I le aso 5 o Tesema, e silia ma le 2,300 tagata na lolofi atu i le Lotu Riverside iloga iinei i Manhattan e faamanatu ai le 20 tausaga o le Temokalasi Nei! O failauga na aofia ai Noam Chomsky, o le lalolagi-lauiloa faaupufai tetee, gagana, tusitala, institute professor emeritus i le Massachusetts Institute of Technology. “Ua tatou feagai nei ma mea sili ona ogaoga ua tulai mai i le talafaasolopito o tagata. O ni fa'amata'u moni i le ola: taua faaniukilia, mala fa'alesiosiomaga. O popolega faʻanatinati ia, ”o le tala lea a Chomsky. “E le mafai ona faatuai. Na sili atu ona faanatinati ia Novema 8th, mo mafuaaga e te iloa ma na ou taʻua. E tatau ona latou faʻasaga saʻo, ma e le o toe mamao, pe afai o le suʻega a tagata e le faʻamaonia e avea o se faʻalavelave mataʻutia.
AMY GOODMAN: I le aso 5 o Tesema, e silia ma le 2,300 tagata na lolofi atu i le Lotu Riverside iloga iinei i Manhattan e faamanatu ai 20th aso faamanatu of Talokalasi Nei! Talokalasi Nei! na muamua alu i luga o le ea i le afiafi o le 1996 New Hampshire primary. O le aso o Fepuari 19, 1996. Na amata le faʻaaliga o se faʻaaliga leitio i luga o leitio e iva. I aso nei, e silia ma le 5,000 vaega mulimuli ane, Talokalasi Nei! o talafou itula e fa'asalalauina i luga o le 1,400 televise lautele ma leitio i le lalolagi atoa. Faatasi ai ma i latou na saunoa i le faamanatuina o Talokalasi Nei! o Noam Chomsky, o le tagata fa'apolokiki ta'uta'ua i le lalolagi, o le tusitala ma le gagana. O ia o se polofesa emeritus i le Massachusetts Institute of Technology ma le tusitala o le silia ma le 100 tusi.
NOAM CHOMSKY: Mo tupulaga talavou i totonu o outou, o se upu faapitoa: O le a outou feagai ma faafitauli e lei tulai mai lava i le 200,000 tausaga o le talafaasolopito o le tagata—faafitauli faigata ma faigata. O se avega e le mafai ona e le amanaiaina. Ma o le a tatou uma-o oe, aemaise lava, ma i tatou uma-e tatau ona i ai iina o tauivi malosi e laveai ituaiga o tagata mai se taunuuga leaga.
Ia, na ma i ai ma loʻu toalua i Europa i le aso 8 o Novema, i lena aso matautia, i le mea moni, i Barcelona, lea na ma matamata ai i taunuuga o oʻo mai. O le tusiga muamua na ou tusia, pe o le mea sili e mafai ona ou manatua, o Fepuari 1939 i le - e uiga i le pa'ū o Barcelona i le au fascist a Franco. Ma o le tala, lea ou te mautinoa e leʻo faʻagaloina tele, e uiga i le faʻaalia e le mafai ona taofia le faʻasalalauina o fascism i luga o Europa ma atonu o le lalolagi atoa. Ua lava lo’u matua e mafai ai ona ou faalogo i lauga a Hitila, o le fono a Nuremberg, e le o malamalama i upu, ae o le leo ma uiga faaalia o le motu o tagata ua lava lea e tuua ai ni manatuaga e le mafaagaloina. Ma o le matamata i na iʻuga na oʻo mai na faʻaosofia ai ni manatuaga le lelei, faʻatasi ai ma mea o loʻo tupu i Europa i le taimi nei, lea, i le tele o itu, e matua taufaafefe foi.
Ia, o le tali atu ia Novema 8 i Europa o le le talitonu, teʻi, mataʻutia. Sa pu'eina ma le manino i le—i le pito i luma o le faavaa o le vaiaso tele a Siamani, Le faʻata. O loʻo faʻaalia ai se ata o Donald Trump na faʻaalia e pei o se meteor o loʻo oso i le lalolagi, matala le gutu, sauni e foloina. Ma o le ulutala pito i luga e faitauina "Das Ende Der Welt!” “O le Iʻuga o le Lalolagi.” O mataitusi laiti i lalo, “e pei ona tatou iloa.” Atonu e i ai se mea moni i lena atugaluga, e tusa lava pe le o le auala tonu na mafaufau i ai le tusiata, tusitala, ma isi na toe faaleoina lena manatu.
E fa'atatau i isi mea na tutupu i le taimi lava e tasi, Novema 8th, o mea na ou manatu e sili atu le taua nai lo mea na pu'eina ai le mafaufau o le lalolagi i se faiga ofoofogia, mea na tutupu. nofoaga i Morocco, Marrakech, Morocco. Sa i ai se konafesi iina e 200 atunuu, lea e ta'ua COP 22. O le latou fa'amoemoe i lenei fonotaga o le fa'atinoina lea o folafolaga le manino ma tautinoga a le fonotaga fa'ava-o-malo na muamua atu i le vevela o le lalolagi. COP 21 i Pale ia Tesema 2015, lea na tuua le manino mo mafuaaga e le fesootai ma le mea na tupu ia Novema 8th iinei.
O le konafesi i Paris sa i ai le sini o le faʻavaeina o tautinoga faʻamaonia e faia se mea e uiga i le faʻafitauli sili ona leaga na feagai ma tagata-o le faʻaleagaina o le avanoa mo le faʻatulagaina o olaga o tagata. Sa le mafai ona latou faia lena mea. E mafai ona latou ausia naʻo se tautinoga e le mafai ona faʻamaonia - folafolaga, ae leʻi faʻamautuina e ala i feagaiga ma se tautinoga moni. Ma o le mafuaaga ona o le Republican Congress i le Iunaite Setete o le a le taliaina ni tautinoga maumaututu. O lea na tuua ai i latou ma se mea e sili atu ona vaivai ma vaivai.
O le konafesi a Morocco na faʻamoemoe e faʻaauau lenei mea e ala i le tuʻuina o nifo i totonu o lena maliliega matala ma le manino. Na tatala le konafesi i le aso 7 o Novema, ala masani. Novema 8th, na tuʻuina atu ai e le World Meteorological Organization se suʻesuʻega o le tulaga o loʻo i ai nei o le Anthropocene, o le vaitau fou faʻafanua lea e faʻailogaina i suiga ogaoga o tagata, faʻaleagaina o le siosiomaga e faʻatumauina ai le ola. Novema 9th, na faamuta ai le konafesi. O le fesili na totoe pe mata e mafai ona faʻaauau lenei taumafaiga i le lalolagi atoa e feagai ai ma le faʻafitauli sili ona ogaoga o faʻalavelave faʻaleagaina o le siosiomaga, pe afai o le taʻitaʻi o le lalolagi saoloto, o le atunuu sili ona mauoa ma sili ona malosi i le tala faasolopito, o le a toso atoa i fafo. e pei ona foliga mai o le tulaga lea. O le sini lea ua ta’ua e le peresetene filifilia, lea e manatu o suiga o le tau o se pepelo ma o lana faiga faavae, afai na te tuliloaina, o le faateleina lea o le faaaogaina o suauu, faamutaina tulafono faatonutonu o le siosiomaga, talepe le Ofisa o le Puipuiga o le Siosiomaga-na faavaeina e Richard Nixon. o se fua lea o le suiga o faiga faaupufai i le itu taumatau i le augatupulaga ua mavae-ma, i isi itu, faatelevaveina le tuuga i le faatafunaga. Ia, o le mea tonu lena o le faaiuga o le konafesi a Marrakech. Na faamuta e aunoa ma se faafitauli. O lea e ono fa'ailo ai le i'uga o le lalolagi, e tusa lava pe le'o atoatoa i le uiga fa'amoemoeina.
Ma, o le mea moni, o le mea na tupu i Marrakech o se vaaiga ofoofogia. O le faamoemoe o le lalolagi mo le faasaoina o i tatou mai lenei mala o le a oo mai o Saina—o Saina e pulepuletutū, sauā. O iina na tuu ai le faamoemoe. I le taimi lava e tasi, o le taʻitaʻi o le lalolagi saoloto, o le atunuu sili ona mauoa, sili ona malosi i le talafaasolopito, sa galue i se auala e faʻaumatia ai le faʻamoemoe i le faʻalavelave atoa. O se vaaiga ofoofogia. Ma e le itiiti ifo le ofo na maua toetoe lava leai se faʻamatalaga. E te mafaia—se mea e mafaufau i ai.
Ia, o aafiaga e matua moni lava. COP 21, o feutagaiga a Paris, na le mafai ona oʻo atu i se feagaiga faʻamaonia ona o le musu o le Republican Congress e talia tautinoga faʻamaonia. O le konafesi tulitatao, COP 22, fa'ai'u e aunoa ma se fa'afitauli. O le a vave ona tatou vaʻai, i se lumanaʻi le mamao, e sili atu ona mataʻutia, mataʻutia taunuuga o lenei toilalo iinei e oʻo mai i le taimi e faʻatalanoaina ai i se auala ogaoga lenei faʻalavelave faʻafuaseʻi.
O lea, fai mai, ave le atunuu o Bangladesh. I totonu o ni nai tausaga, e faitau sefulu miliona tagata o le a sosola ese mai laufanua valevalenoa o le gataifale ona o le siʻitia o le suasami ma le liusuavai o le tele o Anetatika glaciers e sili atu le vave nai lo le mea na faʻamoemoeina ma le ogaoga o le tau e fesootaʻi ma le vevela o le lalolagi. . O se fa’afitauli lena o tagata sulufa’i o se ituaiga e tu’u ai le fa’alavelave i aso nei, lea e sili atu o se fa’alavelave tau amio a Sisifo nai lo se fa’alavelave moni o tagata sulufa’i-o le a tu’u ai lenei fa’alavelave o lo’o i ai nei i se-e foliga mai o se vaefa’amatalaga i se fa’alavelave. Ma o le mea lea-ua tali atu le saienitisi iloga o le tau i Bangladesh i lona faapea mai e tatau ona i ai i nei tagata malaga mai le aia tatau e siitia atu ai i atunuu o loo o mai uma ai nei kasa oona. E tatau ona mafai ona o atu le faitau miliona o tagata i le Iunaite Setete ma—Amerika ma, ioe, o isi atunuu mauoa ua tamaoaiga, e pei ona tatou maua uma, a o aumaia lenei vaitaimi fou o le eleele—ma aumaia ai lenei vaitaimi fou o le eleele, lea atonu e lelei. le mea mulimuli mo le ituaiga.
Ma o taunuuga leaga e mafai ona faʻateleina. Naʻo le tausia i Asia i Saute, o le vevela ua le mafai ona gafatia e tagata matitiva o le a faʻaauau pea ona siʻitia aʻo liusuavai le Himalayan glaciers, ma faʻaumatia ai le suavai mo Asia i Saute. I Initia, 300 miliona tagata ua lipotia mai ua leai se vai e inu ai. Ma o le a faʻaauau uma mo Initia ma Pakisitana. Ma i le taimi nei, o mea taua e lua e faʻamataʻu ai le ola e amata ona faʻatasi. O le tasi o mala faale-siosiomaga. O le isi o taua faaniukilia, o se isi taufaamataʻu ua faateleina i luma tonu o o tatou mata. O Initia ma Pakisitana o setete faaniukilia, o setete faaniukilia e iai auupega faaniukilia. Ua toeitiiti lava tau i latou. Soo se ituaiga o taua moni o le a vave ona liua i se taua faaniukilia. Atonu e faigofie tele ona tupu lena mea i luga o le vai—i luga o tauiviga i le faaitiitia o sapalai o vai. O se taua faaniukilia o le a le gata ina faʻaleagaina ai le itulagi, ae atonu o le a avea ma faʻalavelave mo ituaiga, pe afai e oʻo atu i le taumalulu faaniukilia ma le oge i le lalolagi atoa, e pei ona valoia e le tele o saienitisi. O lea la, o le taufaamataʻu o le ola-i le ola e fetaui tonu lava iina, ma o le a tatou vaʻai atili i ai. I le taimi nei, o le Iunaite Setete o loʻo taʻitaʻia le ala i faʻalavelave, aʻo vaʻavaʻai le lalolagi ia Saina mo le taʻitaʻiga. O se ata ofoofogia, maofa, ma e moni lava na o le tasi le vaega o se ata e sili atu le telē.
O le fa'aesea o Amerika i Marrakech o se fa'ailoga lea o atina'e lautele e tatau ona tatou mafaufau lelei i ai. E taua tele i latou. O le faʻaesea o Amerika i le lalolagi o loʻo faʻateleina i auala mataʻina. Atonu o le mea e sili ona mataʻina e saʻo i lenei lalolagi, le mea sa taʻua muamua "o lo tatou itumalo itiiti i inei" - Henry Stimson, failautusi o taua i lalo o Roosevelt, "lo tatou itulagi laʻitiiti i inei," lea e leai se tasi e faʻalavelave ia i tatou. Afai e alu ese se tasi mai le laina, matou te faasala mamafa; a leai, latou te faia mea tatou te fai atu ai. E matua mamao lava mai le mea moni. A o faagasolo lenei senituri, o Amerika Latina, mo le taimi muamua i le 500 tausaga, ua faasaʻolotoina o ia lava mai pulega a le malo i Sisifo. O le seneturi talu ai, o le Iunaite Setete lena. O le International Monetary Fund, lea o se lala sooupu a le US Treasury, ua tuliesea atoa mai—o Amerika i Saute. E leai ni nofoaga faamiliteli a Amerika o totoe. O faʻalapotopotoga faʻavaomalo, le-o faʻalapotopotoga faʻapitoa ua amata ona vavaeeseina le Iunaite Setete ma Kanata. I le 2015, sa i ai se fono o loʻo oʻo mai, ma o le Iunaite Setete atonu na vavaeeseina atoa mai le lalolagi i luga o le mataupu o Cuba. O le mataupu taua lena o le lalolagi-lea na tetee ai le lalolagi i faiga faavae a Amerika, e faapena foi le lalolagi. E mautinoa lava o le mafuaʻaga lea na faia ai e Obama le faʻatonuga, o se laʻasaga i luma-ma e mafai ona toe suia i lalo o le Trump. Matou te le iloa.
I se tulaga e sili atu ona mamao, o se mea faapena o loʻo tupu i Asia. E pei ona e silafia, o se tasi o faiga faavae tele a Obama o le mea lea e taʻua o le pivot i Asia, o le mea moni o se faiga e faʻafetaui ai Saina, manino. O se tasi o vaega o le pivote ia Asia o le TPP, le Trans-Pacific Partnership, lea e le aofia ai Saina, na taumafai e aumai isi atunuu Asia ma le Pasefika. Ia, e foliga mai o loʻo agai atu e paʻu, mo mafuaaga lelei, ou te manatu. Ae i le taimi lava e tasi, o loʻo i ai se isi maliega fefaʻatauaʻiga faavaomalo o loʻo faʻalauteleina ma faʻatupulaʻia, e taʻua o Saina-le mea latou te taʻua o le Regional Comprehensive Economic Partnership, lea o loʻo faʻaulu mai i Amerika, mai Peru i Ausetalia i Iapani. Masalo o le a filifili le US e aloese mai ai, e pei lava o le Iunaite Setete, toetoe lava na o ia, ua nofo ese mai le Faletupe o Atinaʻe Atinaʻe Asia a Saina, o se ituaiga o paaga ma le Faletupe o le Lalolagi, lea na tetee ai le US mo le tele o tausaga, ae ua ua fa'atasia nei e toetoe lava o paaga uma a Amerika, Peretania ma isi. O le mea lena-i le taimi lava e tasi, o loʻo faʻalautele atu Saina i Sisifo ma le Shanghai Cooperation Organization, le Silk Roads e faʻavae i Saina. O le faiga atoa o se faiga tu'ufa'atasi o le fa'asoaina o puna'oa ma isi. E aofia ai Siberia, ma ona tamaoaiga tamaoaiga. E aofia ai Initia ma Pakisitana. E le o toe mamao ae auai Iran, e foliga mai, ma atonu o Turkey. O lenei mea o le a faʻalautele atu mai Saina i Europa. Ua talosagaina e le Iunaite Setete le tulaga o tagata matau, ma ua teena, e le faatagaina. Ma o se tasi o tautinoga tele a le Shanghai Cooperation Organization, o le setete atoa o Asia Tutotonu, e le mafai ona i ai ni nofoaga faamiliteli a Amerika i lenei itulagi atoa.
O le isi laasaga agai i le vavae ese e ono vave ona tupu pe afai o le peresitene-filifilia e tauaveina lana folafolaga e faamutaina auupega faaniukilia-o le maliega faaniukilia ma Iran. O isi atunuu o loʻo auai i le fefaʻatauaʻiga e ono faʻaauau pea. Atonu latou te - Europa, aemaise lava. O lona uiga e le amana'ia fa'asalaga a Amerika. O lena mea o le a faʻalauteleina ai le faʻaesea o Amerika, e oʻo lava mai Europa. Ma o le mea moni e ono agai atu Europa, i lalo o nei tulaga, agai i tua mai le feteenaiga ma Rusia. O le mea moni, e mafai e Brexit ona fesoasoani i lenei mea, aua o Peretania o le leo o le Iunaite Setete i totonu NATO, le leo sili ona saua. O lea ua i fafo, ua maua ai e Europa ni avanoa. Sa i ai filifiliga i le 1990, '91, taimi o le paʻu o le Soviet Union. Sa i ai ia Mikhail Gorbachev se—le mea na ia taʻua o se vaaiga o se aiga masani a Europa, o se faiga tuufaatasi, felagolagomai o le saogalemu, pisinisi, fefaatauaʻiga, leai ni sootaga faamiliteli mai le Atelani i le Pasefika. Na finau le US i se vaaiga ese - o lona uiga, ua paʻu le Soviet Union, ma NATO o loʻo tumau pea ma, ioe, faʻalauteleina, e oʻo lava i tuaoi o Rusia i le taimi nei, lea o loʻo faʻaalia ai faʻamataʻu mataʻutia i aso uma.
Ia, o nei mea uma, o ni atina'e taua. E feso'ota'i ma le fa'atalanoaina lautele o le fa'aitiitia o le malosi o Amerika. O lo'o i ai nisi faiga masani e ui i lea, o lo'o fa'aseseina i ni auala manaia. E na ona ou fai atu lava se upu e uiga i ai, aua e leai se taimi, ae o se mea e matua mafaufau i ai. E ala i faiga masani, i le 1945, na ausia ai e le Iunaite Setete le tumutumuga o le puleaina o le lalolagi—e leai se mea faapena i le talafaasolopito. Sa iai pe tusa ma le 50 pasene o le tamaoaiga atoa o le lalolagi. O isi atunuu o pisinisi na faaleagaina pe faaleagaina e le taua, na matua faaleagaina. O le tamaoaiga o Amerika na maua tele mai le taua, ma sa i ai-ma o le US, i se tulaga lautele, sa i ai se tulaga pule e aunoa ma se tala faasolopito tutusa. Ia, o le mea moni, e le mafai ona tumau. Ua toe fausia isi atunuu tau alamanuia. E tusa o le 1970, na faamatalaina le lalolagi o se tripolar: tolu nofoaga autu tau tamaoaiga-o se Siamani-faavae Europa, Amerika i Matu Amerika ma le itu i Matu i Sasaʻe Asia, i lena taimi Iapani-faavae, lea ua siitia atu Saina i totonu o se paaga, feteenaiga ma paaga. I le taimi nei-e oo atu i lena taimi, o le faasoa a le US i le tamaoaiga o le lalolagi e tusa ma le 25 pasene. Ma o aso nei e le o mamao i lalo o lena.
Ia, o nei mea uma e matua faaseseina, aua e le mafai ona amanaia se mea taua, lea e toetoe lava a le talanoaina, e ui lava o loʻo i ai se galuega manaia i luga. O le fesili lena o le umiaina o le tamaoaiga o le lalolagi. Afai e te tilotilo i le kamupani-o kamupani faʻavaomalo i le salafa o le lalolagi, o a a latou mea? Ia, e foliga mai o se mataupu manaia tele. I le toetoe lava o mea uma-o lenei faʻatupulaʻia i le vaitau o le faʻavaomalo faʻavaomalo o le augatupulaga mulimuli, o le tamaoaiga o kamupani ua avea ma fua faʻatatau o le malosi o le lalolagi nai lo le tamaoaiga o le atunuʻu. O le tamaoaiga o le kamupani, o le mea moni, e faavae i le atunuu, e lagolagoina e tagata totogi lafoga e pei o tatou, ae o le pule e leai se mea ma tatou. O le umiaina o kamupani, pe a e tilotilo i ai, e foliga mai e toetoe lava o vaega uma o le tamaoaiga-gaosimea, tupe, auaunaga, faleoloa ma isi-o kamupani a Amerika o loʻo taulamua i le umiaina o le tamaoaiga o le lalolagi. Ma o le aotelega, o latou umia e latalata ile 50 pasene o le aofaʻi. E tusa lena ma le vaega o le tamaoaiga o le atunuu o Amerika i le 1945, lea e taʻu atu ia te oe se mea e uiga i le natura o le lalolagi o loʻo tatou nonofo ai. Ioe, e le mo le manuia o tagatanuu Amerika, ae mo i latou e umia ma pulea nei faiga tumaoti—lagolagoina faalauaitele ma tumaoti, quasi-totalitarian system. Afai e te vaʻai i le vaega a le militeri, o le mea moni, o le US e maualuga. E leai se tasi e latalata. E leai se aoga e talanoa ai. Ae e ono mafai e Europa ona faia se matafaioi tutoʻatasi. Atonu e agai atu i se mea e pei o le faaaliga a Gorbachev. O lena mea e ono oʻo atu ai i le faʻamalieina o le siʻitia ma sili ona mataʻutia feeseeseaiga i le tuaoi o Rusia, lea o le a avea ma se atinaʻe fiafia tele.
Ia, e tele naua mea e fai e uiga i popolega ma faʻamoemoega ma faʻamoemoega. O taufaamataʻu ma lamatiaga e matua moni lava. E tele avanoa. Ma a o tatou fetaiaʻi ma i latou, toe, aemaise lava o tagata talavou i totonu o outou, e le tatau lava ona tatou faagaloina le mea moni e faapea, o le taufaamataʻu o loo tatou feagai nei, e sili ona ogaoga ua tulai mai i le talafaasolopito o tagata. O ni fa'amata'u moni i le ola: taua faaniukilia, mala fa'alesiosiomaga. O popolega faanatinati ia. E le mafai ona faatuai. Na sili atu ona faanatinati ia Novema 8th, mo mafuaaga e te iloa ma na ou taʻua. E tatau ona latou feagai tonu, ma e le o toe mamao, pe afai o le suʻega a le tagata e le faʻamaonia e avea o se faʻalavelave mataʻutia.
AMY GOODMAN: MIT polofesa o Noam Chomsky, lauga ia Tesema 5th i Riverside Church o se vaega o le faamanatuina o le 20 tausaga o Talokalasi Nei! A maeʻa sina malologa puupuu, matou faʻasalalau se talanoaga faʻasolopito na ma faia ma Juan González ma Noam Chomsky ma Harry Belafonte. O lea lava Talokalasi Nei! Toe foi i se minute.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo