21st Century Revolution: e ala i le alofa maualuga, faʻamasinoga faʻavae ma le galulue faʻatemokalasi, Ted Glick, Bloomfield, NJ: Future Hope Publications, 2021, 114 itulau $10, https://tedglick.com/2021/09/12/21st-century-revolution/.
O Ted Glick sa avea ma siamupini o suiga faʻaagafesootai mataʻutia mo le silia ma le limasefulu tausaga, galue ma le le fiu mo le filemu, faʻamaoni, faʻapolokiki tutoatasi, ma le ola o le tau. O lenei tusi pu'upu'u, na te fa'asoa mai ai nisi o fa'ai'uga na ia maua mai i lenei olaga atoa o le poto fa'amalosi.
O mataupu e lua o le tusi e lima e faatatau i mataupu faaleagaga, lea e ono toʻafilemu ai le toʻatele o le ʻaufaitau, ae na ia faia se faamatalaga maumauaʻi e faapea o popolega ia e lē amanaʻia e le itu tauagavale i lona lamatiaga. Na te iloa lelei le matafaioi o le obscurantist ma le tali atu lea e masani ona faia e lotu faʻapitoa i mataupu a tagata, ae na ia finau e le o le tala atoa lea. E ui e masani ona fesoasoani lotu e faaliliuese tagata mai le manaʻoga e tetee atu i faiga lē tonu, ae o nisi taimi e fesoasoani e uunaʻia ai tauiviga mo le saʻolotoga. Na ia sii maia le tagata lotu Porotesano o Dietrich Bonhoeffer, o lē na fasiotia i se nofoaga o faasalaga a Nazi ina ua auai i le tetee tetee ia Hitler: “E le o se mea e sili atu o loo tatou popole ai, ae o lenei lalolagi.” Ma "E le tatau ona tatou fusifusia manuʻa o tagata afaina i lalo o uili o le le tonu, e tatau ona tatou aveina se lauga i totonu o le uili."
Ua faamanatu mai e Glick ia i tatou e faapea, o Frederick Engels, o se tagata mataʻutia tala faasolopito, na manatu o Thomas Munzer, le taʻitaʻi o le 16.th seneturi o taua a le au faifaatoaga a Siamani, sa avea uma ma se fouvalega faalelotu ma faaupufai. O le malo o le Atua lea na manaʻo Munzer ina ia vave faʻatuina i luga o le lalolagi, ia leai se eseesega o vasega, ma galuega uma ma meatotino e tutusa uma. E faapena foʻi Karl Kautsky, o se taʻitaʻi aʻoaʻoga o le sosaiete faatemokalasi, na tusia e uiga i le “uiga faapololei” o uluaʻi Kerisiano, e taulaʻi atu i “faalapotopotoga faa-komunisi.” Ae ui i lea, na faitioina e Kautsky le lagolago muamua a Kerisiano mo le tufatufaina tutusa o le tamaoaiga, ma finau e faapea e tatau i tagata faaagafesootai ona tuleia le taulaiga o le tamaoaiga i le tulaga sili ona maualuga ona liliu ai lea i se malo pulea - e le o se vaaiga musuia, faamatalaga Glick, po o se tasi. e foliga mai e taitai atu ai i sosaiete e leai ni vasega ma le faatemokalasi na maua i totonu o nuu Kerisiano anamua.
O le tulaga aloaʻia a le au Bolsheviks na faʻasa ai le faʻailoga tagata i soʻo se tasi e faavae i talitonuga faʻalelotu ma e le manaʻomia ai tagata o le pati e le talitonu i le Atua. Peitaʻi o le faitioina e Lenin o lotu na sili atu nai lo le taʻusalaina o le matafaioi a taʻitaʻi lotu o le Lotu Orthodox. “O lo tatou ola mama,” na ia fai mai ai, “e matua’i lalo ifo lava i manaoga o le tauiviga a le vasega o le tupua’i.” O le faʻateʻaina e Lenin o lotu na faʻalautele atu i le le talitonu i le Atua na faʻalauiloaina e Maxim Gorky o loʻo lagolagoina le fouvalega. I lalo o Stalin ma lalo o Mao i Saina, o vaega o pulega sa matua le talitonu i le Atua.
E le gata i lea, o Glick e le faʻafefeteina le auala na lagolagoina ai e lotu faʻatonu le tulaga le tonu ma le faʻaleagaina. Ae na ia faamatalaina le auala na maua ai e vaega laiti (ma o nisi taimi e oo lava i vaega tetele) musumusuga mai lotu e tautala i le mea moni i le pule, o nisi taimi e faia e tali atu ai i faitioga faaagafesootai. I Peleseuma, Italia, ma Falani, sa iai ni gaoioiga a le faitau afe o tagata i totonu o le Lotu Katoliko mai le 1920s i le 1950s na aufaatasi ma tagata faigaluega sauaina. O le fouvalega a Cuba, o le tala lea a Glick, sa i ai se vaaiga sili atu ona faapalepale i lotu nai lo le Soviet Union po o Saina, na fesoasoani e faaosofia le talitonuga o le Liberation i Amerika Latina ma tala atu. Ae ui i lea, o le mea moni e faapea o le Cuban Communist Party - na o le pau lea o le pati faaletulafono a le atunuu - e leʻi faʻatagaina tagata faʻalelotu e auai seia oʻo i le 1991 e foliga mai e sili atu le faʻafitauli nai lo le faʻatagaina e Glick, ma o le pule pule a le malo e mautinoa lava e feteenai ma o tatou manatu o le faatemokalasi.
I le fasefulu tausaga talu ai, na ou feiloai ai i ni nun i Filipaina na galulue ma tagata matitiva i le taulaga. Ina ua ou fesili ia i latou e uiga i le puleaina o fanau, sa latou fai mai ia te aʻu e ui ina le taliaina e le Pope, latou te leʻi faia. O aso nei ua i ai so tatou Pope ua aafia i le talitonuga o le faasaolotoina. Ae ui i lea, ua faailoa mai e Glick e faapea o le Ekalesia Katoliko o se faalapotopotoga atoatoa faapeteriaka.
Na faaiuina e Glick lana mataupu muamua ma faaiuina e faapea o le ala agai i luma mo i latou o loo sailia suiga faaagafesootai "e tatau ona lava le lautele e faataga ai tagata tetee faalelalolagi ma faavae faaleagaga e savavali faatasi." Na ia maitauina i lona aafiaga e tele vaega ua malepelepe ona o le le mafai ona faavaeina le galulue faatasi, faaaloalo, ma faiga faatemokalasi. O lenei, e sili atu nai lo le laina sa'o, e taua tele pe afai o le a tumau vaega.
O le mataupu lona lua a Glick o loo faaulutalaina “Pe o iai ea le Atua? E Taua?” Na ou agai atu i lenei mataupu ma le tele o le masalosalo, ae, o le mea e ofo ai, o Glick foi e le talitonu i ona lava manatu, ao latou tuputupu ae i le taimi. E ui ina ou le talitonuina i le tele o ana finauga i le faagasologa o le mataupu, o lana faaiuga - sii mai Einstein - e faʻamalosia: "O se faʻamoemoega lelei ma se taumafaiga mo se faʻatulagaga faʻatatau-amio o lo tatou olaga masani e sili ona taua. O iinei e leai se saienisi e mafai ona laveaʻiina i tatou."
O le mataupu e tolu o loʻo faʻamatalaina ai tu ma aga faʻa-kapitalisi. Marx, Glick finau, sa i ai se vaega tauaso e uiga i le taua o suiga faaletagata lava ia mo suiga lautele. E manaʻomia ona tatou luʻiina aganuu faʻapitoa i o tatou lava olaga ma faʻalapotopotoga pe afai tatou te faʻamoemoe e fausia ni gaioiga e mafai ona ausia se lalolagi amiotonu. Ua talanoaina e Glick ia sosaiete tuli manu ma lo latou le mauaina o se mea e tatau ona faataitai i ai, ae o lenei mea ou te taia ai o le soona faananau i le anamua, e pei ona ioeina e Glick lava ia mulimuli ane. Ae e leai se feeseeseaʻiga ma ia pe a ia faʻamalosia faʻalapotopotoga tuʻua e faʻamamafa le eseesega ma le felagolagomaʻi ma ia fatuina se aganuu e faʻamalosia ai talanoaga faamaoni o eseesega moni o manatu. Na te unaʻia le sailiga autasi, ae aunoa ma le manaʻomia o le maliega i taimi uma, e mafai ona faʻamaonia le le faʻa-temokarasi. O se tasi o metotia na ia fautuaina mo le faʻalauiloaina o le auai o le faʻaaogaina lea o vaega faʻasalalau ma lipoti i tua. Ou te manatu e sili atu galuega e manaʻomia ona fai i le atinaʻeina o nei auala faʻapitoa, aua i loʻu poto masani o lipoti-tuai e seasea iʻu i faaiuga e mafai ona fai.
I le mataupu e fa, Glick o loʻo vaʻavaʻai i le US class structure ma le uiga o lenei mea mo a tatou suiga faʻaagafesootai faʻatulagaina. I le tulaga o se vaaiga faigofie e vaevaeina ai le atunuu i ni vasega se lua, na ia faailoa mai ai le fitu vaega lautele o vasega i le sosaiete a Amerika. O nei mea ta'itasi e o'o i se tulaga ese'ese o le olaga ma e 'ese'ese fo'i le mana'o e lagolago ai le aga'i agavale. O mafatiaga o le vaega faigaluega e toetoe lava a le ola e sili atu ona tatala i latou i le agavale, ma e leai se agavale e mafai ona toilalo e taulimaina o latou manaʻoga. O le vaega faigaluega e maualalo tupe maua i le isi itu o le vaega pito sili lea ona toʻatele ma o la latou lagolago e taua mo soʻo se suiga faʻapitoa manuia. O tagata faigaluega feololo i le vaeluagalemu e masani lava ona le mautonu ma o le a manaʻomia ai le ogaoga o talanoaga ma e oʻo lava i fefinauaiga i mataupu tau ituaiga, itupa, ma itupa aʻo leʻi mafai ona manumalo i le fouvalega. O le vasega fa'apolofesa ma pulega ogatotonu o le a aofia ai se vaega to'aitiiti o lo'o aga'i i luma, ae e tatau ona tatou fa'aeteete ia aua ne'i fa'atagaina a latou elitism e fa'aleagaina taumafaiga agavale.
I le mataupu mulimuli, ua tuʻuina atu e Glick se fuafuaga mo le 21st Century revolution, o se fuafuaga na ia fai mai ua leva ona fiafia i le tele o maliega i le itu tauagavale. Matou te manaʻomia se fesoʻotaʻiga lautele lautele, o se gaioiga o gaioiga. O nei fa'agaioiga e mana'omia le fa'aalofa, fa'aoga fa'aupuga fa'atasi, ma tu'u atu atili i le va'aiga fa'alemalo. Latou te mana'omia ni a'a loloto o tagata faigaluega. O le toe tufatufaina atu ma le tau e tatau ona avea ma manaoga tutotonu. O le faʻatulagaina e manaʻomia ona "faʻatalanoa," o lona uiga, faʻalogo i tagata, ae le naʻo le taʻitaʻia o i latou. Na te manaʻo mo se auala fetuutuunai ma faʻataʻitaʻi agai i faiga palota, o nisi taimi e faʻataʻitaʻiina tutoʻatasi tutoʻatasi agavaʻa, o nisi taimi e lagolago ai Democrats alualu i luma poʻo sui fusuaga. E taua tele, fai mai a ia, le una’ia o le toe fuata’iina o tulafono tau faiga-palota e le faatemokarasi. Ma na ia faamamafaina le taua tele o le faatinoga tuusao.
Fai mai Glick o le gaioiga o gaioiga e tatau foi ona avea ma tagata faavaomalo, ae o lana talanoaga iinei e matua puupuu lava. O le a le uiga o le internationalist? O le itu agavale o loʻo fevaevaeaʻi i le taimi nei pe faʻapea o le faʻava-o-malo o lona uiga (a) teteʻe i le malo o Amerika i soʻo se mea ma lagolagoina fili uma o le malo o Amerika, poʻo (b) teteʻe. uma imperialism i soo se mea ma faailoa atu le lotogatasi ma tagata uma ua afaina i le malo.
E talitonu Ted Glick e mafai ona tatou ausia se lalolagi e sili atu, e aunoa ma le sauaina o vasega, le le tonu o ituaiga, po o le peteriaka, o se tasi e musuia e tulaga taua faaleagaga ua avea ma vaega o a tatou ituaiga mo le faitau afe o tausaga. E le faigofie le ala agai i luma, ae o se tasi o fuainumera na ta'ua e Glick e maua ai le mafuaaga mo le faamoemoe: i le tasi faitauga o loo i ai pe tusa ma le 1-2 miliona vaega i le lalolagi atoa o loo galulue agai i le faatumauina o le siosiomaga ma le amiotonu lautele. O lenei tusi faʻamoemoe e faʻamalosia i tatou e faʻaaoga lenei gafatia e ausia ai se 21st suiga o le seneturi.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo