Introduction
ʻO kekahi o nā hanana nui o ke kenekulia iwakālua, me nā reverberations e hiki mai ana i kēia lā, ʻo ia ka hāʻule ʻana o ka pōkā atomika ma Iapana ma 1945. Ma mua o ka hoʻohana ʻia ʻana o ka pōkā, ua haʻi aku nā luna kiʻekiʻe nāna i alakaʻi i ka Manhattan Project i ka Pelekikena ʻAmelika ʻo Harry S. Truman:
"ʻO ka honua i kona kūlana o ka holomua o ka pono i kēia manawa ke hoʻohālikelike ʻia me kona hoʻomohala ʻenehana i ka hopena o ke aloha o ia mea kaua. ʻO ia hoʻi, hiki ke luku loa ʻia ke aupuni hou."[1]
He nui ka poʻe, a ke ʻae nei au, manaʻoʻiʻo ʻo ka 'pono' o ka hoʻohana ʻana i ka pōkā atomika i ke Kaua Honua II, a me ka hoʻoweliweli hoʻohana ʻana i nā mea kaua nuklea i nā makahiki he nui, ʻaʻohe kumu i ka nohona civili. Akā, pehea ka hoʻopaʻapaʻa maʻamau i hāʻule ai nā pōkā atomika ʻelua ma Iapana, akā naʻe, ua hoʻopau i ke kaua? Ke nānā nui nei kēia ʻatikala i kēlā manaʻo.
Ua hoʻokuʻu ʻia ka mua o nā pōkā ma Hiroshima i ʻAukake 6, 1945 a ʻo ka lua ma Nagasaki i ʻekolu lā ma hope. Ua hoʻouka kaua ʻia e nā pūʻali koa Soviet i Manchuria i noho ʻia e Iapana i ka lā 8 ʻAukake.
Ma ka ʻōlelo ākea, ʻekolu mau kula like ʻole o ka manaʻo no ke kumu i hoʻohana ai ke aupuni US i ka pōkā. Hiki iā mākou ke kuhikuhi i kēia mau kula ʻo ka orthodox, the revisionist, a me nā kula neo-orthodox a i ʻole anti-revisionist.
Ua hoʻopaʻapaʻa nā mea kākau moʻolelo Orthodox he mea pono a hoʻāpono ʻia ka hoʻokuʻu ʻana i nā pōkā atomika no ka mea ua alakaʻi pololei kēia i ka haʻalele ʻana o Iapana, pēlā e hoʻopakele ai i nā miliona o nā ola ʻAmelika a me Iapana i nalowale i ka wā o ka hoʻouka kaua ʻana o ʻAmelika iā Iapana, i manaʻo ʻia e hoʻomaka ma Nowemapa 1, 1945. ʻAʻole ʻae ka poʻe Revisionists: ʻaʻole pono a ʻaʻole pono ka pana ʻana, wahi a lākou; Ua pio loa ʻo Iapana. Ke hoʻopaʻapaʻa nei kekahi poʻe revisionists ua hoʻohana ʻo ʻAmelika i nā pōkā e hoʻoweliweli i ka Soviet Union.
I kēia mau makahiki i hala iho nei, ua kūʻē ka poʻe anti-revisionists i ka manaʻo revisionist a ua hoʻopaʻapaʻa, e like me nā mea kākau moʻolelo orthodox mua, ua hoʻohana ʻia ka pōkā e hoʻopau i ke Kaua Pākīpika ma ke koi pololei ʻana i ka haʻalele ʻana o Iapana. Ke hoʻopaʻapaʻa nei lākou i ke komo ʻana o ka Soviet i ke kaua kūʻē iā Iapana i kahi hana liʻiliʻi i ka hāʻawi ʻana, a ʻoi aku ka liʻiliʻi ma mua o ka mea hoʻoholo 'shock' o nā pōkā.
ʻO ka mea i luna nei he hōʻuluʻulu kikoʻī akā e hopu ana i ke ʻano o nā manaʻo like ʻole i ka hopena o ke Kaua Pakipika. Ma nā mea aʻe, manaʻo wau e hōʻike i ka wā e hoʻomau ʻia ana ka hoʻopaʻapaʻa, i kekahi manawa me ka wela, ka hoʻopaʻapaʻa ma waena o ka poʻe kākau moʻolelo, ʻo ka manaʻo o ka revisionist e pili loa me nā hōʻike.
heihei ka ʻenemi
ʻO ka poʻe kākau moʻolelo o ke Komohana e hoʻopaʻapaʻa ana i nā kumu o ka hopena o ke kaua, ua nānā nui lākou i ka 'hoʻoholo' US e hoʻokuʻu i ka pōkā atomika.[2] Akā, ʻaʻole liʻiliʻi ka nānā ʻana i nā kūkākūkā ʻana ma waena o ka poʻe elite aliʻi o Iapana i ka wā kaua i alakaʻi ai i ka haʻalele ʻana. ʻOi aku ka liʻiliʻi i ʻike ʻia e pili ana i ka hoʻoholo ʻana o Soviet a me ke komo ʻana o Soviet i ke Kaua Pakipika me Iapana.
ʻO kahi mea e hina ai a hiki i kēia manawa, ʻaʻohe mea kākau moʻolelo i mākaukau ma ka ʻōlelo Pelekania, Kepanī a me Lūkia e noiʻi i nā waihona waihona mua - me nā palapala aupuni kūloko, nā hōʻike pūʻali koa a me nā intercept naʻauao - ma nā ʻōlelo ʻekolu. ʻO kēia ka wehewehe ʻana i ke kumu o ka hoʻopaʻapaʻa mōʻaukala ma ke Komohana i ka manaʻo o ka hoʻokele Truman a me ka hoʻokumu ʻana i nā kulekele: ʻo kēia, ma hope o nā mea a pau, hiki ke hahai ʻia ma ke kumu o ka ʻōlelo Pelekane. No ka laʻana, i ka makahiki 1965, ua paʻi ka mea kākau moʻolelo 'revisionist' ʻo Gar Alperovitz i kahi puke koʻikoʻi, ʻo 'Atomic Diplomacy', kahi āna i hoʻopaʻapaʻa ai ʻaʻole pono ka hoʻohana ʻana i nā pōkā atomika a ua manaʻo ʻia e hōʻike i ka ikaika o ʻAmelika e kūʻē i ka mana Soviet. Ua hoʻopaʻapaʻa huhū ʻia e pili ana i kēia no kekahi mau makahiki.[3]
Ma 2005, Tsuyoshi Hasegawa, polopeka o ka mōʻaukala ma ke Kulanui o Kaleponi ma Santa Barbara, ua hoʻopuka i kahi noiʻi ʻāina, 'Racing The Enemy: Stalin, Truman, and the Surrender of Japan.'[4] Hasegawa, hānau ʻia a hānai ʻia ma Iapana akā. i kēia manawa he kamaʻāina ʻAmelika, ua loiloi koʻikoʻi i ka pilina trilateral kaua ma waena o ʻAmelika Hui Pū ʻIa, ka Soviet Union a me Iapana. Ua hoʻomaikaʻi nui ʻia kāna noiʻi ʻana a ua hoʻokumu ʻia i ka hoʻopaʻapaʻa nui, a me ka nūpepa. ʻO Barton Bernstein, ke kaukaʻi o ka mōʻaukala ma ke Kulanui ʻo Stanford a ʻo kekahi o nā mea haʻiʻōlelo poʻokela o ka honua e pili ana i nā pilikia A-bomb, ua hoʻomaikaʻi maikaʻi ʻo ia i ka puke ma ke ʻano he "poʻokela", "he puke nui i ka mōʻaukala honua" a "he hana kupanaha maoli, loaʻa nā makana a me nā hoʻomaikaʻi. ."[5] Ua hāʻawi pū ka puke i kahi haʻalulu nui i ka poʻe anti-revisionists.
No ke aha ke poʻo inoa, 'Racing the Enemy'? Ma Potsdam, ua hāʻawi ke alakaʻi Soviet ʻo Joseph Stalin iā Truman i lā no ka hoʻouka kaua Soviet ma Iapana - ʻAukake 15, 1945. Inā ʻo ʻAmelika e koi aku iā Iapana e hāʻawi pio me ke kōkua ʻole o Soviet, a pēlā e pale aku ai i ka hana ʻana i nā ʻae geostrategic i kona hoa pili. pono e hana pela ma mua o ia la. Lawe ʻo Hasegawa i ka moʻolelo:
"ʻO ke kumu wale nō i koe, ʻo ia ka pōkā atomika. Kūʻē i ka ʻōlelo a ka poʻe kākau moʻolelo ʻaʻole i manaʻo ʻo Truman e hoʻohana i ka pōkā atomika ma ke ʻano he mea kaua diplomatic e kūʻē i ka Soviet Union, he paʻakikī ke nānā ʻole i ka ʻoiaʻiʻo o ka poʻe Soviets i loko o nā helu ʻana a Truman. ʻO ka lā o ka hoʻouka kaua Soviet i ʻoi aku ka pono o ʻAmelika Hui Pū ʻIa e hoʻokuʻu i ka pōkā i ka hoʻomaka ʻana o ʻAukake, ma mua o ke komo ʻana o nā Soviets i ke kaua. [6]
ʻO ka noiʻi ikaika a Hasegawa ua hoʻoikaika i ka hoʻopiʻi revisionist i ka manaʻo orthodox i hāʻawi ʻia nā pōkā atomika i nā mea hoʻoholo i ka makemake o Iapana e kaua, a ua hopena i ka hāʻawi ʻana. Hoʻomaopopo ʻo ia:
"Ke hoʻomau nei ka poʻe ʻAmelika i ka moʻolelo i hāʻule ʻia nā pōkā atomika ma Hiroshima a me Nagasaki i hāʻawi i ke kī kīkēkē i ke aupuni Kepani. e hōʻoiaʻiʻo i ka hoʻoholo a Truman a e hōʻoluʻolu i ka lunamanaʻo ʻAmelika."
Hōʻike ʻo Hasegawa "ʻaʻole hiki ke kākoʻo ʻia kēia moʻolelo e nā moʻolelo mōʻaukala. Hōʻike nā hōʻike i nā mea ʻē aʻe i ka hoʻohana ʻana i ka pōkā, nā mea ʻē aʻe i hōʻole ʻia e ka hoʻokele Truman no nā kumu ponoʻī e alualu."[7]
Ka Hoolaha Potsdam
I mea e hoʻomaopopo pono ai i ke ʻano o ka 'lāhui'[8] ma waena o ka Soviet Union e komo i ke kaua Pākīpika a me ka hoʻohana ʻana o ʻAmelika i ka pōkā atomika, pono mākou e hoʻi i ka Potsdam Proclamation i hoʻopuka ʻia e nā alakaʻi o ka United States. Mokuʻāina, United Kingdom a me Kina [9] ma Iulai 26, 1945. Ua hoʻonohonoho kēia i nā huaʻōlelo no "ka hāʻawi pio ʻole ʻana o nā pūʻali koa Iapana āpau." Inā ʻaʻole i hoʻokō ʻia nā ʻōlelo, e kū ana ʻo Iapana me "ka luku koke ʻia."
Ua hoʻopaʻapaʻa ʻo Hasegawa, a me nā mea kākau moʻolelo ʻē aʻe, ua hopohopo nui ʻo Truman e komo koke ʻo Stalin i ke kaua ma ka ʻāina Pākīpika e kūʻē iā Iapana a loaʻa i nā lanakila koʻikoʻi koʻikoʻi ma Asia, no laila e hoʻoweliweli ana i nā pono o US. Pehea e hiki ai i ka US ke hoʻoikaika i ka haʻalele ʻana o Iapana ma mua o ka lanakila ʻana o nā Soviets? Ua hāʻawi ka pōkā atomika i mea hoʻonā i ka pilikia i kū i mua o Truman. No ka hoʻomaka ʻana i ka hāʻawi ʻole ʻana o Iapana ma mua o ke komo ʻana o ka Soviet Union i ke kaua Pākīpika, wahi a Hasegawa, ua hoʻopuka ʻo Truman i ka Potsdam Proclamation. ʻAʻole kēia i manaʻo ʻia he ʻōlelo aʻo iā Iapana, akā no ka hōʻoia ʻana i ka hoʻohana ʻana i ka pōkā atomika.
ʻO ka moʻolelo maʻamau, i manaʻoʻiʻo nui ʻia ma ke Komohana, ʻo ka hōʻole ʻana o Iapana i ka Potsdam Proclamation i alakaʻi ai i ka hoʻoholo US e hoʻokuʻu i ka pōkā. Ua ʻōlelo pololei ʻo Hasegawa, ʻo kēia moʻolelo hoʻi, "ʻaʻole hiki ke kākoʻo ʻia e nā ʻoiaʻiʻo." [10] Ua kākau ʻo Truman ua hoʻopuka ʻo ia i ke kauoha e hoʻokuʻu i ka pōkā ma hope o ka hōʻole ʻana o Iapana i ka Hoʻolaha. ʻO ka ʻoiaʻiʻo he mea kūʻē loa, akā naʻe: ua hāʻawi ʻia ke kauoha e hoʻolei i ka pōkā atomika iā General Carl Spaatz, ka luna o ka US Army Strategic Air Forces, ma ke kakahiaka o Iulai 25. ʻAʻole i hoʻopuka ʻia ka ʻōlelo hoʻolaha a hiki i ke ahiahi o Iulai 26. ʻO ka hōʻole ʻana o Iapana i ka ʻōlelo hoʻolaha ʻo Potsdam ua koi ʻia e hōʻoia i ka hāʻule ʻana o ka pōkā.
ʻOiai ʻaʻole i ʻae ʻo Iapana i ka hāʻawi pio ʻana, ua ʻike mua kona mau aliʻi i ka lanakila ʻana e nānā ana iā ia ma ka maka i ka hoʻomaka ʻana o Feberuari 1945. Ma ka moʻoʻōlelo akahele o nā hanana e alakaʻi ana i ka pahū atomika, haʻi ka mea kākau moʻolelo ʻo Peter Kuznick i ka Pacific Strategic Intelligence Summary for the pule o ka halawai o Potsdam:
"ʻAʻole paha e ʻōlelo ʻia ʻo Iapana i kēia manawa, ʻoiai inā ʻaʻole i ka lehulehu, ʻike ʻo ia i kona lanakila. (b) e ʻimi ana i ke ala maikaʻi loa e hoʻopakele ai i ka pōʻino o kāna mau makemake." [12]
Ua hoʻomanaʻo ʻo Konela Charles Bonesteel, ke poʻo o ka ʻāpana ʻOihana Hoʻonaʻauao o ke Kaua Kaua: "ʻo ka poʻe Kepani pōʻino ʻilihune e hoʻopuka ana i nā mea manaʻo ma o Rūsia."[13] Allen Dulles o ke Office of Strategic Services (precursor to ka CIA) i pōkole iā Henry Stimson, ke Kakauolelo kaua o ʻAmelika, ma Potsdam. Ua kākau ʻo ia:
"I Iulai 20, 1945, ma lalo o nā kuhikuhi mai Wakinekona, ua hele au i ka ʻaha kūkā ʻo Potsdam a hōʻike i laila i ke Kakauolelo Stimson i nā mea aʻu i aʻo ai mai Tokyo-ua makemake lākou e hāʻawi pio inā hiki iā lākou ke mālama i ka Emepera a me ke kumukānāwai i kumu no ka mālama ʻana. ka hoʻopaʻi ʻana a me ka hoʻoponopono ʻana ma Iapana ma hope o ka ʻike ʻia ʻana o ka lono weliweli o ka hāʻawi pio ʻana i ka poʻe Kepani."[14]
He mea nui e hoʻomanaʻo i ka poʻe Kepani i mahalo i ka Emepera ma ke ʻano he akua ola. Ua kū ʻo ia ma ka piko o ka mana: politika, kau kānāwai, hoʻokō, moʻomeheu, hoʻomana a me ka pūʻali koa. ʻOiaʻiʻo, ua hoʻokomo ka Emepera i ke ʻano maoli o Iapana. No laila kona koʻikoʻi koʻikoʻi, no ka poʻe Kepani, i nā ʻōlelo hāʻawi.
Ua ʻike paha ʻo Pelekikena Truman a me Kākau'ōlelo o ka Mokuʻāina ʻo James Byrnes, kekahi o nā kākāʻōlelo hilinaʻi nui o Truman, ua hoʻopuka ʻo Iapana i nā manaʻo e hoʻopau i ke kaua. Hiki ke ʻike ʻia kēia ma ka puke moʻolelo a Truman i Iulai 18, 1945 e pili ana i "ka telegrama mai ka Emperor Jap e noi ana [ka Soviets e uwao] no ka maluhia." Aia nō hoʻi ka puke diary ʻAukake 3 e Walter Brown, ke kōkua o Byrnes, nāna i ʻōlelo, "Aboard Augusta/Peresidena, Leahy, JFB [Byrnes] agrred [sic] Japas [sic] e ʻimi nei i ka maluhia."[15]
Ua ʻae ʻo Byrnes i ka lehulehu i kāna kamaʻilio ʻana i ka nūpepa ma hope koke o ka pau ʻana o ke kaua. Ua hōʻike ʻia ka New York Times ma ʻAukake 29, 1945 ʻo Byrnes "i haʻi i ka mea āna i kapa ai he hōʻoia ʻo Rūsia ua ʻike ka poʻe Kepanī ua hahau ʻia lākou ma mua o ka hāʻule ʻana o ka pōkā atomika mua ma Hiroshima." o ka Navy James Forrestal, ke Kakauolelo Kokua o ke Kaua John McCloy a me ke Kakauolelo o ke Kaua Stimson, e hoike ana i ka laha o keia ike. Hoʻohui ʻo Kuznick:
"Akā, ma Potsdam, i ka wā i ho'āʻo ai ʻo Stimson e hoʻohuli iā Truman e hoʻololi i kāna ala a hāʻawi i nā hōʻoiaʻiʻo i ka mōʻī ma ka ʻōlelo hoʻolaha ʻo Potsdam, ua haʻi ʻo Truman i kāna Kakauolelo kahiko o ke Kaua, inā ʻaʻole ʻo ia i makemake i ke ʻano o nā mea, hiki iā ia ke hoʻopaʻa. kona mau ʻeke a hoʻi i ka home."[17]
I ka pōkole, e like me ka ʻōlelo a Hasegawa:
"ʻO ka hoʻopono ʻana iā Hiroshima a me Nagasaki ma o ka hoʻopaʻapaʻa ʻana i ka mōʻaukala ʻaʻole hiki ke hoʻopaʻa ʻia i ka pau ʻana o nā pōkā atomika i ke kaua."[18]
Nā nīnau koʻikoʻi i waiho ʻole ʻia
Ma UK nei, ua kākau ʻo Oliver Kamm, he mea kākau moʻolelo a me ka mea kākau nūpepa i kekahi manawa, e pili ana i nā pilikia ma luna mai kahi ʻano anti-revisionist. Ma kahi ʻāpana ʻōlelo Guardian e pili ana i ka 62nd anniversary of the atomic bombing of Hiroshima, ua ʻōlelo ʻo ia "Nā noiʻi mōʻaukala hou [.] hāʻawi i ke kākoʻo ikaika i ka wehewehe kuʻuna o ka hoʻoholo e hāʻule i ka pōkā." ʻOiai e hoʻomaopopo ana i ke ʻano weliweli o ka pana ʻana, ua ʻōlelo ʻo ia he "kiʻekiʻe ka nui o ke kūlana o ka hōʻole ʻana i ka pōkā e hoʻonui i ka ʻeha." ]
Ua kākau ʻo Kamm i ka lōʻihi e pili ana i ka hopena o ke kaua Pākīpika ma kāna blog, me ka haʻi ʻana i nā mea kākau moʻolelo anti-revisionist e like me Robert Maddox, Robert Newman, Sadao Asada a me D. M. Giangreco.[21] He mea kākau moʻolelo koa ʻo Giangreco ma ka US Army Command and General Staff College ma Fort Leavenworth, Kansas. He mea kākoʻo ʻo ia i ka thesis "kiʻekiʻe-kiʻekiʻe i make": ʻo ka hoʻopaʻapaʻa ʻana he mau haneli haneli, ʻoi aku paha ma mua o ka miliona, ua nalowale nā ola o ʻAmelika i ka Operation Olympic, ka hoʻouka kaua ʻana iā Iapana i hoʻonohonoho ʻia no Nowemapa 1, 1945. Hoʻopili ʻo Kamm i ka palapala orthodox/anti-revisionist e pono ai nā pōkā atomika ʻelua e hoʻokō i ka hāʻawi pio ʻana o Iapana, e ʻōlelo ana i kahi mea kākau moʻolelo Kepani ma ke Kulanui ʻo Doshisho ma Kyoto:
"Ua hōʻike ʻo Sadao Asada mai nā kumu kumu mua he mea koʻikoʻi ka hāʻule ʻana o nā pōkā ʻelua i ka hoʻoikaika ʻana i ke kūlana o ka poʻe i loko o ke Aupuni Kepani i makemake e hoʻopiʻi no ka maluhia."
Ua hoʻopili au iā Tsuyoshi Hasegawa, ka mea kākau o 'Racing the Enemy', a kuhikuhi i nā manaʻo i luna. E pili ana i kekahi mau mea kākau moʻolelo anti-revisionist, a iā Kamm, ua pane ʻo Hasegawa:
"Maʻa wau i nā ʻōlelo hoʻohewa i hāpai ʻia e Giangreco, Asada, Newman, a me Kamm. E hoʻohui pū wau iā Michael Kort i ka ʻāpana like. ʻO kā lākou laina o ka hoʻopaʻapaʻa ʻana like loa."
ʻAʻole wale lākou i like, akā ua hōʻole ʻia lākou e nā mea kākau moʻolelo koʻikoʻi me Bernstein, Alperovitz a me Hasegawa ponoʻī. ʻO ka mea nui, ʻike ʻo Hasegawa ʻaʻole heluhelu ʻo Giangreco, Newman, Kamm a me Kort i ka Kepani, a no laila pono e "hilinaʻi wale iā Asada e hoʻoholo ai i ka nīnau koʻikoʻi: pehea ka hopena o nā pōkā atomika a me ke komo ʻana o Soviet[d] i ka hoʻoholo Kepani. e haawi pio."[22]
E like me kā mākou i ʻike ai, ua pane ikaika ʻo Hasegawa i kēia nīnau ma ka 'Racing the Enemy' a hōʻike ʻia mai nā kumu waihona waihona ʻo ke komo ʻana o ka Soviet i ʻoi aku ka nui o ka hopena hoʻoholo i nā alakaʻi o Iapana. Ma ka 'The End of the Pacific War: Reappraisals', i paʻi ʻia i ka makahiki 2007 a hoʻoponopono ʻia e Hasegawa, hoʻopaʻa ʻo ia i nā hōʻike hou aʻe no kāna hoʻopaʻapaʻa ʻana i loko o kahi mokuna incisive e komo pū ana me ka hoʻopaʻapaʻa ikaika ʻana o nā palapala ʻōlelo Kepanī, a hoʻopaʻapaʻa iā Sadao Asada.
Hoʻomaopopo ʻo Hasegawa, no ka laʻana, ʻo nā telegarapa ma waena o ke Kuhina o ko nā ʻāina ʻē ʻo Togo a me ka ʻelele Iapana ʻo Sato i ka Soviet Union e hōʻike ana e pili ana ʻo Iapana i ka manaʻolana e hiki a makemake ʻia ka hoʻopau ʻana o ke kaua ma o Moscow. Ua kau inoa ka Soviet Union a me Iapana i kahi Pact Neutrality i ka makahiki 1941 i manaʻo ai ʻo Iapana e hoʻohana e lawe mai i nā huaʻōlelo maikaʻi e hoʻopau ai i ke kaua. ʻO kēia ke kūlana a Togo i mālama ai ma hope o ka hoʻopuka ʻana o nā Allies i ka Potsdam Proclamation ma Iulai 26, 1945. ʻAʻole i hoʻololi ka poma Hiroshima ma ʻAukake 6 i kēia kulekele, e like me ka mea i maopopo i nā palapala waihona waihona Iapana. ʻOiaʻiʻo, mai kēia mau kumu kumu, ua hōʻike ʻo Hasegawa ua hoʻopiʻi ka poʻe elite o Iapana i ko lākou mau manaʻolana ma luna o ka uwao ʻana o Moscow ma hope o ka pōkā ʻo Hiroshima.
Ua aʻo maikaʻi ʻo Hasegawa i ka hōʻike ʻōlelo kumu a nā alakaʻi koa o Iapana, ʻo ia hoʻi, a hōʻike i nā hiʻohiʻona he nui e hoʻoikaika i ka manaʻo ʻoi aku ka nui o ko lākou haʻalulu i ke komo ʻana o Soviet i ke Kaua Pākīpika ma mua o ka wā i hāʻule ai nā pōkā atomika. E like me ka ʻōlelo a ke Kuhina Koa Iapana ma hope koke o ke kaua:
"ʻO ke komo ʻana o Soviet i ke kaua ka hopena pololei loa i ka hoʻoholo ʻana o Iapana e haʻalele."[23]
Ua ʻōlelo ʻo Hasegawa:
"Hoʻokuʻu ʻole ʻo Asada i kēia mau hōʻike koʻikoʻi e hōʻike ana i ke koʻikoʻi o ke komo ʻana o Soviet i ke kaua."[24]
Ua hoʻoholo pololei ʻo Hasegawa:
"ʻO kaʻu mau ʻōlelo hoʻohewa nui i ka poʻe e ʻōlelo nei ʻaʻohe koho ʻo Truman ma mua o ka hoʻohana ʻana i ka A-bomb i mea e hoʻopakele ai i nā ola: Inā pēlā, no ke aha ʻo ia i pale ʻole ai i ʻelua mau koho ʻē aʻe i hiki iā ia ke wikiwiki i ka haʻalele ʻana o Iapana: ( 1) e hōʻoia i ke komo ʻana o Soviet i loko o ke kaua; a (2) e hoʻoponopono hou i ke koi hāʻawi ʻole ʻana i ke ʻano e hōʻoiaʻiʻo ai i ka paʻa ʻana o ka ʻōnaehana mōʻī?
ʻO nā koi "Deeply Flawed" pohō
ʻO ka helu o nā Allied, a me Iapana, nā ola i nalowale i ka hoʻouka kaua ʻana iā Iapana, ʻoiaʻiʻo, ʻaʻole hiki ke ʻike maopopo ʻia. Eia kekahi, ʻo kekahi helu he 'kiʻekiʻe loa' a minamina loa. Eia naʻe, ua ʻike ʻia ua piʻi nui ka helu i wānana ʻia o nā make kaua US ma ka hoʻouka kaua i hoʻolālā ʻia ma waena o nā mea haʻi'ōlelo pro-bomb mai ka wanana 1945 o ka US War Department o 46,000 make. I ka makahiki 1955, ua koi ʻo Truman e hopohopo ʻo General George Marshall i ka lilo ʻana o ka hapalua miliona mau ola ʻAmelika. Ua koi aku ke Kakauolelo o War Stimson i ka 1,000,000 o ka poe i make (make, eha a nalowale) i ka makahiki 1947. A, i ka makahiki 1991, ua olelo aku o Peresidena George H.W. Ua pale ʻo Bush i ka "hoʻoholo helu paʻakikī a Truman, [ka mea] i mālama i nā miliona o nā ola ʻAmelika." I ka makahiki 1995, ua ʻōlelo kekahi ohua o ke kaʻa ʻo Bock, ka mokulele nāna i pana iā Nagasaki, ua hoʻopakele ka pōʻino i ʻeono miliona mau ola - hoʻokahi miliona ʻAmelika a me ʻelima miliona Iapana.[26]
ʻO Michael Kort, e like me D. M. Giangreco, he mea kākoʻo i ka thesis "kiʻekiʻe-kiʻekiʻe make". Ma 2003, ua paʻi ʻo Kort i kahi ʻāpana i kapa ʻia ʻo 'Casualty Projections for the Invasion of Japan, Phantom Estimates, and the Math of Barton Bernstein'.[27] He hoʻāʻo ʻia kēia e hōʻole i ka hana a Bernstein, i ʻōlelo ʻia ma luna, nona ka nānā pono ʻana i nā hōʻike i alakaʻi iā ia e hōʻole i nā kuhi ʻana o ka poʻe i make ma ka hopena kiʻekiʻe o ka pae i makemake ʻia e nā mea kākau moʻolelo orthodox a anti-revisionist. Ua pane ʻo Bernstein [28] iā Kort ma kahi ʻāpana, e haʻi iā Hasegawa, "hoʻopau loa" [29] i nā koi kiʻekiʻe o ka miliona o ka poʻe i make.
Ua hoʻopaʻapaʻa ʻo Bernstein, me nā hiʻohiʻona he nui, ʻo Kort anti-revisionist: "hilinaʻi ma luna o ka heluhelu koʻikoʻi, ka haʻalele ʻana i nā mea koʻikoʻi, ka noiʻi palena palena ʻole, ka hoʻoholo kūpono ʻole a me ka maʻalahi o nā mea paʻakikī, a me ka ʻōlelo a me ka wehewehe ʻana. a mālama ʻole i nā kumu waihona kūpono a me ka hapa nui o nā hana i paʻi ʻia e pili ana i ka pilikia o ka pōʻino. ʻO ka hope, loaʻa iā ia nā pilikia koʻikoʻi i ka haʻi pololei ʻana, e hōʻike ana i nā pilikia kumu ma ke ʻano he mea hana lima."
Ua hōʻike ʻo Bernstein ʻo Kort "ʻaʻole pinepine i ka hohonu hohonu i nā pilikia", hōʻike i ka "manaʻo maikaʻi ʻole" a, ma ka hōʻuluʻulu ʻana, ua hana ʻo ia i kahi "ʻatikala hohonu loa [ʻaʻole] hiki ke hoʻokō i nā kūlana no ka haʻiʻōlelo hoʻonaʻauao koʻikoʻi. "
Ma kahi ʻatikala ʻokoʻa, huli ʻo Bernstein iā Giangreco, ka mea kākau moʻolelo koa i ʻōlelo mua ʻia:
"No kahi ʻatikala i hala loa nei e hoʻopaʻapaʻa ana i ka unuhi ʻana i nā kumu, hana i nā pilina kānalua, hoʻohana pono ʻole a me ka lawelawe ponoʻī ʻana i nā hoʻomanaʻo post-Hiroshima, hana pōkole i ka ʻōlelo pololei ʻole no ka mea hou, a pale i kekahi mau haʻawina kūʻē mua, e ʻike iā D. M. Giangreco, ' " He Score of Bloody Okinawas and Iwo Jimas": Pelekikena Truman and Casualty Estimates for the Invasion of Japan,' Pacific Historical Review 72 (Februari 2003): 93-132."[30]
ʻO kēia ʻatikala "hohonu hewa" a Giangreco ʻo ia ka ʻatikala i hilinaʻi nui ʻia ai ka ʻōlelo pinepine a Kamm no nā poʻe make kiʻekiʻe.
ʻAʻole hōʻole ka poʻe kākau moʻolelo e pili ana ʻo Truman i ka manaʻo o nā ola he nui o ʻAmelika e nalowale ana i ka hoʻouka kaua ʻana iā Iapana, akā ʻoi aku ka liʻiliʻi o nā helu i wānana ʻia ma mua o nā helu i hoʻonui ʻia i hāʻawi ʻia ma hope o ke kaua e 'hōʻoia' i nā pōkā atomika. ʻO ia mau kiʻi, me ka "hōʻole" o Iapana i ka Potsdam Proclamation, he ʻāpana o ka moʻolelo maʻamau e pono ai nā pōkā atomika. Akā, e like me kā Hasegawa i nānā pono ai:
"E hōʻike ana nā hōʻike i nā mea'ē aʻe i ka hoʻohanaʻana i ka pōkā, nā mea'ē aʻe i hōʻoleʻia e ka hoʻomalu Truman no nā kumu pono'ī e alualu. a hiki i kona make ana, ua hoi mau mai o Truman i keia ninau a ua hoapono pinepine i kana olelo hooholo, me ka haku i ka moolelo i manaoia e ia iho. ."[31]
He aha ka mea i koi aku i ka hāʻawi pio ʻana o Kepani?
ʻO ka 'United States Strategic Bombing Survey', e pili ana i nā nīnauele ma hope o ke kaua me nā haneli o nā pūʻali koa Iapana a me nā alakaʻi kīwila, ua manaʻo e hāʻawi pio ʻo Iapana ma mua o Nowemapa 1 - ka lā i hoʻonohonoho ʻia no ka hoʻouka kaua ʻana o US iā Iapana - me ka ʻole o nā pōkā atomika a me ke komo ʻole ʻana o Soviet. i ke kaua. No nā makahiki, ua hoʻokumu kēia hopena i nā manaʻo hoʻopaʻapaʻa a nā mea kākau moʻolelo revisionist i ʻōlelo ʻaʻole pono nā pōpoki atomika no ka haʻalele ʻana o Iapana.
Akā naʻe, ua ʻōlelo kekahi mau mea kākau moʻolelo, ʻo ia hoʻi ʻo Bart Bernstein, ʻaʻole kākoʻo ʻia ka hopena o ka noiʻi e kāna mau hōʻike ponoʻī. Ua hōʻike ʻo Bernstein i nā mea hōʻike, ma nā wahi, kūʻē a ʻōlelo hoʻi ʻo ka 'Survey' he "alakaʻi hilinaʻi ʻole." [32] No ka laʻana, ua ʻōlelo ʻo Prince Konoe Fumimaro, ka ʻelele a Hirohito i Moscou, i kāna nīnau ma hope o ke kaua. e hele paha i loko o 1945 (ʻo ia hoʻi ma mua o ka lā i manaʻo ʻia e hoʻouka kaua ʻia e US o Nowemapa 1) inā ʻaʻole i hāʻule ka pōkā atomika ma Iapana.
ʻOiai ua manaʻo ʻo Bernstein ʻo Paul Nitze, ka mea kākau o ka 'Survey', ua "manaʻo nui loa e pili ana i ka haʻalele ʻana ma mua o Nowemapa," ʻimi ʻo Bernstein e hoʻoponopono i ka ʻōlelo kūʻē a Nitze e "ʻoiaʻiʻo" ua hāʻawi pio ʻo Iapana me ka ʻole o ka A-bombing, Soviet. komo i loko o ke kaua, a i ʻole nā huaʻōlelo hāʻawi i hoʻololi ʻia e ʻae ana i kahi ʻōnaehana emperor-as-figurehead. ʻO ka hoʻohana ʻana i ka "ʻoiaʻiʻo", i hoʻopau ai ʻo Bernstein, he hoʻokolokolo hoʻonui. Eia naʻe, e like me kā Hasegawa i hōʻike ai, ʻo ke komo ʻana o ka Soviet i loko o ke kaua Pākīpika he mea weliweli loa ia i nā alakaʻi Iapana - ke ʻimi ikaika nei ʻo Iapana i ke kōkua o Moscow e hoʻopau i ke kaua.[33]
Ma muli o ka hopena nui o ke komo ʻana o Soviet i loko o ke kaua, ʻo ka manaʻo o Bernstein aia ma lalo o ka pahū ʻana o ka US a me ka pale kaua mokulele Allied e ʻoki ana i ka ʻāina, ʻoi aku ka "ʻoi aku ka maikaʻi ma mua o ka ʻole" i hāʻawi ʻia ʻo Iapana ma mua o ka hoʻouka kaua ʻana. Hoʻopiʻi ʻo Bernstein i ka "manawa i hala ʻole" koʻikoʻi e pale aku i ka hoʻouka kaua ʻana iā Iapana me ka ʻole o ka hoʻokuʻu ʻana i ka pōkā atomika ma ke kali ʻana i ke komo ʻana o Soviet i ke kaua. [34]
Hoʻomaopopo ʻo Gar Alperovitz "ʻo ka pilikia o ka pololei o ka Strategic Bombing Survey he mea lua loa ia" i ka hopena koʻikoʻi o ke komo ʻana o ka Soviet i ke kaua.[35] ʻO Alperovitz, nona ka puke 1995, 'The Decision to Use the Bomb', i hoʻonui nui i nā manaʻo revisionist o kāna puke maʻamau i kanakolu makahiki ma mua, e like me Bernstein, ua hoʻokipa ʻo Hasegawa i ka noiʻi groundbreaking.
ʻO Asperovitz, e like me nā mea kākau moʻolelo ʻē aʻe he nui, mahalo ʻia i ka hiki iā Hasegawa ke huki ikaika a pau mai nā kumu waihona waihona mua ma ka ʻōlelo Pelekania, Iapana a me Lūkini. No ka laʻana, ʻo kekahi o nā kumuhana koʻikoʻi e pili ana iā Hasegawa, ʻo ia nā kamaʻilio naʻauao Iapana i hoʻopaʻa ʻia a hoʻololi ʻia e nā ʻAmelika. E like me ka mea i ʻōlelo ʻia ma luna, ua hōʻike ʻia kēia mau mea i kapa ʻia ʻo Magic intercepts e noʻonoʻo ana nā poʻe alakaʻi alakaʻi o Iapana, me ke Kuhina o ko nā ʻāina ʻē ʻo Togo, i ka Potsdam Proclamation ke kumu o ka hāʻawi ʻana. ʻO Truman, Byrnes, a me Stimson paha "e nānā pono ana i nā mākaʻikaʻi Magic e ʻike i ka hopena o Iapana i ka Hoʻolaha."
E like me kā Hasegawa i ʻike ai i nā alakaʻi o ʻAmelika:
"Inā makemake lākou i ka hāʻawi pio ʻana o Iapana ma kahi kumu liʻiliʻi o nā ola ʻAmelika, inā makemake lākou e pale i ke komo ʻana o Soviet i ke kaua, a inā makemake lākou e pale i ka hoʻohana ʻana i ka pōkā atomika, e like me kā lākou i ʻōlelo ai i kā lākou mau memo ma hope o ke kaua, no ke aha lākou i mālama ʻole ai. ʻAʻole hiki i kekahi ke pakele i ka manaʻo ua holo wikiwiki ʻo ʻAmelika e hoʻokuʻu i ka pōkā me ka ʻole o ka hoʻāʻo ʻana e ʻimi i ka mākaukau o kekahi poʻe hana kulekele Iapana e ʻimi i ka maluhia ma o ka ultimatum." ʻO Hasegawa, "ua manaʻo ʻo ia e hoʻopaʻi i ka hoʻohaʻahaʻa ʻana o Pearl Harbor ma ke kau ʻana i ka ʻenemi i ka hāʻawi pio ʻole ʻana."[36]
'Ōleloʻo Peter Kuznick: "ʻo ka hōʻikeʻana i ka hana nui o nā pōkā atomika i ka lanakila hope loa [.] lawelawe i nā pono hoʻolahaʻAmelika ma o ka ho'ēmiʻana i ke koʻikoʻi o ke komoʻana o Soviet i loko o ke Kaua Pākīpika, me ka hoʻemiʻana i ka hāʻawi Soviet i ka lanakilaʻana iā Iapana, a me ka hōʻikeʻana i ka mea kaua nui. ʻo ʻAmelika Hui Pū ʻIa wale nō ka mea nona."[38]
Ma muli o ka nānā pono ʻana i nā waihona o Iapana, ua hoʻoikaika ʻo Hasegawa ʻoiai ʻo ka poma Hiroshima "i hoʻonui i ka manaʻo o ka wikiwiki e ʻimi i ka hoʻopau ʻana o ke kaua, ʻaʻole ia i koi i ke aupuni Iapana e hana koke i kahi hana e hōʻole i ke kulekele ʻimi mua. ka uwao o Moscow." Eia kekahi, ʻaʻole i loaʻa iā Hasegawa nā mea hōʻike e hōʻike ai ua alakaʻi ʻia ka pōkā Hiroshima i ke Kuhina o ko nā ʻāina ʻē ʻo Togo a i ʻole Emperor Hirohito e ʻae i nā ʻōlelo Potsdam. Ma kēiaʻano,ʻo ka hopena o ka pōkā lua ma Nagasaki he "meaʻole." ʻO ka manaʻo hiki ʻole ke hilinaʻi ʻia e ke Kuhina Koa ʻo Iapana ʻo Anami Korechika "ua ʻoi aku ka ʻoi aku o ka ʻAmelika Hui Pū ʻIa ma mua o 100 mau pōkā atomika a ua hoʻolālā ʻia e hoʻopaʻa iā Tokyo ma hope aʻe, ʻaʻole ia i hoʻololi i nā manaʻo o ka hui maluhia a i ʻole ka hui kaua."[39]
ʻO ka hanana hoʻoholo i hoʻololi i nā manaʻo o ka poʻe elite hoʻomalu Iapana ʻo ia ke komo ʻana o Soviet i ke kaua. ʻO kēia ka "hoʻopiʻi i ke aupuni Iapana e hana koke.
ʻAʻole hōʻole ʻo Hasegawa i ka hopena o ka pōkā atomika ma luna o ka poʻe hana kulekele o Iapana. Ua ʻōlelo ʻo Koichi Kido, ka ʻōlelo aʻoaʻo hilinaʻi nui o ka mōʻī Hirohito, ma hope o ke kaua ua kōkua ka pōkā atomika e hoʻemi i ke koena o ka poʻe i kapa ʻia ʻo "ka hui maluhia" i loko o ka elite aupuni Iapana. Eia naʻe, ma ke kumu o nā hōʻike waihona waihona nui āna i hōʻiliʻili ai a loiloi koʻikoʻi, ua hoʻoholo ʻo Hasegawa:
"He ʻoi aku ka pololei o ka ʻōlelo ʻana i ke komo ʻana o ka Soviet i loko o ke kaua, me ka hoʻohui ʻana i kēlā ʻano pālākiō, a laila hoʻohiolo loa i ka unahi ponoʻī."[41]
ʻO ka hāʻule ʻana o nā pōkā atomika, ke komo ʻana o ka Soviet i loko o ke Kaua Pākīpika, a me ka pau ʻana o ke Kaua Honua II, ʻaʻole ia e hoʻopuka i ka noiʻi a me ka hoʻopaʻapaʻa mōʻaukala pau ʻole. Akā ʻo nā hōʻike i loaʻa - ʻo ia hoʻi, nā ʻohi waihona i nānā pono ʻia ma ka ʻōlelo Pelekania, Lūkia a me Iapana - manaʻo ikaika ʻo ka loiloi o nā mea kākau moʻolelo revisionist ka mea i kākoʻo maikaʻi ʻia e nā ʻoiaʻiʻo.
ʻO ka mea hope loa, ʻo ka manaʻo hoʻopaʻapaʻa pono ʻaʻole hiki ke ʻae ʻia no ka hoʻohana ʻana, a i ʻole hoʻoweliweli hoʻohana ʻia, o nā mea kaua nuklea. ʻOiai ke ʻano o ka nalo ʻana o ke kumuhana mai nā papahana nūhou a me ka hoʻopaʻapaʻa ʻana o kēia wā, ke kaumaha mau nei ka hoʻoweliweli o ka luku nuklea. Ke kū nei ke kanaka ma ka lihi o ka hohonu.
'Ōlelo hōʻeia
Makemake au e hoʻomaikaʻi iā Gar Alperovitz, Tsuyoshi Hasegawa, Peter Koznick a me Uday Mohan no kā lākou ʻōlelo kōkua.
Nā memo a me nā memo
[1] Memo iā Pelekikena Truman mai ke Kakauolelo o ke Kaua Henry Stimson a me Brigadier General Leslie Groves, ʻApelila 25, 1945; i ʻōlelo ʻia ma Tsuyoshi Hasegawa, 'Racing the Enemy: Stalin, Truman, and the Surrender of Japan', Harvard University Press, Cambridge, 2005, p. 66.
[2] Aia ke kanalua nui inā ua lawe ʻia kahi hoʻoholo hoʻokahi o ka US 'hoʻoholo' e hoʻohana i ka pōkā atomika, ma mua o ka manawa o ka Manhattan Project a me ke kaua ponoʻī e alakaʻi kokoke ana i nā pōʻino o Hiroshima a me Nagasaki.
Ua wehewehe ʻo Brigadier General Groves, ke poʻo o ka Manhattan Project, iā Truman he "keiki liʻiliʻi ma luna o kahi kaʻa kaʻa," ʻo ke poʻo nui e lawe ana i ka pelekikena a hiki i ka wā i hāʻule ai ka pōkā. (Cited in Peter J. Kuznick, 'The decision to risk the future: Harry Truman, the Atomic Bomb and the Apocalyptic Narrative', Japan Focus, Iulai 23, 2007; http://japanfocus.org/products/details/2479).
Ua kākau ka mea kākau moʻolelo ʻo Barton J. Bernstein: "ʻO ke kumu ʻaʻole hiki i nā mea kākau moʻolelo makaʻala ke loaʻa i nā moʻolelo o kahi 'hoʻoholo' A-bomb kiʻekiʻe ʻaʻole no ka hopohopo ʻana o nā mea hana kulekele a me nā ʻōlelo aʻoaʻo o ka mālama ʻana i nā moʻolelo a i ʻole ka haʻi ʻana i ka pōkā (he kakaikahi wale nō. ʻO nā diaries o ka manawa e haʻi ʻia, maʻamau i kēia manawa-maʻalahi-e wehewehe code), akā, no ka mea, ʻaʻohe pono o kahi hālāwai 'hoʻoholo' maoli. ʻAʻohe mea ma luna a kokoke paha i luna o ke aupuni US i nīnau i kēlā nīnau; ʻaʻohe mea ma luna i kūʻē i mua o Hiroshima a me Nagasaki e hoʻohana i ka mea kaua i ka ʻenemi." (Bernstein, H-Diplo Roundtable Reviews, Volume VII, No. 2 (2006), Tsuyoshi Hasegawa. 'E heihei ana i ka 'enemi: Stalin, Truman, a me ka ha'alele 'ana o Iapana,' Review (Barton J. Bernstein, Stanford University), p 15; http://www.h-net.org/~diplo/roundtables/PDF/Bernstein-HasegawaRoundtable.pdf).
[3] No ka nānā pono ʻana i nā palapala mōʻaukala kūpono, e ʻike iā Barton J. Bernstein, Mokuna 1: 'Introducing the Interpretative Problems of Japan's 1945 Surrender', ma 'The End of the Pacific War: Reappraisals', hoʻoponopono ʻia e Tsuyoshi Hasegawa, ʻO Stanford University Press, 2007.
[4] No ka hōʻuluʻulu manaʻo o ka puke a me nā kikoʻī hou aku, e ʻike: http://www.hup.harvard.edu/catalog/HASRAC.html. ʻO ka kūkākūkā piha loa a hiki i kēia lā e pili ana i nā pilikia i hāpai ʻia e ka puke a Hasegawa, e hōʻike ana i ka hoʻololi ʻana me nā mea hoʻohewa, e ʻike ʻia ma ka H-Diplo Book Roundtable Reviews session ma http://www.h-net.org/~diplo/roundtables/#hasegawa.
[5] Bernstein, H-Diplo Roundtable Reviews, op. cit., pp. 1-2.
[6] Hasegawa, 'Heʻe heihei i ka ʻenemi', p. 140.
[7] Ibid., Pp. 298-299.
[8] ʻAʻole nā mea kākau moʻolelo A-bomb a pau, a i ʻole nā mea kākau moʻolelo revisionist, e kākau i ka ʻōnaehana 'lāhui' no ka unuhi ʻana i nā hōʻike. ʻO Bernstein, ʻo ia hoʻi, ke kūʻē nei i kēia manaʻo, ma ka liʻiliʻi e like me ka mea i hōʻike ʻia ma ka H-Diplo Roundtable Reviews. E nānā i ka palapala 2 ma luna no ka ʻike piha.
[9] ʻAʻole i kono ʻia ʻo Kina i Potsdam, ʻo ia ka hālāwai ma waena o ka ʻEkolu Nui o ʻAmelika Hui Pū ʻIa, ka Soviet Union a me UK. Eia naʻe, ua ʻimi ʻia ka ʻae ʻana o Chiang Kai-shek, ke alakaʻi Nationalist o Kina, no ka Hoʻolaha Potsdam a ʻo kona inoa, ʻaʻole like me Stalin, aia ma ka Hoʻolaha. Ua hōʻole ʻo Truman i ka noi a Stalin e hoʻohui i ka inoa o ke alakaʻi Soviet i ka Hoʻolaha ma hope o ka hoʻopuka ʻia ʻana. E nānā i ka Mokuna 4 o 'Racing the Enemy' no nā kikoʻī hou aku.
[10] Hasegawa, 'Heʻe heihei i ka ʻenemi', p. 152.
[11] ʻIke wau i ka "manaʻo" no ka mea aia kahi hoʻopaʻapaʻa, i hāʻawi ʻia i ka lōʻihi o ka 'Racing the Enemy', ʻaʻole ʻo Iapana i hōʻole i ka ʻŌlelo Hoʻolaha. E nana, ma ka p. 211 o 'Racing the Enemy', kahi i kākau ai ʻo Hasegawa: "Ua nīnau ʻo [Kiichiro Hiranuma, ka luna o ka ʻAha Kūkākūkā Malu] iā Togo inā he ʻoiaʻiʻo e like me ka ʻōlelo a ka Soviet, ua hōʻole maoli ke aupuni Iapana i ka Potsdam. Olelo Hoolaha. Ua olelo mai o Togo aole he oiaio. Ninau mai la o Baron Hiranuma: 'Heaha la ke kumu o ka lakou olelo i hoole ai makou i ka Olelo Hoolaha Potsdam?' . 211.
[12] Peter J. Kuznick, 'The decision to risk the future: Harry Truman, the Atomic Bomb and the Apocalyptic Narrative', Japan Focus, Iulai 23, 2007; http://japanfocus.org/products/details/2479.
[13] Ibid., i oleloia.
[14] Ibid., i oleloia.
[15] Ibid., i oleloia.
[16] Ibid., i oleloia.
[17] Ibid., i oleloia.
[18] Hasegawa, 'Heʻe heihei i ka ʻenemi', pp. 299-300.
[19] ʻO Oliver Kamm, 'Terrible, but not a crime', Guardian, ʻAukake 6, 2007; http://www.guardian.co.uk/comment/story/0,,2142224,00.html
[20] No ke kūkākūkā akahele a me ka mana, e nānā iā Barton J. Bernstein, Mokuna 1: 'Introducing the Interpretative Problems of Japan's 1945 Surrender', p. 15, ʻo ia ka mea e hoʻopaʻapaʻa e hele ana ka likelihood i ke ala ʻē aʻe.
[21] 'Media Lens hoʻokahi hou', ʻOkakopa 17, 2007; http://oliverkamm.typepad.com/blog/2006/10/media_lens_once.html; 'Media Lens vs. historical understanding', Dekemaba 13, 2006; http://oliverkamm.typepad.com/blog/2006/12/media_lens_vs_h.html.
[22] Leka uila mai Tsuyoshi Hasegawa, Dekemaba 5, 2007.
[23] Tsuyoshi Hasegawa, 'Ka Hopena o ke Kaua Pakipika: Reappraisals', Stanford University Press, 2007, p. 129. ʻO ka Mokuna 4 o kēia puke, he haʻawina ia na Hasegawa, ʻo ia ka hoʻopaʻapaʻa piha ʻana i nā manaʻo kūʻē i ka revisionist i hana ʻia e Sadao Asada lāua ʻo Richard Frank, ka mea kākau o 'Downfall' (1999).
[24] Op. cit., p. 131.
[25] Leka uila mai Tsuyoshi Hasegawa, Dekemaba 5, 2007.
[26] Kuznick, op. cit.
[27] Passport, Newsletter of the Society for Historians of American Foreign Relations, Kekemapa 2003; http://www.shafr.org/newsletter/2003/december/kort.htm.
[28] Barton Bernstein, 'Marshall, Leahy, a me nā pilikia pilikia - He pane i ko Kort's Flawed Critique,' Passport, SHAFR newsletter, ʻAukake 2004, http://www.shafr.org/newsletter/2004/august/bernstein.htm.
[29] Leka uila mai Tsuyoshi Hasegawa, Dekemaba 5, 2007.
[30] Barton Bernstein, 'Reconsidering the "Atomic General": Leslie R. Groves', Journal of Military History 67 (Iulai 2003): 883-920; footnote 46 ma ka aoao 910.
[31] Hasegawa, 'Heʻe heihei i ka ʻenemi', p. 299.
[32] Barton Bernstein, 'E koi ana i ka hāʻawi pio ʻana o Iapana me ka ʻole o ka A-Bomb, Soviet Entry, or Invasion: Reconsidering the U.S. Bombing Survey's Early-Surrender Conclusion,' Journal of Strategic Studies, vol. 18, aole. 2 (Iune 1995), pp. 101-148.
[33] ʻO nā alakaʻi koa kiʻekiʻe o Iapana a me nā alakaʻi kīwila, ka mea i kapa ʻia ʻo 'Big Six', piliwaiwai nui, a me ka pōʻino, i ka mālama ʻana i ke kū ʻole me ka Soviet Union. ʻO kā lākou kumu o kēia kulekele ʻo Iapana e "hoʻouka nei i kahi hakakā ola a make paha me ʻAmelika Hui Pū ʻIa a me Pelekane." Inā komo ka Soviets i ke kaua, e "hana ia i ka make i ka Emepera." ('Haʻi i ka ʻenemi', Tsuyoshi Hasegawa, pp. 71-72).
[34] Bernstein, i helu ʻia ma Hasegawa, 'Racing the Enemy', p. 295.
[35] Leka uila mai Gar Alperovitz, Dekemaba 5, 2007.
[36] Hasegawa, 'Heʻe heihei i ka ʻenemi', pp. 172-173.
[37] Ibid., P. 99.
[38] Kuznick, op. cit.
[39] Hasegawa, ma 'The End of the Pacific War: Reappraisals', p. 144.
[40] Ibid., P. 144.
[41] Ibid. p. 144.
Hāʻawi kālā ʻia ʻo ZNetwork ma o ka lokomaikaʻi o kāna poʻe heluhelu.
E Makana mai