Predsjednik Biden nazvao je politiku izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Gazi "greškom" i pozvao Izrael da pozove na privremeni prekid vatre kako bi omogućio dodatnu pomoć u televizijskom intervjuu u utorak. Dok je Izrael obećao da će otvoriti nove prelaze za pomoć, UN su u utorak saopštile da "nije bilo značajnih promena u obimu humanitarnih zaliha koje su ulazile u Gazu", a Bajdenova administracija zapravo nije promenila svoju politiku ili zadržala bilo kakav transfer oružja Izraelu . “Riječi su jeftine, a izjave su desetke pare”, kaže analitičar Bliskog istoka Mouin Rabbani, koji objašnjava da Izrael može sa sigurnošću ignorirati izjave ako politika ostane nepromijenjena. "Ono što je zaista važno nije šta ti ljudi govore, već šta rade." Rabbani također govori o Ujedinjenim nacijama koje razmatraju palestinsku državnost, tekućim pregovorima o prekidu vatre u Gazi i napadu Izraela na iranski konzulat u Siriji.
prijepis
AMY DOBAR ČOVJEK: Ovo je Democracy Now!, democracynow.org, Izveštaj o ratu i miru. Ja sam Amy Goodman u New Yorku, sa Juanom Gonzálezom u Chicagu.
Predsjednik Biden nazvao je politiku izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Gazi "greškom" i pozvao Izrael da pozove na privremeni prekid vatre kako bi omogućio dodatnu pomoć. Bidenovi komentari došli su u intervjuu koji je emitovan u utorak na TV mreži Univision na španskom jeziku. U svom obraćanju, Bajden je istakao izraelski zračni napad prošle sedmice na konvoj pomoći u kojem je ubijeno sedam radnika humanitarne organizacije World Central Kitchen, od kojih je šest međunarodnih humanitarnih radnika.
PREDSJEDNIK JOE BIDEN: Mislim da je to što radi greška. Ne slažem se sa njegovim pristupom. Mislim da je nečuveno da su ta četiri – ili tri vozila udarila dronove i odvezla ih na autoput, gdje nije bilo kao da je uz obalu. Nije bilo kao da se tamo kretao konvoj itd. Dakle, ono na šta ja pozivam je da Izraelci samo pozovu na prekid vatre, da omoguće za sljedećih šest, osam sedmica potpuni pristup svoj hrani i lijekovima koji idu u zemlju. Razgovarao sam sa svima, od Saudijaca preko Jordanaca do Egipćana. Oni su spremni da se usele. Spremni su da presele ovu hranu. I mislim da nema izgovora da se ne obezbede zdravstvene i prehrambene potrebe tih ljudi. I to bi trebalo da se uradi sada.
AMY DOBAR ČOVJEK: Nakon zračnog napada na konvoj World Central Kitchen prošle sedmice, Biden je nazvao Netanyahua i po prvi put upozorio da će SAD biti prisiljene promijeniti svoju politiku ako Izrael ne promijeni svoju politiku prema Gazi. Izrael je odgovorio obećanjem da će otvoriti nove prelaze za pomoć. Međutim, UN su u utorak saopćile da nije bilo, citiram, “nema značajnih promjena u obimu humanitarnih zaliha koje ulaze u Gazu”, nenavodno, a Bidenova administracija zapravo nije promijenila svoju politiku niti je uskratila bilo kakav transfer oružja Izraelu.
Ovo dolazi u trenutku kada Human Rights Watch poziva vlade da uvedu ciljane sankcije Izraelu i obustave promet oružja, kako bi izvršili pritisak na izraelsku vladu da osigura pristup humanitarnoj pomoći. Grupa za ljudska prava optužila je izraelsku vladu da koristi glad kao oružje rata. Najmanje 32 osobe, uključujući 28 djece, umrle su od neuhranjenosti i dehidracije u sjevernoj Gazi, gdje se javlja glad. Na jugu je utvrđeno da je najmanje 5% djece mlađe od 2 godine akutno pothranjeno.
U međuvremenu, izraelski zračni napadi se nastavljaju širom Gaze, uključujući desetine napada u gradu Gazi, kao i u centralnoj Gazi, gdje je danas zračni napad pogodio kuću u izbjegličkom kampu Nuseirat, pri čemu je poginulo najmanje 14 ljudi, uključujući petero djece.
Za više informacija, pridružuje nam se analitičar Bliskog istoka Mouin Rabbani. On je urednik Jadaliyya i domaćina Connections podcast. On je saradnik nove knjige, Potop: Gaza i Izrael od krize do kataklizme. Prethodno je bio viši analitičar Međunarodne krizne grupe.
Dobrodošli Democracy Now! Divno je što ste sa nama —
MOUIN RABBANI: Dobro je biti s tobom.
AMY DOBAR ČOVJEK: — ovde u studiju u Njujorku. Hteo sam da počnem sa klipom juče. Ministar vanjskih poslova — Britanski ministar vanjskih poslova David Cameron stajao je sa državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom na konferenciji za novinare. Bili su u State Departmentu. Cameron je rekao da je stav Britanije o prodaji oružja Izraelu nepromijenjen.
DAVID CAMERON: Najnovija procjena ostavlja naš stav o izvoznim dozvolama nepromijenjenim. To je u skladu sa savjetima koje smo dobili ja i drugi ministri. I kao i uvijek, držat ćemo poziciju pod kontrolom. Da budem jasan: i dalje imamo ozbiljnu zabrinutost oko pitanja humanitarnog pristupa u Gazi, kako za period koji je procijenjen, tako i kasnije.
AMY DOBAR ČOVJEK: A onda imate Blinkena i Cameron koji se rukuju. Možete li govoriti o tome što predsjednik Biden govori, šta se dešava na terenu u Gazi i zašto je važno šta rade SAD, a da ne spominjemo da Britanija kaže da nastavljaju prodaju oružja?
MOUIN RABBANI: Pa, predsjednik Biden nazvao je izraelsku politiku prema pojasu Gaze “greškom”. Mislim, greška je kada pogrešno skrenete na semaforu ili možda kada vam hirurg izvadi pogrešan bubreg. Ali kada u toku šest meseci, pola godine, ubijete desetine hiljada ljudi, sa možda još desetinama hiljada zakopanih pod ruševinama i raspadnutim, to nije greška. To je smišljena politika. I zato je Izrael izvučen pred Međunarodni sud pravde pod optužbom za genocid.
Mislim da je ovdje drugo pitanje to što su riječi jeftine, a izjave su par novčića. A Izrael je tokom decenija naučio da može bezbedno da ignoriše izjave, bilo od strane američkih ili evropskih donosioca odluka, koje su u suštini zaigrale galeriji. Jer ono što je zaista važno nije šta ti ljudi govore, već šta rade. A kada Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Evropska unija ukažu da neće biti nikakvih posljedica, da će Izraelu i dalje biti dozvoljeno da djeluje nekažnjeno, da neće biti posljedica za djelovanje Izraela, onda izraelski lideri, da li će Netanyahu ili bilo koji od njegovih prethodnika, znaju da mogu sa sigurnošću ignorirati izjave poput onih koje smo čuli.
JOHN GONZÁLEZ: Mouin Rabbani, htio sam da vas pitam — Vijeće sigurnosti UN-a će ovog mjeseca donijeti zvaničnu odluku o kandidaturi Palestine za punopravno članstvo u UN-u. Ali SAD će vjerovatno staviti veto na ovo ako bude odobreno, a SAD kažu da Palestina treba da pregovara o državnosti s Izraelom prije nego što joj UN odobri državnost. Vaš odgovor na ovo, jer, očigledno, kada je Izrael primljen u UN, od Palestinaca nije traženo da prvo pregovaraju o državnosti Izraela?
MOUIN RABBANI: Pa, mislim da su SAD, uprkos nekoliko izjava tokom godina koje govore suprotno, imale dosljedan stav protiv palestinskog samoopredjeljenja, protiv palestinske državnosti. Nedavno je glasala protiv nekoliko rezolucija u Generalnoj skupštini UN-a kojima se potvrđuju neotuđiva prava palestinskog naroda na samoopredjeljenje. A u suštini, ono što američka vlada kaže je da neće podržati palestinsku državnost osim ako to ne učini Izrael. A stav Izraela je kristalno jasan po ovom pitanju. Odbacuje palestinsku državnost. Dakle, drugim riječima, SAD svoj stav o palestinskoj državnosti ugovaraju s Izraelom i usvajaju ga kao svoj.
JOHN GONZÁLEZ: Htio sam da vas pitam i za premijera Netanyahua koji tvrdi da je određen datum za napad na Rafah, ali u isto vrijeme Palestincima je dozvoljeno da se vrate u Khan Younis nakon što je Izrael u suštini uništio taj grad. Vaš odgovor na to?
MOUIN RABBANI: Mislim da je to situacija koja je malo nejasna, jer su i Sjedinjene Države i Evropljani izašli protiv izraelske kopnene operacije u Rafi. Netanyahu je tvrdio da je datum za tu operaciju već određen. Njegov ministar odbrane Yoav Gallant rekao je da takav datum nije određen. Netanyahu je također govorio da, ako Izrael ne uđe u Rafah, neće moći pobijediti u ovom ratu. I ovo može biti Netanyahuov manevar da u suštini tvrdi da je izraelska vojna kampanja u pojasu Gaze propala zbog Sjedinjenih Država i zbog Evropljana i njihovog protivljenja operaciji u Rafi, a zatim i da iskoristi ove razlike sa SAD-om iz unutrašnjih političkih razloga.
AMY DOBAR ČOVJEK: Mouin Rabbani, možete li govoriti o tome šta se trenutno dešava u Kairu, pregovorima između Hamasa i Izraela? Možete li govoriti o zarobljenicima i taocima? Znam da se o tome raspravlja. Mislim, mislim da je na Zapadnoj obali oko 8,000 ljudi zarobljeno, od kojih su mnogi djeca, od 7. oktobra. I imate otprilike 130 talaca, izraelskih i drugih stranih državljana, koje su Hamas i druge grupe zauzeli 7. oktobra. A onda čitavo pitanje prekida vatre i puštanja pomoći?
MOUIN RABBANI: Da, postoji niz pitanja o kojima se pregovara. Jedna od njih je razmjena zarobljenika. Drugi je — i za to se raspravlja o formulama o tome koliko će zarobljenika, koliko palestinskih zarobljenika Izrael osloboditi u zamjenu za Palestince koji će pustiti Izraelce i druge zarobljenike u Pojasu Gaze.
Drugi se odnosi na prekid vatre, bilo da će biti privremeni ili trajni. A Hamas i Palestinci, naravno, insistiraju na tome da privremena pauza u borbama, tokom koje dolazi do razmjene zarobljenika, a zatim se nastavlja ovaj genocidni napad, zapravo nema smisla.
Treće pitanje je povlačenje Izraela iz Pojasa Gaze.
I četvrta, i očigledno najvažnija tačka zastoja, je da li će Palestincima koji su raseljeni, prvenstveno iz sjevernog pojasa Gaze, od kojih su mnogi sada u regiji Rafa, biti dozvoljeno da se vrate u ono što je preostalo od njihovog bivše domove. I, zapravo, po tom pitanju, prema izvještajima, Izrael se pokazuje najtvrdokornijim. Navodi da će omogućiti ženama i djeci, ali ne i vojno sposobnim muškarcima, povratak u sjeverni pojas Gaze. Palestinci insistiraju da takav povratak bude neograničen. I očigledno sada postoji prijedlog da se Izrael povuče sa ove barijere koju je uspostavio kako bi podijelio pojas Gaze i da bi ga popunile egipatske snage kako bi se osiguralo da nijedan naoružani ljudi neće preći iz južnog u sjeverni pojas Gaze. Da li je to nešto što će obje strane prihvatiti ostaje da se vidi. Ali interesantno je da se od svih ovih pitanja o kojima smo slušali, upravo izraelsko protivljenje povratku raseljenih izbjeglica u sjeverni pojas Gaze pokazuje kao glavna prepreka.
AMY DOBAR ČOVJEK: Šta je cilj Izraela u svemu tome?
MOUIN RABBANI: Vjerujem da je to da bi pojas Gaze učinio neprikladnim za život ljudi. Naravno, Izrael je ušao u ovaj rat u nadi i s namjerom da iskorijeni i eliminira Hamas kao vladu koja je oružana sila, i mislio je da bi to mogao učiniti u roku od nekoliko sedmica, ako ne i nekoliko mjeseci. To se pokazalo kao veliki neuspjeh. Ali mislim da je tu širi cilj, da je imala gotovo neutaživu žudnju za osvetom nakon 7. oktobra. Željela je dati primjer iz Pojasa Gaze kako bi odvratila Palestince ili bilo kog od njegovih protivnika u okruženju da ikada više razmisle o ovakvom napadu na Izrael. I mislim da takođe ima dugotrajno pitanje sa prisustvom tolikog broja Palestinaca, posebno palestinskih izbjeglica iz 1948. godine, na svojoj granici - to je politika koja seže do 1950-ih - i koja je vidjela u ovoj krizi, i, više što je važno, u bezuslovnoj podršci Zapada koju je dobio od 7. oktobra, da riješi svoj problem Gaze, ako hoćete, ili da iseli Palestince iz Pojasa Gaze ili da ga učini neprikladnim za stanovanje ljudi.
JOHN GONZÁLEZ: I, Mouin, htio sam te pitati - postoji trag priča u današnjem New York Times to je tvrdnja da je Iran preplavio Zapadnu obalu oružjem u pokušaju da u osnovi podstakne ustanak Palestinaca na Zapadnoj obali. Pitam se vaš osjećaj za to, jer izvještaj ne govori mnogo o represiji i napadima i ubistvima Palestinaca koji su se dešavali na Zapadnoj obali, posebno od napada Hamasa 7. oktobra.
MOUIN RABBANI: Pa, postoji razlog na koji se ljudi pozivaju The New York Times kao američki Istina. Mislim, u ovom konkretnom izvještaju, praktično nema dokaza o značajnim isporukama iranskog oružja Zapadnoj obali. A kada uzmete u obzir koliko su bile ograničene isporuke iranskog oružja Pojasu Gaze, zapravo nema smisla vjerovati da se znatno više oružja isporučuje na teritoriju koja je pod mnogo intenzivnijom izraelskom kontrolom.
I opet, znate, postojao je ovaj višedecenijski pokušaj da se nastoji pokazati Palestincima da na neki način nemaju nikakve vlastite legitimne pritužbe, kao da uvijek djeluju u ime tuđeg plana, a ne u ime svojih prava i interesa. Znate, nekada su bili sovjetski proksi. Onda su postali džihadisti. Sada su iranski proksi. Ko zna šta će biti sutra? Ali čak i da Iran ne postoji, ovaj sukob i ova palestinska borba za slobodu i oslobođenje u suštini bi bili nesmanjeni. I, znate, ovaj određeni članak iznosi mnogo tvrdnji, ali praktično ne pruža dokaze koji bi potkrijepili te tvrdnje.
AMY DOBAR ČOVJEK: Razgovarajte o tome šta je Izrael uradio u Damasku, bombardujući iranski konzulat. Sad su ponovo otvorili jedan tamo.
MOUIN RABBANI: Da.
AMY DOBAR ČOVJEK: I šta se tačno dešava? Slušamo razne vrste izvještaja da su Iran i SAD sklopili dogovor, da ako SAD postigne prekid vatre u Gazi, da Iran neće napasti SAD, koji naoružava Izrael. čujemo GPS je isključen u Izraelu kako Iran ne bi mogao napasti Izrael.
MOUIN RABBANI: Da. Pa, za razliku od mnogih ranijih izraelskih napada na iranske ciljeve u Siriji, ovaj je bio usmjeren na iranski konzulat u Damasku, koji je suverena iranska teritorija. I Iranci su naznačili da bi, sa njihove tačke gledišta, odgovor morao biti direktan, a ne preko, na primer, savezničkih milicija, i da bi, sa njihove tačke gledišta, oni pokrenuli napad direktno sa iranske teritorije na Izraelska teritorija.
Očigledno, prema novinskim izvještajima, Iranci su dali ponudu Amerikancima, a to je da ako Amerikanci nametnu trajni prekid vatre i prekinu ovaj genocidni izraelski napad na pojas Gaze, to će se smatrati zatvaranjem dosijea , također zato što mislim da Iranci i mnogi drugi, što se toga tiče, vjeruju da je ambicija Izraela da dalje eskaliraju ovaj rat na regionalnom nivou i nastoje uvući Amerikance u direktnu konfrontaciju s Iranom. Malo je nejasno. Mislim, vidjeli smo naznake Amerikanaca da je to nešto o čemu razmišljaju. Ali do sada, barem, nismo vidjeli potvrdu da će oni zaista postupiti po ovom prijedlogu i nametnuti prekid vatre.
JOHN GONZÁLEZ: Da, htio sam da se na trenutak vratim na pregovore o prekidu vatre. Stalno čujemo u američkoj štampi da je zastoj u tome što Hamas nije pristao na uslove sporazuma koji je već na stolu. Pitam se vaše mišljenje o ovome, jer mi se čini da je mnogo više u interesu Izraela da nastavi da nema primirja dok nastavlja sa svojim operacijama, nego Hamasa.
MOUIN RABBANI: To je tačno. I mislim da također trebamo prepoznati da kada čujemo izraz “američki prijedlog”, ono o čemu zapravo govorimo je američki prijedlog koji je blisko koordiniran i odobren od strane Izraela, tako da je to u suštini izraelski prijedlog koji je priopćio Amerika.
I kao što smo ranije raspravljali, postoje fundamentalni elementi ovog prijedloga koji su neprihvatljivi, ne samo za Hamas, već i za Palestince općenito. Ideja da imate pauzu od šest do osam sedmica u borbama, a zatim da se ovaj genocidni napad nastavi punom snagom, mislim da je potpuno besmislena. Ideja da palestinskim muškarcima ne bude dozvoljeno da se vrate u svoje bivše domove u Pojasu Gaze, Izrael će i dalje imati kontrolu nad isporukom pomoći Pojasu Gaze. Dakle, sve su to pitanja o kojima se raspravlja.
Ali kao što smo vidjeli nakon izraelskih ubistava osoblja Svjetske centralne kuhinje, bukvalno je potreban samo telefonski poziv iz Bijele kuće da bi se riješili ova pitanja. I tako, mislim da je pošteno pretpostaviti da bi Sjedinjene Države zaista željele prekid vatre, bio bi potreban samo još jedan telefonski poziv. A izostanak tog telefonskog poziva, mislim, takođe je izjava o politici Vašingtona.
AMY DOBAR ČOVJEK: Hteo sam da idem na ono saslušanje Lloyda Austina u Senatu -
MOUIN RABBANI: Da.
AMY DOBAR ČOVJEK: - gdje je konzervativni republikanski senator iz Arkanzasa Tom Cotton ispitivao američkog ministra odbrane, dok su demonstranti izvodili iz sobe, pozivajući na prekid vatre. Mislim da je oko 50 ljudi uhapšeno u kafeteriji Senata koji su pozivali na prekid vatre. Ovo Cotton ispituje Austina.
SEN. TOM PAMUK: Želim da se osvrnem na ono što su demonstranti ranije pokrenuli. Da li Izrael čini genocid u Gazi?
ODBRANA SEKRETAR Lloyd AUSTIN: Senatore Cotton, nemamo nikakve dokaze o stvaranju genocida.
SEN. TOM PAMUK: Dakle, to je – to je “ne”, Izrael ne čini genocid u Gazi?
ODBRANA SEKRETAR Lloyd AUSTIN: Nemamo dokaza za to, koliko ja znam, da.
SEN. TOM PAMUK: Hvala ti.
AMY DOBAR ČOVJEK: “Nemamo dokaze da je Izrael počinio genocid u Gazi. Vaš konačni odgovor, kada počinjemo da završavamo?
MOUIN RABBANI: Pa, Cotton je imao sličan incident sa CIA Direktor William Burns prije nekoliko sedmica, a nije uspio dobiti jasan odgovor od Bernsa. Ovdje, naravno, imate ministra odbrane koji u suštini ne želi da umiješa sebe i svoje odjeljenje, tako da je to bio očigledan odgovor za Lloyda Austina.
AMY DOBAR ČOVJEK: Mouin Rabbani, želimo vam puno zahvaliti što ste s nama —
MOUIN RABBANI: Hvala ti.
AMY DOBAR ČOVJEK: — Bliskoistočni analitičar, kourednik časopisa Jadaliyya, domaćin Connections podcast, saradnik nove knjige, Potop: Gaza i Izrael od krize do kataklizme. Mouin Rabbani je ranije bio viši analitičar Međunarodne krizne grupe.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati