E mautinoa lava ua latalata atu le lalolagi i se tulaga mataʻutia pe a faamalaiaina le soloia o se maliega lē talafeagai o se mala. O sini a Paris Climate Summit e le mafai ona faʻamatalaina o se mea e sili atu le lelei nai lo le faʻaogaina o le faʻamalama lelei, ae o le finauga e tatau ona amata le lalolagi i se mea e faigata ona luʻitauina. E sili atu le laa i luma o se pepe nai lo le oso i tua.
E pei ona masani ai, e tatau ona tatou fesili: O ai e maua tupe? O le faaiuga a le pulega o le Trump e alu ese mai le Paris Accord e mafua ona o mea i tua atu o le valea tele o Donald Trump ma lona inoino i le faasaienisi po o le mea moni. O loʻo i ai se talaʻaga umi o le faʻafitia e le kamupani malosi o le mafanafana o le lalolagi, o se faʻasalalauga faʻatupeina lelei.
Aua e te manatu o se suʻesuʻega 2015 na taʻua lautele e le Stockholm Resilience Center, na saunia e le 18 saienitisi, na maua ai le lalolagi. sopoia le tele o “tuaoi o le lalolagi” o le faatasia o le a faaitiitia ai le talimalo o le paneta. Po o le lua suʻesuʻega faʻasaienisi na tuʻuina atu i le 2015 o loʻo fautua mai ai le tele o le carbon dioxide ua uma ona lafoina i le ea atonu ua uma ona maua e tagata. tuuto atu ia lava i le ono mita siitia i luga ole suasami. Pe le mafai foi e le sami ona faaauau galue e pei o ni fa'ate'ia — O le vevela o lo'o fa'aputuina i totonu e le'o teuina tumau, ae mafai ona toe fa'afo'i atu i totonu o le ea, e ono maua ai ni fa'amatalaga iloga e fa'avavevave ai le vevela o le lalolagi.
O le malosi tele o manatu o tagata lautele i luga o le vevela o le lalolagi e oo lava i le Exxon Mobil ma le Royal Dutch Shell na auai i le tele o faalapotopotoga a le tele o atunuu e tetee i le aveesea o le Trump, ma tuua ai le Iunaite Setete o se tasi o atunuu e tolu i fafo atu o le Paris Accord. Fai mai Exxon Mobil e lagolagoina le maliliega ma ua “tulaga lelei e tauva” i lalo o ona tuutuuga. O se fuataga o le masalosalo i lenei liua lata mai e mafai ona faʻamagaloina. Ua alu Exxon sili atu i le $33 miliona i le faafitia vevela o le lalolagi mai le 1997 i le 2015, e tusa ai DeSmog, o se aofaʻiga e talitonuina o se manatu faatauvaa. DeSmog aoteleina nei sailiga i le auala lenei:
"E ui lava i lona malamalama maualuga i le faʻalavelave o le tau e mafua mai i le suauʻu, kesi ma le koale filogia, na liliu ai le ExxonMobil i le faia o ni fofo talafeagai ae na o le faʻatupeina o se taumafaiga faʻapitoa e lulu masalosaloga ma faʻatuai gaioiga e faʻaitiitia ai le gaosiga o le kaponi - faʻamalosia le pisinisi tapaa. tusi taʻaloga ma faʻasalalauga lautele sili atu, faʻasalalauga ma maso faʻaoso."
A e ese DeSmog lipoti fai mai o Exxon kamupani pepa mai le faaiuga o le 1970s ta'utino atu ma le manino “e leai se masalosalo” o le carbon dioxide mai le mu o suau'u fa'ato'aga o se fa'afitauli fa'atupula'ia ua malamalama lelei i totonu o le kamupani. Totonu o Tala Fou o le Tau lipotia e Exxon faamaonia le faasaienisi i luga o le mafanafana o le lalolagi i le amataga o le 1980s aʻo faʻatauemu faʻalauaʻitele na faʻataʻitaʻiga mo le tele o tausaga i tua atu.
E lelei le tapaa mo oe ma e faapena foi se paneta mafanafana
O lea faafitia o loo ola ma lelei. O se ta'uta'ua ta'uta'ua o le mafanafana o le lalolagi e fa'afitia le au fa'atauva'a, le Heartland Institute o le tala lea e uiga i le faaui i tua mai le maliega a Paris: “Angela Merkel ma mea o totoe o le E.U. e le fiafia (o ia lava o se manumalo), ae o le faasaienisi pepelo ma le lalolagi atoa o le a matua lavea tele i lenei gaioiga. Fa'atamaitiiti semanu na tusia e Donald Trump lava ia! Faʻatupeina faʻapitoa e Exxon, o le Heartland Institute na muamua a laiga fa'asalalauga mo pisinisi tapaa, alu i le mamao e oo i ai faafitia aafiaga o le soifua maloloina o le ulaula tapaa.
Ona iai lea o le NERA Consulting, lea na taʻua e le pulega o le Trump i lana faʻasalalauga o le faʻamavaeina o Pale. O le White House faamatalaga fai mai e faapea "o le ausia o manaoga o le Pulega a Obama i le Paris Accord o le a tau ai le tamaoaiga o le US e toetoe lava $ 3 miliona i le isi sefulu tausaga o lumanai" ma ua uma ona tau ono miliona galuega tau alamanuia. Faatasi ai ma isi faʻafitauli i lenei phantasmagoria e leai se tasi o tautinoga a Paris Accord na faʻatinoina moni. O lea e faigata ai ona iloa pe na faapefea ona mou atu na galuega.
O le a le NERA Consulting? O loʻo faʻamatalaina o ia lava o se "faʻalapotopotoga o tagata atamamai" e tuʻuina atu suʻesuʻega tau tamaoaiga i kamupani faʻapisinisi. DeSmog lipoti e faapea o NERA e fai soo, o nisi taimi e le faailoaina, tuuina atu lipoti e fai ma sui o koale, kesi fa'alenatura liquified ma isi fa'alapotopotoga malosi o lo'o fai mai ua fa'ateleina galuega ma/po'o tau tau tamaoaiga. Ua lipotia mai e le Media Matters for America e faapea, o se lipoti a le NERA o loo osofaia ai tulaga o le carbon pollution a le U.S. Environmental Protection Agency "ua matua faʻamaonia e le tele o tagata atamamai" i luga o le tele o mafuaʻaga, e aofia ai le le faʻaalia o soʻo se manuia tau tamaoaiga. O le lipoti a le NERA saunia manino mo le tele o fa'alapotopotoga fa'atauva'a fa'apisinisi.
I le taimi muamua, sa auai le NERA i faiga faatosina mo pisinisi tapaa; fai mai se sui peresitene o le pisinisi tapaa e tatau ona taulai i ai faamatala le soifua maloloina “faamanuiaga” o le ulaula.
O le auuso Koch, Charles ma David, o loʻo faʻatupeina malosi foi le faʻafitia o le vevela o le lalolagi, ma o laʻua e toʻalua o loʻo maua le tele o polofiti mai le oneone ta Alberta. O le au uso o Koch e latalata i le lua miliona eka, afai e faʻaaogaina atoatoa lena fanua, o le a lafo le isi. 19 piliona metric tone o kaponi fa'aoso i le atemosifia. O le International Forum on Globalization ua fa'atatauina o le Kochs e tu e sili atu nai lo e tasi miliona taimi e sili atu nai lo le averesi Keystone XL paipa tagata faigaluega i le olaga o le paipa, e faavae i luga o tupe mama e $100 piliona.
O le mafanafana o le polar e sili atu le mafanafana i isi mea
E le o se mamao mamao mai le oneone ta Alberta i le Arctic, lea e faʻapitoa ai le vevela o le lalolagi. E o gatasi ma valo'aga o le a o'o i vaega polar le si'itia aupito maualuga o le vevela, o le Arctic 3.5 tikeri Celsius mafanafana nai lo le amataga o le 20 senituri ma le vevela o le sami o le itulagi e oo atu i le 5 tikeri maualuga atu nai lo le 1982 i le 2010 averesi. E sili atu le leaga e ono i ai i luga o le ala, ua lapatai mai ai le US National Oceanic and Atmospheric Administration i lona 2016 Arctic Report Card:
“O le vevela o le ea i le Arctic e mafua ai ona liusuavai le eleele masani (permafrost). O le permafrost e tele le kaponi ma, a liusuavai, o le puna lea o kasa oona o le carbon dioxide ma methane. O eleele i le itu i matu o le sone malulu e aofia ai le 1330-1580 piliona tone [o] organic carbon, e tusa ma le faaluaina nai lo le taimi nei o loʻo i totonu o le siosiomaga. O fa'alapotopotoga fa'anatura o Tundra o lo'o fa'ateleina le tele o le kaponi i le vaitau o le tuputupu a'e i le tele o tausaga ua tuana'i, ae ua fa'amalieina e ala i le fa'ateleina o le kaponi gau i le taumalulu. I le aotelega, o le tundra e foliga mai o loʻo tuʻuina atu le carbon net i le ea.
A o leʻi leva ona tuʻuina atu ia aofaʻi o le kaponi e lafoaʻi ai le tau, ua amata ona suia le siʻosiʻomaga o le Arctic Kanata i ni auala faʻafefe. I se tusiga mo Totonu o Tala Fou o le Tau, Na tusia e Bob Berwyn:
“O papa tetele o le Arctic permafrost i matu i sisifo o Kanata o loʻo paʻu ma malepelepe, ma auina atu ai le tele o palapala e tele kaponi ma palapala i vaitafe ma vaitafe. O se suʻesuʻega fou na suʻesuʻeina toeitiiti atoa le afa miliona maila faatafafa i mātū i sisifo o Kanata, na iloa ai o lenei pala o le aisa ua aafia ai le 52,000 maila faatafafa o lenā vaega tele o le lalolagi—o se lautele e pei o Alabama. E tusa ai ma tagata suʻesuʻe i le Northwest Territories Geological Survey, o le paʻu o le aisa o loʻo faʻateleina ma mafua ai le solo i totonu o vaitafe ma vaituloto e mafai ona fetinaʻiina ai le ola i lalo, e oʻo lava i le mea e tafe atu ai vaitafe i le Vasa Arctic.
I le isi pito o le Lalolagi, o le Anetatika e maualuga le vevela 3 tikeri C. maualuga talu mai le 1950s ma e mafai ona latou faateleina se 5 tikeri faaopoopo i le faaiuga o le seneturi.
O le a la le mea e tupu pe afai e faʻaauau pea le faʻateleina o kasa kasa? Masalo, o le vevela o le lalolagi e leʻi tupu muamua mo le silia ma le 400 miliona tausaga. O se suʻesuʻega na faia e tagata suʻesuʻe i Peretania i le Iunivesite o Southampton ma le Iunivesite o Bristol, ma le Iunivesite o Uesiliana i le Iunaite Setete ua lipotia mai e faapea, afai e mu uma suauʻu faʻatoʻaga, e oʻo atu i le ogatotonu o le 23 seneturi o le maualuga o le carbon dioxide i le ea. e tusa ma le 2,000 vaega i le miliona - tulaga e leʻi vaʻaia talu mai le 200 miliona tausaga talu ai. Fai mai le tusitala taʻitaʻi Gavin Foster:
"Ae ui i lea, talu ai ona o le la sa vaivai i tua, o le tau upega faʻamalosia 200 miliona tausaga talu ai na maualalo ifo nai lo le mea tatou te oʻo i ai i se CO2 maualuga i le lumanaʻi. O lea e le gata o le a vave tele le suiga o le tau nai lo se isi lava mea na vaʻaia e le lalolagi mo le faitau miliona o tausaga, o le tau o le a iai e foliga mai e leai se mea faʻalenatura, e pei ona tatou iloa, i le itiiti ifo i le 420 miliona tausaga talu ai.
Afai e liusuavai uma aisa o le lalolagi (lea o le a i ai i tulaga faapena o le mafanafana ma le carbon dioxide), o le a maualuga le maualuga o le sami i le 60 mita (sili atu i le 200 futu).
E le'i ausia e Paris ni sini
I le faaiuga o le Fonotaga o le Tau i Paris, na fai mai ai malo o le lalolagi ua latou malilie e taofi le maualuga o le vevela o le lalolagi i le 1.5 tikeri Celsius, ae o le mea moni. tautino e toeitiiti faaluaina lena. E leai foi se faiga e faamalosia ai; o sini uma e ofo fua. O le fono, ua aloaia aloaia o le 21st Session of the Conference of Parties to the United Nations Framework Convention on Climate Change, po o le COP 21, o loʻo faʻamoemoeina o faatosinaga a tupulaga o le a faʻamalosia ai le au sainia "ia oʻo atu i le maualuga o le kasa kasa i le lalolagi i se taimi vave" ma ona “faia vave lea o ni faaitiitia mulimuli ane.”
O sini a Paris e faʻavae i luga o le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) lipoti na tuʻuina atu i le 2014, lea o loʻo vaʻaia ai le siʻitia o kasa kasa-kesa mo tausaga a sau, i. luga 450 vaega i le miliona, aʻo leʻi pa'ū i le 450 ppm i le 2100, lea e fai mai le lipoti e tatau ona taofi le maualuga o le vevela o le lalolagi i le 2 tikeri. Ae paga lea, o le lipoti a le IPCC o loʻo faʻalagolago i le tele o mea faʻatekonolosi, e aofia ai le puʻeina ma le faʻaogaina o le carbon dioxide, lea e leʻi latalata i le mafai.
O le sini a Amerika ua lafoai nei o le faʻaitiitia o kasa kasa i le 26 i le 28 pasene i le 2025, faʻatusatusa i le 2005 tulaga. O le Iuni a Europa, Pasila, Kanata, Iapani, Initia ma Ausetalia ua tautino i ai tipiina a latou kasa oona e soʻo se mea mai le 26 pasene (Iapani) i le 40 pasene (EU) i le 2030. E leʻi faia e Saina se faʻamaʻi faʻapitoa ae fai mai o le a oʻo i le maualuga o ana kasa kasa i le 2030. O sini a le EU o loʻo i ai se pa puipui faaopoopo, ae ui i lea - o le malo o Peretania i lalo o Theresa May sa galue malosi i le tele fa'avaivaia fa'ata'ita'iga tulafono ole tau ma le malosi ole EU, e aofia ai tulaga lelei, e ui lava o tulafono e le aoga seia maeʻa Brexit.
O se vaivaiga ogaoga o manatu o loʻo faʻavaeina nei sini e faapea o le IPCC panel o loʻo faʻamaonia mai o le tau o le aumaia o le vevela o le lalolagi i lalo o le pulea. o le a faatauvaa, e itiiti ifo i le 0.1 pasene i tausaga taʻitasi a o faagasolo le senituri lona 21. E le sili atu nai lo na o se pa'u na na'o le au fa'amauinumera na matauina. E le manaʻomia se suiga faʻavae i le tamaoaiga o le lalolagi - e mafai ona tatou tumau i luga o le ala o le tuputupu aʻe e le gata.
O le lalolagi, talofa e, e leai ni punaoa e le gata. E mautinoa lava e tatau ona fa'aauau pea le una'ia o le fa'aogaina o malosiaga fa'afouina e sui ai suau'u. Ae o le manatu e faapea "faiga faavae lanu meamata"o le a foia faʻalavelave faʻafitauli o le capitalism o se chimera. E leai se auala e fa'atatau i le mana'oga e fa'aitiitia ma fa'aoga le gaosiga i mana'oga o tagata nai lo tupe mama. O le a le ofoina atu e le Capitalism i tagata ua o ese mai pisinisi eleelea ni galuega fou, ma afai e na o le pau lava le filifiliga e tatau i se tasi e fafagaina o latou aiga o le faigaluega i le oneone suauʻu poʻo le maina koale, e leai se aoga e tuuaia ai na tagata faigaluega. Ona iai lea o le malosi o le "tupu pe oti" ua tuʻuina atu i tagata fai tupe e ala i le faʻatauvaʻa faʻatauvaʻa. E pei o Fred Magdoff ma John Bellamy Foster, i la latou tusi Le mea e manaʻomia ona iloa e le Siosiomaga uma e uiga i le Kapitalisme, tusi:
"'Green capitalism,' tusa lava pe gaosia oloa e faʻaaoga ai le tausiga sili o le siosiomaga ma fuafuaina mo le faigofie ona toe faʻaaogaina, e leai se auala e alu ese ai mai se faiga e tatau ona faʻalautele faʻateleina ma faʻaauau ai le faʻaogaina o punaoa faanatura, o lona vailaʻau faʻaleagaina, lona lapisi otaota leaga, o ana lapisi, ma le tele o isi mea oona. O nisi o nei 'fa'atonuga' atonu o le a fa'agesegese ai le saoasaoa o le fa'aleagaina o le si'osi'omaga, ae o le tele o suiga mana'omia e fa'aitiitia ai nei auala." [itulau 120]
E leai ni taumafataga o le aoauli e leai se totogi. O le faia o le mea e manaʻomia e taofia ai le tau mai le alu ese, ma faʻalavelave mataʻutia, o le a manaʻomia ai le tele o faʻalavelave tau tamaoaiga nai lo le faʻaalia e le IPCC. Ae o le tau o le faʻaauauina o pisinisi e pei ona masani ai o le a sili atu le maualuga. O a tatou fanau e foliga mai o le a le vaʻaia tupe maua a kamupani pupuu o se fesuiaiga talafeagai mo se lalolagi e le mafai ona nofoia.