O le faatamala taufaamatau o taua faaniukilia O le felafoai solo i luma ma luma i le va o Korea i Matu ma le malo o Amerika e faamanatu mai ai ia te au se mea na tupu na ou auai ai i le tautoulu o le 1961, a o ou matua i le Kolisi o Columbia.
I le faaiuga o Aokuso 1961, o le Malo Soviet na faasilasila mai ua alu ese mai le US-Soviet-British moratorium i le suʻeina o auupega faaniukilia lea na taofia ai ia suʻega mo le tolu tausaga talu ai aʻo taumafai malo e tolu e malilie i se feagaiga faʻasaina. O le toe amataina o suʻesuʻega o auupega faaniukilia a le malo Soviet na sosoo ai na sili atu i lena Oketopa e ala i lona pa i le siosiomaga o se pomu hydrogen 50-megaton, o le auupega faaniukilia sili ona malosi na pa. I le taimi nei, o le pulega a Kennedy, na naunau e aua neʻi sili atu i le faʻaalia o le "malosi" a le atunuʻu, na vave ona toe amata suʻega faaniukilia a le US i lalo o le eleele ma amata ona talanoaina le toe amataina e le US o suʻega faaniukilia i le ea.
Mai le vaaiga a le tele o tagata i atunuu e lua-ioe, i le lalolagi-o lenei toe faʻafouina i le tuuga faaniukilia sa fai si mataʻutia. I Columbia, o laʻu uo i le kolisi, o Mike Weinberg, ma sa ma manatu o le pisinisi atoa e valea. O su'esu'ega faaniukilia i le atemosifia na auina atu ai le tele o ao o otaota faaniukilia ("pa'u") i luga o le ea, ma aumaia ai le kanesa ma le fanau mai faaletonu mo le toatele o tagata i le lalolagi atoa. E lē gata i lea, o nei suʻesuʻega o pomu hydrogen—auupega e mafai ona gaosia i le afe taimi le malosi faataumaoi o le pomu atomika lea na faaumatia ai Hiroshima—sa sauniuni mo lo latou faaaogāina i taua faaniukilia. O lenei tuuga faaniukilia o auupega e foliga mai o se tuuga i mala.
O se taunuuga, o se taimi o lena pa'ū, O maua ma Mike―o le va'aia o se laupepa e fa'ailoa mai ai se malaga pasi a tamaiti a'oga i Uosigitone, DC e tete'e i le toe fa'aauauina o su'ega faaniukilia a le US—ua tonu ai ua o'o mai le taimi tatou te o ai i luga o le alatele ma tete'e. Ua uma ona auai tagata i faʻataʻitaʻiga antinuclear. Ae matou te lei i ai faatasi ma i latou. O le mea moni, e leai ma se tasi o i matou na auai i soʻo se ituaiga faiga faʻapolokiki tetee.
I le taeao o le malaga a tamaiti aoga i Uosigitone, na matou o mai ai ma ofuina o matou suti (ina ia faagaeetia ai soʻo se ofisa o le malo e ono vaʻai mai ia i matou) i se pasi faʻailoga, na paka i tafatafa o le lotoa o Columbia, ae na matou maua i matou i le lotolotoi o se pomian. potopotoga. O tama'ita'i talavou e fai seevae ma 'ava, o tama'ita'i 'upega i'a ma fili uumi. E ui i le eseese o sitaili, e ui i lea, na matou faia se vaega faauo, ma le loto gatasi a o matou feosofi i lalo o alatele mai le Aai o Niu Ioka agai atu i le laumua o le atunuu mo la matou faafeagai ma le malosi o le malo.
Ina ua taunuu i le White House, sa ou pikiina le mea sa ou manatu o se faailoga atamai tele (“Kennedy, Aua e te Faafoliga i tagata Rusia!”) mai le faaputuga na aumai e se tasi ma, faatasi ai ma isi tagata tetee (faaopoopo i le pasi lona lua o le uta tamaiti aʻoga, mai se kolisi Quaker i Midwest), na fausia ai se laina piketi laʻititi e faʻataʻamilomilo faataamilo i ni nai laʻau i fafo atu o le White House. O aʻu ma Mike, o ni tagata fou maelega, sa taamilo i le aso atoa e aunoa ma se malologa mo le aoauli po o le 'aiga o le afiafi.
Mo le tele o tausaga, sa ou toe tepa i tua i lenei pisinisi e sili atu nai lo le mataupu mo se tala malie. E le gata i lea, o matou ma isi vaega laiti o le au tetee e le mafai ona i ai se aafiaga i faiga faavae a Amerika, a ea? Ma, i le ogatotonu o le 1990s, a o faia ni suʻesuʻega i le John F. Kennedy Presidential Library i Boston e uiga i le talafaasolopito o le lalolagi faʻaupu faaniukilia faagaioiga, sa ou tautevateva i se fa'atalanoaga o tala fa'asolopito tautala ma Adrian Fisher, sui faatonu o le US Arms Control and Disarmament Agency. Sa ia faamatalaina le mafuaaga na faatuai ai e Kennedy le toe faaauauina o suega faaniukilia i le ea seia oo i le faaiuga o Aperila 1962, e ui i le faaauauina o suesuega faaniukilia a Soviet i le valu masina talu ai. Na manaʻo lava Kennedy e toe amata nei suʻega faaniukilia a Amerika, na toe manatua ai e Fisher, "ae na ia iloa foi e toʻatele tagata o le a matua ita tele i le toe faia e le Iunaite Setete o suʻega o le ea. Sa i ai a matou tagata e pikiina le White House, ma sa tele le fiafia e uiga i ai - ona o le mea na faia e tagata Rusia, aisea e tatau ai ona tatou faia? Na faaiʻu e Fisher: "Ma o le mafuaaga lena na matou le toe faia ai suʻega o le ea." I le silia teisi atu ma le tausaga mulimuli ane, ia Aokuso 1963, ina ua mavae le malosi o uunaiga a tagata lautele, na sainia ai e malo o le US, Soviet, ma Peretania le Faʻasalaga Faʻasalaga Faʻamatalaga, fa'asa le su'ega o auupega faaniukilia i le ea.
I le lotolotoi o fa'alavelave faaniukilia i aso nei, mata o le Donald Trump o Amerika ma Kim Jong Un mai Korea i Matu o le a maaleale i le tetee a tagata lautele? Masalo o lea; masalo e leai. Ae o malo-e oʻo lava ia i latou o loʻo taʻitaʻia e tagata faʻamaualuga, faʻaletonu le mafaufau-e le puipuia i manatu lautele. Ma o ai na te iloa le mea o le a tupu pe a lava tagata e finau, leotele ma manino, o taua faaniukilia e matua le taliaina?
Lawrence Wittner (http://www.lawrenceswittner.com) o le Professor of History ua faʻamalolo i SUNY / Albany ma le tusitala o Fefinauaiga o le pomu (Stanford University Press).
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo