O le ā e manaʻomia ina ia faamutaina ai le miti faaniukilia lea na aafia ai le lalolagi talu mai le pomu atomika i le 1945?
Mo sina taimi, na foliga mai ua mou atu lena miti taufaafefe mo, i le tali atu i le tetee lauiloa tele i le faamoemoe o taua faaniukilia, na liliu atu ai malo i le sainia o le pulea o auupega faaniukilia ma maliega o le tafiesea o auupega. E oo lava i le malo hawkish muamua na folafola atu e le au ofisa "e le mafai ona manumalo se taua faanatinati ma e le tatau lava ona tau."
Peitaʻi, i le sefulu tausaga talu ai nei, ua iai atunuu ua faaauupegaina faaniukilia soloia le pulea o auupega faaniukilia ma feagaiga tau le faaleaogaina, amata le tele fa'aleleia ma fa'alautele a latou auupega faaniukilia, ma faamata'u faalauaitele isi atunuu i taua faaniukilia. le Bulletin o le Atomic Scientists, lea na iloiloina le tulaga faaniukilia talu mai le 1946, ua liliu atu lima o lana "Doomsday Clock" i 90 sekone i le vaeluapo, o le nofoaga sili ona matautia i lona talafaasolopito.
Aiseā ua toe faia ai lenei faigauo faaniukilia Amaketo?
O se tasi o mafuaaga mo le toe faafouga faaniukilia ona, i se lalolagi o malo tutoʻatasi, o malo femisaaʻi, e masani lava ona liliu atu malo e faaauupegaina i latou lava i auupega sili ona malolosi o loo maua ma, i nisi taimi, i taua. O lea, faatasi ai ma le paʻu o le tauiviga faaniukilia i le lalolagi atoa i le 1980s, ua lagona ai e malo le saoloto e faia a latou mea masani.
O le mafuaaga lona lua, e le o manino ona o le gaioiga ma tagata ofisa o le malo ua le toe mafaufau faʻapitoa. Pe, i se isi auala, ua galo ia i latou o le malosi o le malosi i tua atu o le faalagolago o malo i auupega faaniukilia o le vevesi faavaomalo.
I le faaiuga o le 1940s, i le taimi muamua o le osofaʻiga taʻutaʻua e faasaga i le Pomu, na iloa ai e le vaega o auupega faaniukilia na tupu aʻe mai feteenaiga i le va o atunuu i senituri ua mavae. O le iʻuga, e faitau miliona tagata i le lalolagi aoao, na faateʻia i pomu atomika i le 1945, na faapotopoto faatasi i le faaupuga “One World or None.”
I le Iunaite Setete, o Norman Cousins, o le faatonu talavou o le Aso To'ona'i Iloiloga o Tusiga, sa nofo i lalo i le afiafi o le faatafunaga o Hiroshima ma tusia ai se tusi umi, “O le Tagata Faʻaonaponei Ua Le Faaaoga.” Na ia mātauina le “manaʻoga mo le malo o le lalolagi a o leʻi taitai oo iā Aokuso 6, 1945, ae o le pomu atomika “na siitia ai le manaʻoga i ni tulaga e lē mafai ona toe amanaʻiaina.”
I le avea ai ma tusitala autu, failauga, ma saili tupe mo le faamoemoe, na liliu ai e Cousins le faatonu i se tusi e 14 lomiga, lomia i gagana e fitu, ma sa faasalalauina i le Iunaite Setete e fitu miliona kopi. Na avea foi o ia ma taitai i se faalapotopotoga fou, faatupulaia vave, United World Federalists, lea e oo atu i le ogatotonu o le 1949 ua 720 mataupu ma toeitiiti atoa le 50,000 tagata o le ekalesia.
I le lalolagi atoa, o le pomu atomika na faaosofia ai se tali faapena. O saienitisi atomika, na fefefe i le faamoemoe o le faaumatiaga o le lalolagi, na lomia se tusi ua faaulutalaina. Tasi le Lalolagi pe Leai, faʻatulagaina faʻasalalauga faʻavaomalo faʻavaomalo i le va o saienitisi, ma faʻamamafaina le manaʻomia o se fofo faʻavaomalo i le faʻafitauli faaniukilia. O le toʻatele, e pei o Albert Einstein, na avea ma taʻutaʻua feterale o le lalolagi poʻo, pei robert oppenheimer, na vaai i le puleaina faavaomalo o auupega faaniukilia o se galuega e manaʻomia ai le faʻamalo i le pule silisili ese a le atunuu.
le fouvalega antinuclear i le faaiuga o le 1940s sa i ai ni aafiaga i faiga faavae lautele. Malo tetele, sa naunau muamua e uiga i auupega faaniukilia, na faatupulaia le le mautonu e uiga i lo latou atinae ma le faaaogaina. O le mea moni, o le aliali mai o le Fuafuaga a Baruka, o le uluai fuafuaga ogaoga a le lalolagi mo le tafiesea o auupega faaniukilia, na mafua ai le vevesi ina ua mavae le taua.
Ae ui i lea, ina ua tulaʻi mai le Cold War, na teena e le au ofisa o malo tetele le auala fou e mafaufau ai e uiga i sootaga i le va o malo na lagolagoina e Einstein ma isi tagata faʻamalosi. i totonu o le faʻavae masani o feteʻenaʻiga faavaomalo. O le taunuuga o se tuuga faaniukilia o auupega ma se lagona tuputupu ae o le vevesi mo le suia o le faatulagaga faavaomalo, i le mea sili, e valea, pe, i le mea e sili ona leaga, o le fouvale.
O nei vaapiapi faapolokiki o lona uiga, ina ua na toe faʻafouina le gaioiga o le antinuclear i le faaiuga o le 1950s, na siamupini sini sili atu faatapulaaina, e amata i se valaau mo le faamutaina o suesuega faaniukilia.Ma o lenei sini na faamaonia le ausia, a itiiti mai i se vaega, ona o le taofia o le suʻega faaniukilia e leʻi faʻalavelaveina le malosi tele, lea e mafai ona faʻagasolo suʻega i lalo o le eleele ma, o lea, faʻaauau pea ona faʻaleleia a latou auupega faaniukilia. O le taunuuga o le pasia lea o le maliega muamua a le lalolagi e pulea auupega faaniukilia, le Partial Test Ban Treaty o le 1963.
O le mea moni, o le faʻasa-le-pomu na aliaʻe foʻi i le tele o atunuu. peresitene o Peretania's Campaign for Nuclear Disarmament), na latou taulaʻi atu foʻi i auupega nai lo le toe fuataʻiina o faiga faʻavaomalo. O le iʻuga o se faʻafeiloaʻiga faʻafeiloaʻi o feagaiga faʻatautaia o auupega faaniukilia i le faaiuga o le 1960s ma le amataga o le 1970s na faʻafilemuina ai le fefe o tagata faʻamalosi ma taʻitaʻia ai le paʻu o le gaioiga.
Ina ua toe ola le Cold War i le faaiuga o le 1970s ma le amataga o le 1980s, na faapena foi se osofa'iga mata'utia antinuclear. O le mea moni, o lenei galu lona tolu o le faʻaupuina o auupega faaniukilia na faʻamaonia le sili atu ma sili ona manuia, faʻamautinoaina le tele o faʻaititia o auupega faaniukilia ma faʻaitiitia ai le lamatiaga o taua faaniukilia.
Mai tagata autu uma o lena vaitau, e ui i lea, naʻo Na foliga mai ua sauni Mikhail Gorbachev e aga'i i tua atu o le fa'aputuina o auupega e fa'amalosia ai le atina'eina o se faiga fou mo le puipuiga malu fa'avaomalo. Ae faatasi ai ma le malepelepe o le Soviet Union, na tafiesea Gorbachev mai le pule. Ma, i le tele o tausaga talu ai nei, o le siʻitia o feeseeseaiga faʻavaomalo ua tafiesea ai le manumalo manumalo a le antinuclear campaign, faʻapea foi.
O na mea na maua, e ui lava ina fa'avavevave, sa taua, mo i latou na fesoasoani i le lalolagi e aloese mai taua faaniukilia a o tuuina atu le taimi e fetaomi atu ai i se lumanai e leai ni auupega faaniukilia.
Ae o lenei tala faasolopito o loʻo fautua mai ai foi, i le tauiviga mo le ola i le vaitau faaniukilia, o le faʻafeiloaʻi o le faʻaauau pea o malo e le mafai ona alofia. O le mea moni, ona o le ogaoga o a tatou faʻalavelave faʻavaomalo o loʻo i ai nei ma le faʻateleina o faʻalavelave faaniukilia latou te faʻatupuina, ua oʻo mai le taimi e toe asia ai le mataupu faʻagaloina o le faʻamalosia o le puipuiga faʻavaomalo.
Dr. Lawrence Wittner, faʻatautaia e Filemu, o le Professor of History ua maeʻa i SUNY / Albany ma le tusitala o Fefinauaiga o le pomu (Stanford University Press).
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo