Ua tatalaina e le WikiLeaks se vaega fou o pepa, e sili atu i le 1.7 miliona uaea a le US State Department mai le 1973-1976, lea na latou faaigoaina "The Kissinger Cables," ina ua mavae Henry Kissinger, o le na avea ma failautusi o le setete ma fesoasoani i le peresitene mo le saogalemu o le atunuu.
O se tasi uaea e aofia ai se talanoaga tusitusia lea e faaalia ai e Kissinger le faamaoni mataʻina: “A o leʻi oo i le Tulafono o le Saolotoga o Faamatalaga, sa masani ona ou faapea atu i sauniga, 'O le mea e le tusa ai ma le tulafono tatou te faia vave; o le le tusa ai ma le faavae e fai sina umi teisi.' [ata] Ae talu mai le Tulafono o le Saolotoga o Faamatalaga, ua ou fefe e fai atu mea faapena.”
E ui o le solitulafono ma le le tusa ai ma le faavae atonu o se mea e talie ai Kissinger, lea e atoa lona 90 i le masina a sau, ae e matua matautia lava mo Pvt. Bradley Manning. Ina ua mavae le latalata i le tolu tausaga i le falepuipui, e le itiiti ifo ma le valu masina i tuutuuga na faamatalaina e le UN special rapporteur i le sauaina Juan Ernesto Mendez o se "saua, le alofa ma le faalumaina," Manning talu ai nei na lauga i le faamasinoga i Fort Meade: "Ou te talitonu afai o le O tagata lautele, aemaise o tagata lautele o Amerika, na maua avanoa i faʻamatalaga ... e mafai ona faʻaalia ai se felafolafoaiga i totonu o le lotoifale i le matafaioi a le militeri ma a tatou faiga faʻavae i fafo lautele, faʻapea foʻi ma le fesoʻotaʻiga ma Iraq ma Afghanistan.
O nei upu a Manning na tatalaina e aunoa ma se igoa, i le tulaga o se lipine leo na faia faalilolilo, lea na matou faasalalauina i luga o le "Democracy Now!" tala fou itula. O Bradley Manning lea, i lona lava leo, i ana lava upu, e faamatala ai ana taga.
Na ia molimau e uiga i le ata o le fana o le helikopa na ia faʻasalalau atu i WikiLeaks, lea na faʻasalalau mulimuli ane i lalo o le ulutala "Fasioti Fasiotia." I le lanu uliuli ma le paʻepaʻe, o loʻo faʻaalia ai le fasiotia o le 12 alii i Baghdad i le aso 12 o Iulai, 2007, ma le leo o le au helikopa o loʻo ulagia i latou na afaina, faʻamanatuina le fasioti tagata valea o tagata o loʻo i lalo, o le toʻalua o i latou o tagata faigaluega a. le ofisa talafou a le Reuters.
Fai mai Manning: “O le itu pito sili ona mata’utia o le vitio ia te a’u, e ui i lea, o le foliga manaia o le toto o le vaega o auupega a le ea. Na latou faʻaleagaina tagata taʻitoʻatasi o loʻo latou faia ma foliga mai e le faʻatauaina le ola o le tagata e ala i le taʻua o i latou o 'tagata oti,' ma faʻamalo le tasi i le isi i le mafai ona fasioti tagata se toʻatele."
Na sailia e Reuters le vitio e ala i le Saolotoga o Faʻamatalaga talosaga, ae na teʻena. O lea na tuʻuina atu ai e Manning le vitio, faʻatasi ai ma le fiaselau afe o isi pepa faʻaeletoroni faʻavasegaina, e ala i le le taʻua, faʻamautu le tuʻuina atu i luga ole laiga na faia e WikiLeaks. Na faia e Manning le tele o fa'amaumauga fa'avasegaina i tala fa'asolopito o Amerika, ma suia ai le lalolagi.
O le au a WikiLeaks na potopoto i se fale mautotogi i Reykjavik, Iceland, e saunia le vitio mo le faʻasalalauga lautele. O se tasi o i latou sa galulue o Birgitta Jonsdottir, o se sui o le palemene a Iceland. Na ia taʻu mai iā te aʻu: “Ina ua ou matamata i le vitiō iā Fepuari 2010, sa matuā faagaeetia lava aʻu. Sa ou maligi loimata, e pei o le toatele o tagata o loo matamata i ai. Ae i le taimi lava e tasi, sa ou malamalama i lona taua ma le auala e ono mafai ai ona suia lo tatou lalolagi ma faaleleia atili ai.
O Jonsdottir na faʻavaeina le Icelandic Pirate Party, o se pati faʻapolokiki moni e tupu aʻe i le tele o atunuu Europa. O se tagata galue i le olaga atoa, na te taʻua o ia lava o se "pixel pirate."
O le vitio "Collateral Murder" na fatuina ai se afa o le au faʻasalalau ina ua faʻasalalau muamua. O se tasi o fitafita i luga o le eleele o Ethan McCord, o le na faanatinati atu i le nofoaga o le fasiga ma fesoasoani e laveai tamaiti e toalua na manunua i le osofaiga. E maua o ia i le ma'i fa'ama'i fa'ama'i. Na ia tusia talu ai nei se tusi lagolago mo Bradley Manning, tusia: "O le vitio na tatalaina e WikiLeaks o loʻo i totonu o faʻamaumauga lautele. O le ufiufi o lenei fa’alavelave ose mataupu e tatau ona su’esu’eina fa’aletulafono. Po'o ai lava na fa'aalia o se toa Amerika i la'u tusi."
I totonu o le tolu tausaga talu ona faʻasaʻolotoina le "Fasioti fasioti tagata" ia Aperila 2010, ua oʻo mai WikiLeaks i lalo o le mamafa tele. O Manning e feagai ma le olaga i le falepuipui pe atonu foi o le faasalaga oti. O le na faavaeina le WikiLeaks o Julian Assange na faʻaalu le tausaga ma le afa i lalo o le falepuipui i Peretania, seia oʻo ina ia sulufaʻi atu i le Ecuadorean Embassy i Lonetona, lea na nofo ai talu mai Iuni 2012, e tau ai le toe faʻafoʻi atu i Suetena. Ua popole o ia e mafai e Suetena ona toe aumai o ia i le Iunaite Setete, lea atonu ua uma ona tuuina atu e le au faamasino faalilolilo se moliaga e faasaga ia te ia. O faʻamatalaga patino mai Jonsdottir's Twitter ma isi faʻamatalaga i luga ole laiga ua tuʻuina atu i pulega a Amerika.
WikiLeaks' faʻasalalauga lata mai, lea e aofia ai pepa ua uma ona faʻamaonia ae faigata tele ona suʻeina ma maua, o se molimau i le manaʻoga faifaipea mo WikiLeaks ma vaega tutusa. O faʻamatalaga faʻaalia na faʻaalia ai feeseeseaiga i le lalolagi atoa, e ui lava e fesoʻotaʻi ma le 1970s. Afai e iai a tatou tulaga tutusa o le faamasinoga tonu, o le Nobel laureate Henry Kissinger o le a avea ma se tasi i le faamasinoga, ma Bradley Manning o le a manumalo i le Nobel Peace Prize.
Na fesoasoani Denis Moynihan suʻesuʻega i lenei koluma.
O Amy Goodman o le talimalo lea o le “Democracy Now!,” o se itula talafou TV/leitio faavaomalo o loo faasalalauina i luga o le silia ma le 1,000 alaleo i Amerika i Matu. O ia o le tusitala faʻatasi o le "The Silenced Majority," o le New York Times sili ona faʻatau atu.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo