Donald Trump zaprijetio je "potpunim uništenjem Sjeverne Koreje" u svom obraćanju Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 19. rujna. Ta prijetnja krši Povelju UN-a i ukazuje na namjeru počinjenja genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnog zločina kolektivnog kažnjavanja i međunarodnog humanitarno pravo. Štoviše, korištenje nuklearnog oružja u prvom udaru predstavljalo bi kršenje međunarodnog prava.
Prijetnjom da će napasti Sjevernu Koreju, Trump ugrožava živote bezbrojnih ljudi. U prošlosti je naznačio svoju spremnost da upotrijebi nuklearno oružje, a Kim Jong-un je prijetio osvetom. Brzo eskalirajuća retorika i provokativni manevri s obje strane doveli su nas na rub rata.
Trumpova prijetnja potaknula je sjevernokorejskog ministra vanjskih poslova Ri Yong-hoa da izjavi: "S obzirom na činjenicu da je ova [prijetnja] došla od nekoga tko drži mjesto predsjednika SAD-a, ovo je očito objava rata."
Ri je dodao: "Budući da su Sjedinjene Države objavile rat našoj zemlji, imat ćemo svako pravo poduzeti protumjere, uključujući pravo da oborimo strateške bombardere Sjedinjenih Država čak i kada nisu unutar granice zračnog prostora naše zemlje."
Takav potez Sjeverne Koreje prekršio bi međunarodno pravo. Ali to ne opravdava kršenje američkog zakona. Dvije nepravde ne čine pravo. Štoviše, uporaba vojne sile od bilo koje zemlje pokazala bi se katastrofalnom.
Povelja UN-a zahtijeva mirno rješavanje sporova
Nakon što su dva svjetska rata odnijela milijune života, Povelja UN-a usvojena je 1945. “kako bi se buduće generacije spasile od pošasti rata”.
Povelja nalaže mirno rješavanje međunarodnih sporova i zabranjuje uporabu sile osim u samoobrani ili uz odobrenje Vijeća sigurnosti.
Članak 2. zahtijeva da članice UN-a “riješe svoje međunarodne sporove mirnim putem na takav način da međunarodni mir i sigurnost te pravda ne budu ugroženi”. Miroljubiva sredstva navedena su u članku 33.: Strane u sporu koji bi mogao ugroziti međunarodni mir i sigurnost moraju “prije svega tražiti rješenje pregovorima, ispitivanjem, posredovanjem, mirenjem, arbitražom, sudskom nagodbom, pribjeći regionalnim agencijama ili dogovorima, ili drugim miroljubivim sredstvima po vlastitom izboru.”
Godine 1953., nakon što je jedna trećina stanovništva Sjeverne Koreje desetkovana, Sjedinjene Države i Sjeverna Koreja potpisale su sporazum o primirju. Ali SAD nikada nisu dopustile usvajanje mirovnog sporazuma. Sjeverna Koreja je više puta zagovarala potpisivanje mirovnog sporazuma kojim bi se službeno okončao Korejski rat. Do današnjeg dana, 30,000 američkih vojnika nastavlja okupaciju Južne Koreje.
SAD je također odbio slijediti strategiju "zamrzavanje za zamrzavanje" koju su predložile Kina i Rusija. Prema ovom planu, Sjeverna Koreja bi zamrznula svoja nuklearna i raketna testiranja, a SAD i Južna Koreja prekinule bi svoje godišnje, provokativne zajedničke vojne vježbe. Vasilij Nebenzja, ruski veleposlanik pri UN-u, rekao je da bi ovaj put ponudio "izlaz" iz trenutne situacije.
Umjesto toga, SAD je osmislio kaznene sankcije protiv Sjeverne Koreje, koje su samo ojačale njenu odlučnost da razvije upotrebljivo nuklearno oružje. Od 1953. Sjevernokorejci su živjeli u strahu od uništenja od strane Sjedinjenih Država.
U svom govoru Općoj skupštini, uz prijetnje Sjevernoj Koreji, Trump je izrekao i prikrivenu prijetnju povlačenja iz iranskog nuklearnog sporazuma. To šalje opasnu poruku Sjevernoj Koreji da se SAD-u ne može vjerovati da će se pridržavati svojih sporazuma.
Povelja UN-a zabranjuje prijetnje i preventivnu uporabu sile
Članak 2. Povelje navodi da će se sve članice „u svojim međunarodnim odnosima suzdržavati od prijetnja ili uporaba sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti bilo koje države.” Trumpova prijetnja da će potpuno uništiti Sjevernu Koreju krši taj mandat. Osim toga, preventivna uporaba sile krši Povelju.
Jedine iznimke od zabrane uporabe sile iz Povelje su samoobrana ili odobrenje Vijeća sigurnosti.
Samoobrana, prema članku 51. Povelje, uska je iznimka od zabrane uporabe sile iz Povelje. Zemlje se mogu uključiti u individualnu ili kolektivnu samoobranu samo u slučaju oružanog napada. Da bi se djelovalo u zakonitoj samoobrani, mora postojati "nužnost samoobrane, trenutna, neodoljiva, koja ne ostavlja nikakav izbor sredstava niti trenutak za razmatranje", prema dobro utvrđenom Caroline Case.
Sjeverna Koreja nije napala Sjedinjene Države ili neku drugu zemlju članicu UN-a, niti je takav napad neizbježan.
Štoviše, Vijeće sigurnosti nije ovlastilo nijednu zemlju da upotrijebi vojnu silu protiv Sjeverne Koreje. Rezolucije Vijeća koje uspostavljaju sankcije protiv Sjeverne Koreje završavaju navođenjem Vijeća "odlučuje ostati uključen u stvar.” To znači da Vijeće, i samo Vijeće, ima ovlasti odobriti vojnu akciju.
I Trumpova prijetnja da će upotrijebiti vojnu silu protiv Sjeverne Koreje i postavljanje preventivnog napada prekršile bi Povelju.
Zločin genocida
Izjavom o namjeri potpunog uništenja Sjeverne Koreje Trump je zaprijetio genocidom.
Zločin "genocida", kako je definiran u Rimskom statutu za Međunarodni kazneni sud, počinjen je kada se, s namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelomično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina, učini bilo koje od sljedećih djela: počinili su: ubojstvo pripadnika skupine, nanošenje teških tjelesnih ili duševnih ozljeda članovima skupine ili namjerno nametanje skupini životnih uvjeta sračunatih na njezino potpuno ili djelomično uništenje.
Trumpova prijetnja da će potpuno uništiti Sjevernu Koreju, ako se provede, uništila bi u cijelosti nacionalnu skupinu Sjevernokorejaca. To bi predstavljalo genocid.
Zločini protiv čovječnosti
Prema Rimskom statutu, “zločini protiv čovječnosti” uključuju: počinjenje ubojstva kao dio široko rasprostranjenog ili sustavnog napada protiv bilo kojeg civilnog stanovništva; ili progon grupe ili zajednice na temelju njezinog političkog, rasnog, nacionalnog, etničkog ili vjerskog karaktera, kao dio široko rasprostranjenog ili sustavnog napada na bilo koje civilno stanovništvo.
Trumpova prijetnja da će potpuno uništiti Sjevernu Koreju, ako se ostvari, predstavljala bi široko rasprostranjen i sustavan napad na civilno stanovništvo Sjeverne Koreje, što bi predstavljalo zločin protiv čovječnosti.
Ratni zločin kolektivnog kažnjavanja
Zločin “kolektivnog kažnjavanja” teška je povreda Četvrte ženevske konvencije, koja se smatra ratnim zločinom. Kolektivno kažnjavanje znači kažnjavanje civila za djelo koje nije osobno počinio.
Ako bi Trump ostvario svoju prijetnju da će potpuno uništiti Sjevernu Koreju, kaznio bi civilno stanovništvo za prekršaje koje je počinila sjevernokorejska vlada. To bi predstavljalo ratni zločin kolektivnog kažnjavanja.
Uništavanje Sjeverne Koreje prekršilo bi razlikovanje i proporcionalnost
Sjedinjene Države imaju zakonsku obvezu pridržavati se zahtjeva razmjernosti i razlikovanja, dvaju temeljnih načela međunarodnog humanitarnog prava, kako je navedeno u Prvom dodatnom protokolu Ženevskih konvencija.
"Proporcionalnost" znači da napad ne može biti pretjeran u odnosu na očekivanu vojnu prednost koja se traži. “Razlikovanje” zahtijeva da napad bude usmjeren samo na legitimnu vojnu metu.
Potpuno uništenje Sjeverne Koreje prekršilo bi načela proporcionalnosti i razlikovanja.
Korištenje nuklearnog oružja u prvom napadu krši međunarodno pravo
U svom savjetodavnom mišljenju iz 1996., "Zakonitost prijetnje ili uporabe nuklearnog oružja", Međunarodni sud pravde (ICJ) utvrdio je da bi "prijetnja ili uporaba nuklearnog oružja općenito bila u suprotnosti s pravilima međunarodnog prava primjenjivog u oružanim sukobima , a posebno načela i pravila humanitarnog prava.”
ICJ je dalje rekao: “Međutim... Sud ne može definitivno zaključiti bi li prijetnja ili uporaba nuklearnog oružja bila zakonita ili nezakonita u ekstremnim okolnostima samoobrane, u kojoj bi sam opstanak države bio u pitanju. ” To znači da dok bi uporaba nuklearnog oružja mogla biti zakonita kada se koristi u samoobrani ako bi opstanak nacije bio u pitanju, uporaba prvog napada ne bi bila zakonita.
Apokaliptična prijetnja Donalda Trumpa Sjevernoj Koreji krši međunarodno pravo. Također ugrožava živote nebrojenog broja ljudi. Moramo potaknuti Kongres da spriječi Trumpa da pokrene katastrofalan rat.
Marjorie Cohn je profesorica emerita na Pravnom fakultetu Thomas Jefferson, bivša predsjednica Nacionalnog ceha odvjetnika i zamjenica glavnog tajnika Međunarodne udruge demokratskih odvjetnika. Drugo ažurirano izdanje njezine knjige, “Dronovi i ciljano ubijanje: pravna, moralna i geopolitička pitanja”, bit će objavljen u studenom. Posjetite njezinu web stranicu: MarjorieCohn.com.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije
1 Komentar
Ovo je bio govor Trumpa UN-u u UN-u.. Zašto kršenje Povelje UN-a nije pokrenuo onaj tko je bio odgovoran za vođenje sastanka u to vrijeme?