Li difisil pou imajine nenpòt tach klere nan mitan grangou a ki te pwan kòn Lafrik la ete sa a. Plizyè milyon moun—sitou timoun ak manman yo—kanpe sou bò gwo grangou pandan y ap chèche manje ak dlo dezespereman. Men, pwen klere yo la, nan konpasyon ak solidarite ke moun pwolonje youn ak lòt pandan kriz la.
Lè m te Kenya dènyèman, mwen te rankontre ak Hubbie Hussein al-Haji, ki alatèt òganizasyon sè nou an, Womankind Kenya. Lè kan refijye ki gen twòp moun yo fòse yo vire do bay fanmi ki te fè vwayaj danjre yo soti lakay yo nan Somali grangou pou ale nan nòdès Kenya, Hubbie ak Womankind Kenya la. Mwen te pote sipò MADRE avèk mwen pou elaji distribisyon manje ak dlo pou ijans yo.
Men, mwen te pote tou yon kontribisyon nan yon sous ki pi pre. Nan vwazen Soudan, òganizasyon sè MADRE a, Zenab pou Fanm nan Devlopman, te fonde premye Inyon Fanm Kiltivatè nan peyi a. Sa yo se ti kiltivatè òganik ki reyini ansanm pou pataje zouti, konesans ak resous. Fanmi yo pòv, men y'ap viv. Fanm yo te konnen ke grangou te dezime fanmi yo nan kòn Lafrik la, e lè m te di yo m t ap sou wout la, yo te mobilize. Yo te rasanble pwofi modès nan rekòt grenn yo e yo te ban mwen l pou m pote nan Womankind Kenya.
Nou bezwen plis nan koneksyon lokal-a-lokal sa yo. Patnè nou yo nan Soudan te lonje men sou yon nivo pèsonèl pou ranpli twou vid ki genyen yo kite dèyè pa yon echèk sistèm èd alimantè mondyal. Sa a se yon sistèm ki pran dola taks ou pou achte grenn nan men gwo faktori-farm ameriken, yon endistri ki deja sibvansyone nan kantite milya dola. Li transpòte grenn sa a mwatye atravè mond lan, lè l sèvi avèk dè milye de galon gaz fosil ak emèt tòn kabòn ki chanje klima. Li jete grenn sa a sou mache lokal yo, sa ki safe mwayen pou viv kiltivatè zòn nan ak kapasite kominote yo pou rebati sekirite alimantè yo alontèm.
Pandan se tan, reyalite a ankolè se ke èd manje ka souvan achte lokalman. Menm lè m t ap vwayaje atravè Kenya, m t ap deplase lwen nòdès sechrès ki te frape a, m te vin jwenn rekòlte ble, mayi ak legim ki bay anpil pitit.
Manje a la, toupre. Sa ki manke se volonte politik nan mitan lidè leta yo pou chanje politik entènasyonal ki anrichi fèm antrepriz yo epi anpeche manje lokal yo rive kote li nesesè. Fanm kiltivatè yo nan Soudan yo te wè dinamik sa a premye men: ajans èd nan Darfour enpòte èd manje nan peyi Etazini olye ke yo achte nan men Inyon Fanm Kiltivatè yo nan menm peyi sa a.
Lè m te rive Kenya, mwen te pote yon lèt, ki te adrese ak fanm Womankind Kenya ak tout fanm refijye Somalyen yo ak fanmi yo ke yo ede. Li te soti nan patnè nou yo nan Soudan nan Women Farmers Union. Avèk pèmisyon yo, mwen pataje lèt ki anba a. Volonte a ka manke nan mitan lidè politik nou yo, men se pa isit la. Se volonte medam sa yo pou konstwi fanmi ak kominote pwospere ki fè yo kontinye e ki pouse revandikasyon yo pou jistis.
-
Pou Sè Somalyen nou yo,
Nou kanpe avèk ou nan moman trajedi ak difikilte sa a. Antanke fanm kiltivatè nan Soudan, nou konnen ki sa sa ye pou tann mwa pou lapli epi gade timoun nou yo grandi grangou. Chak ane, lè nou plante rekòt nou yo, fanmi nou depann de nou. San lapli, nou pa gen rekòt, e nou pa gen anyen.
Nou te fè Inyon Fanm Kiltivatè nou an pou nou te ka sipòte youn lòt e pou nou pa t poukont nou. Anvan sa, gouvènman an pa t 'rekonèt nou epi li te bay zouti, semans ak fòmasyon sèlman nan mesye yo. Alor nou zwenn ansanm pour partaz nou resours e pou demann gouvernman respekte nou drwa.
Menm jan ak ou, nou menm tou nou konnen devastasyon nan lagè. Anpil nan fanmi nou isit la nan lès Soudan te oblije kite kay yo nan Darfour akòz vyolans. Pandan ke lidè gouvènman nou yo te konsantre sou lagè, nou menm fanm te kenbe fanmi nou vivan.
Yon fwa, ane de sa, Somali te gen yon gouvènman ki te eseye ede. Nou te aprann ke gouvènman an te konn dirije yon pwogram pou kolekte dlo lapli nan fouye rezèvwa nan tè a. Men, lè sa a, vyolans te pran plas, epi sechrès la te kòmanse touye rekòt nou yo ak bèt nou yo. Ankò, se ou menm fanm Somalyen ki te sipòte kominote w yo, men danje yo te vin pi grav.
Nan lès Soudan kote n ap viv, agrikilti te toujou yon pati nan lavi nou. Men, dènyèman, sechrès yo vin pi mal, epi yo vini pi souvan. Nou te oblije adapte fason nou fèm nan modèl sa yo ki chanje. Nou konnen sa a se akòz chanjman nan klima, yon danje ki kreye sitou pa moun ki nan peyi rich yo.
Se poutèt sa nou travay ak zanmi nou yo nan MADRE pou leve vwa nou devan gouvènman nan Nasyonzini. Men ki jan nou ka chanje politik mondyal ki menase kominote nou yo.
Lè nou ale nan Nasyonzini pou pale pou fanm kiltivatè yo ak kominote yo, nou di lidè mondyal yo ke politik yo dwe chanje. Nou di yo ke yo dwe sipòte ti kiltivatè tankou nou ak zouti, semans ak kredi. Yo dwe pwoteje dwa nou antanke fanm pou nou posede tè. Yo dwe rekonèt ke manje se yon dwa pou tout moun, pa sèlman yon bagay yo achte ak vann. Yo dwe fè politik reyèl pou diminye emisyon kabòn ak chanjman nan klima ki ap pote sechrès ak grangou.
Zanmi nou yo nan MADRE te ede nou atravè ane yo, lè rekòt yo te bon epi tou lè lapli yo pa rive. Yo te di nou kijan fanm refijye yo ak fanmi yo ap travèse fwontyè a soti nan Somali rive nan Kenya. Yo te di nou ke sa ou bezwen se resous pou achte manje ak dlo ijans pou ede yo viv.
Se konsa, n ap voye ak lèt sa a lajan nou te sove apre dènye rekòt nou an. Anjeneral, nou itilize ekonomi sa yo pou amelyore kominote nou yo. Ane pase a, nou te mete yon do kay sou lekòl lokal la. Men ane sa a, bezwen ou yo pi gran pase pa nou. Nou kapab voye kòb sa a ba ou paske nou mete tèt nou ansanm kòm fanm kiltivatè e nou fè tèt nou pi fò. Nou espere ou pral kapab sèvi ak kado sa a pou nouri pitit ou yo ak ranfòse tèt ou kòm fanm.
Nou voye sa ba ou ak benediksyon nou yo. Kòm manman ak kiltivatè, lavni an depann de nou.
Nan Solidarite,
Fatima Ahmed, Direktè Zenab pou Fanm nan Devlopman
& Inyon Fanm Kiltivatè yo
Yifat Susskind se Direktè Egzekitif MADRE.
ZNetwork finanse sèlman atravè jenerozite lektè li yo.
Fè yon don