O Setema nei le 60 tausaga o US ma Soviet ratification o le uluai maliega taua a le lalolagi e pulea ai auupega faaniukilia, o le Partial Test Ban Treaty. O le mea lea, o se taimi talafeagai e suʻesuʻe ai lena feagaiga, faʻapea foʻi ma le mafaufau i mea e ono faia e faʻaumatia ai le lamatiaga o le faʻaumatiaga faaniukilia.
E ui o le faʻaaogaina, i le 1945, o pomu atomika e faʻaumatia ai Hiroshima ma Nagasaki na faʻaalia. se galu o popolega lautele e uiga i le ola o tagata i le vaitau faaniukilia, na faʻaitiitia i le tulaʻi mai o le Cold War. Ae o le isi, e oo lava i galu tetele na atiina ae i le vaitau o le 1950 ma le amataga o le 1960 aʻo agai i luma le tuuga faaniukilia. I lena taimi, sa auai malo o le Iunaite Setete, Soviet Union, ma Peretania i le suesueina o se masini faaniukilia fou, le H-pomu, lea e faafesili le malosi o le pomu atomika.
Na iloa e le toʻatele o tagata o lenei tulaga o se faʻalavelave. E le gata o le oʻo mai o H-pomu e faasino atu i le malaia lautele i se taua i le lumanaʻi, ae o le suʻega o auupega na auina atu ai le tele o ao o le radioactive "paʻu" i totonu o le ea, lea na tafetafea solo ai le paneta seia oʻo i luga o tagata i lalo. I le 1957, Polofesa Linus Pauling, o lē na manumalo i le Nobel Prize i le kemisi, na valoia e faapea, ona o suʻesuʻega faaniukilia ua uma ona faia, o le a feoti vave ai le miliona o tagata, ma e 200,000 tamaiti o le a fananau mai ma ni faaletonu ogaoga faalemafaufau po o ni faaletonu faaletino.
I le tali atu i lenei fa'amata'u fa'atupula'ia, miliona o tagata i le lalolagi atoa na amata ona tetee atu i auupega faaniukilia. Na latou fausia ni faalapotopotoga fou, e aofia ai le National Committee for a Sane Nuclear Policy (sili atu ona lauiloa o le SANE) ma Women Strike for Peace (i le Iunaite Setete), le Campaign for Nuclear Disarmament (i Peretania, Kanata, Ausetalia, ma Niu Sila). ), o le Fono a Iapani e faasaga i A & H Bombs ma le Konekeresi a Iapani e faasaga i A & H Bombs (i Iapani), ma le Tauiviga Faasaga i le Oti Atomic (i Siamani Sisifo). E oo lava i le Soviet bloc, sa finau atu saienitisi popole mo le faamutaina o le tuuga faaniukilia.
O taʻitaʻi o le malo i atunuu faaauupegaina faaniukilia, ua popole i le faatuputupulaʻia o le vevesi, faapea foʻi ma suʻesuʻega o manatu o loo faaalia ai le taatele o le lē fiafia i suʻesuʻega faaniukilia, auupega faaniukilia, ma taua faaniukilia, na amata faasolosolo ona fetuutuunaʻi a latou faiga faavae i manaʻoga o tagata lautele. Feiloai ma saienitisi sili i le polokalame o auupega faaniukilia a le US, US President Dwight Na ta'u atu e Eisenhower ia i latou e faapea o le malo o le Iunaite Setete “sa tetee atu i se tulaga faigata tele o manatu o le lalolagi” ma o le atunuu “e le mafai ona faatagaina o ia lava e ‘faasatauroina i luga o se satauro o atoma.’” Afai e faaauau pea suesuega faaniukilia a Amerika, o le Failautusi o le Setete o Amerika o John Foster Na lapataia e Dulles le peresitene, "o nai tupe maua a le militeri" o le a "sili atu i lo le toilalo faapolokiki."
O lea la, i le 1958, na taofia ai e le malo o Soviet, Amerika, ma Peretania le suʻega faaniukilia a o amataina feutagaiga mo se feagaiga faasaina o suʻega. I le le maua o se maliliega, na latou toe amata ai suʻega faaniukilia i le 1961, lea na mafua ai le suʻega faaniukilia totoe. ose mataupu fa’apolokiki vevela tele mo tagata ma malo tutusa.
Na laa i lenei feeseeseaiga Norman Cousins, o le faatonu o se mekasini o mataupu tau i le lautele, le Aso Toonaʻi Iloiloga, ma, fa'apea fo'i, na fa'avae ma ta'ita'ifono fa'atasi o le SANE. I se feiloaiga umi i le White House ma Peresitene John F. Kennedy ia Novema 1962, na fesiligia ai e Cousins pe manao le peresitene ia te ia e feiloai ma le Soviet Premier Nikita Khrushchev e taumafai e faʻalelei le ala faʻa-malo e agaʻi atu i se feagaiga faʻasaina o suʻega faaniukilia.
Na tali atu Kennedy ma le mautinoa ma, i masina na sosoo ai, na toe fealuaʻi ai Cousins i le va o taʻitaʻi e lua o le lalolagi. Mulimuli ane, na faatoilaloina e Cousins masalosaloga a Khrushchev e uiga ia Kennedy ma, ona faatalitonuina ai lea o Kennedy e faia se lauga tele ma se "auala fou ofoofogia" i sootaga Soviet-Amerika.
O lenei tuatusi Iunivesite a Amerika, vaega na tusia e Cousins, fa'amaonia le manuia vave ma Khrushchev. Na amata feutagaiga o le faasa o suega i Moscow i le masina o Iulai 1963, ma iu ai i le Feagaiga Faasa o le Su'ega Faapitoa—ua faasaina ai suesuega faaniukilia i le ea, i fafo atu, ma lalo o le vai.
Mai le tulaga o le faamutaina o le tuuga faaniukilia, o le feagaiga sa i ai ona tapulaa. Talu ai ona o le feagaiga e leʻi faʻatalanoaina le mataupu o suʻega faaniukilia i lalo o le eleele, o malosiaga faaniukilia ma malosiaga faaniukilia na na ona suia ai suʻega faaniukilia i lenei nofoaga fou. E le gata i lea, faatasi ai ma le pa'ū faaniukilia e le o toe avea ma popolega lautele lautele, o uunaiga lauiloa e taofi suʻega faaniukilia-ma, o lea, ua fetinaʻiina ai le tuuga o auupega-ua teena.
Ae ui i lea, o le Partial Test Ban Treaty na faamaonia ai se suiga i le talafaasolopito o le lalolagi. Faʻatasi ai ma le faʻaupuga faʻanatura faʻanatura na maua ai le feagaiga, na faʻaitiitia ai le ita o le Cold War ma amata ai se vaitaimi o le faʻaleagaina i le va o le US ma le Soviet malo. E lē gata i lea, o le salalau atu o le faatelega faaniukilia, lea na foliga mai ua lata mai i lena taimi, na lē taulau ona taunuu. E oo lava i aso nei, onosefulu tausaga mulimuli ane, e na o le iva malosiaga faaniukilia.
O le mea pito sili ona taua, o le feagaiga na faʻaalia ai le faʻaogaina o auupega faaniukilia ma le faʻaumatiaina e mafai. Ma o lea na sosoo ai ma le tele o feagaiga na matua fa'aitiitia ai lamatiaga faaniukilia. E aofia ai le Nonproliferation Treaty, Strategic Arms Limitation Treaties, Intermediate-Range Nuclear Forces Treaty, Strategic Arms Reduction Treates, ma le Comprehensive Test Ban Treaty. E ala i nei feagaiga, faʻapea foʻi ma gaioiga faʻatasi - na faʻaosofia uma e ala i le taʻutaʻua - o le numera o auupega faaniukilia i le lalolagi na paʻu malosi, mai 70,000 i le tusa ma le 12,500. I le taimi nei, o taua faaniukilia ua atili le mafaufauina.
O le mea moni, i tausaga talu ai nei, faatasi ai ma le paʻu o le malosi o le taʻutaʻua e faasaga i auupega faaniukilia, ua toe faʻafouina le faʻamoemoe o le faʻaumatiaga faaniukilia. Ua soloia feagaiga o le tafiesea o auupega, o se tuuga faaniukilia fou ua amata, ma ta'ita'i fa'atamala o malo faaniukilia ua fa'amata'u fa'alaua'itele taua faaniukilia. E ui lava a UN Treaty i le Faasaina o Auupega Nuclear na amata faamamaluina i le 2021, o malosiaga faaniukilia e iva teena le sainia.
E ui lava i lea, e pei ona faʻaalia mai e le Partial Test Ban Treaty ma ona sui, o le pulea o auupega ma le faʻamalo o feagaiga ua fesoasoani e taofia le tuuga faaniukilia ma puipuia ai taua faaniukilia. I se tulaga talitutusa, o le toe faʻafouina o le savaliga agai i mala faaniukilia e mafai ona taofia e ala i le faʻasaina o auupega faaniukilia-pe a manaʻomia e tagata.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo