O le vaiaso na teʻa nei na toe faʻaalia ai e le au fitafita a Isaraelu mo le taimi muamua le mea na fai mai ai vaega o aia tatau a tagata ma Malo Aufaatasi mo sina taimi: o le tamaoaiga o Kasa ma atinaʻe ua tu i luga o le auvai o le paʻu.
E tatau ona latou iloa.
E sili atu i le 10 tausaga talu ai na faʻamalosia ai e le autau a Isaraelu le malosi i Kasa, faʻamalosia se poloka i luga o oloa o loʻo sau i totonu ma fafo atu o le talafatai laʻititi lea na tuua ai le tele o le 2 miliona-malosi o tagata iina e leai ni galuega, matitiva ma leai se faʻamoemoe.
Talu mai lena taimi, ua faalauiloaina e Isaraelu ni osofaiga tetele se tolu a le militeri na faaleagaina ai atinae tetele a Kasa, fasiotia le tele o afe ma tuua ai le fiasefulu afe o isi ua leai ni fale ma mafatia.
O Kasa ose falepuipui i fafo, o se falepuipui e matua tumu, ma na o ni nai itula o le eletise i le aso ma lona vai eleele e faaleagaina e le sami ma otaota.
Ina ua mavae le sefulu tausaga o lenei faʻataʻitaʻiga mataʻutia i le onosaʻi o le tagata, na iʻu ai ina popole le 'autau a Isaraelu pe mafai e Kasa ona feagai ma se taimi umi atu.
I aso talu ai nei, ua amata ona tufa atu fomu, ma e sili atu ma le sefulu ma le lua fesili, i le toʻaitiiti o Palesitina na faʻatagaina puupuu mai Kasa - aemaise lava tagata fai pisinisi fefaʻatauaʻiga ma Isaraelu, o loʻo manaʻomia togafitiga faʻafuaseʻi ma tagata o le aiga o loʻo faʻatasi ma i latou.
O le tasi fesili e tuusa'o mai pe o latou fiafia, o le isi latou te tuua'ia mo o latou faafitauli tau tamaoaiga. Atonu e taumānatu se tagata suʻesuʻe fuainumera pe mafai ona faatuatuaina tali, ona o le vaega faataʻitaʻi o loo faalagolago tele i le finagalo lelei o Isaraelu mo lo latou ola faaletino ma tupe.
Ae o le suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai e mafai ona tatala le apamemea pito i luga o Isaraelu i mafaufauga fou, pe a maeʻa le tele o tausaga o le togafitia o Palesitina e naʻo ni faʻataʻitaʻiga masani, iole fale suʻesuʻe poʻo mamoe e ave i totonu o taulaga, faʻasaʻoloto fanua mo tagata Iutaia. Ua iu ina malamalama le vaegaau o Palesitina o ni tagata soifua foi, ma tapulaa i mafatiaga e mafai ona latou sosolo?
E tusa ai ma le aufaasālalau i le lotoifale, o le vaegaau o loʻo tali atu i popolega faʻapitoa. Ua lipotia mai le popole, afai e tupu mai faʻamaʻi, o le a vave ona sosolo faʻamaʻi i totonu o Isaraelu.
Ma afai e paʻu foi le tamaoaiga o Kasa, e fiaselau afe o Palesitina e ono tuʻi i luga o le faitotoʻa o Isaraelu - pe sili atu le osofaʻia o lona pa puipui faʻatekonolosi - e faʻataga i totonu.
Atonu o le a mafaufau foi i lona ata - ma le puipuiga - pe afai e maua e ona taʻitaʻi latou i le uafu i le International Criminal Court i Hague ua molia i solitulafono tau.
Ae ui i lea, e le o le au faipule a Isaraelu po o Uosigitone e foliga mai o loʻo ave i le loto lapataiga a le autau. O le mea moni, o mea e foliga mai o le a sili atu le leaga.
Fai mai le palemia o Isaraelu Benjamin Netanyahu i le vaiaso talu ai e leai se faʻaleleia, leai se toe fausiaina i Kasa seʻi vagana ua malie Hamas e tuʻuina atu ana auupega - na o le pau lava le mea, i le manatu o Hamas, e avea o se mea e taofia ai osofaiga a Isaraelu i le lumanaʻi.
O faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻaalia ai le faiga faʻavae a Isaraelu agaʻi i Kasa ua matua faʻateleina le malosi. I le 2017 o pemita alu ese na tuʻuina atu e Isaraelu na faʻaititia i le tasi vaetolu o le numera lua tausaga na muamua atu - ma faʻaselau le itiiti ifo nai lo le amataga o le 2000. E toʻa selau tagata fai pisinisi Palesitina e mauaina visa, faʻafefe soʻo se avanoa o le toe faʻaleleia o le tamaoaiga.
O le numera o loli o loʻo aumaia oloa i Kasa ua vaeluaina - e le ona o Isaraelu o loʻo tuʻuina pagota i se "meaʻai", e pei ona faia muamua, ae ona o le leai o se "malosi faʻatau" a le au Palesitina. O lona uiga, e matitiva tele i latou e faatau ai oloa a Isaraelu.
O Netanyahu ua matua le amanaiaina se fuafuaga a lana minisita o felauaiga e fausia se motu faafoliga mai Gaza e faʻaoga ai se taulaga i le sami i lalo o le vaavaaiga a Isaraelu poʻo faavaomalo. Ma e leai se tasi o loʻo mafaufau e faʻatagaina le au Palesitina e faʻaaogaina le kesi masani a Kasa, i fafo atu o le talafatai.
O le mea moni, na o le pau lava le mea o loʻo taofia faʻatasi ai Kasa o le fesoasoani faʻavaomalo na te mauaina. Ma o lea foi ua i ai i se tulaga lamatia.
Na faasilasila mai e le pulega o le Trump i le vaiaso talu ai o le a faaitiitia i le afa o fesoasoani na te auina atu i tagata sulufai Palesitina e ala i le UN UNRWA. Ua fautuaina e le Trump nisi tipi e faasala ai Mahmoud Abbas, o le taitai Palesitina ua faateleina le ita, ona o le musu e toe faafoliga o le US o se faioloa faamaoni e mafai ona vaaia talanoaga filemu.
O faigata o le White House ua na o le faamamafaina o Mike Pence, le sui-peresitene o Amerika, asiasi atu ia Isaraelu o se vaega o le Trump's uunaʻiga mo le filemu. O lo'o fa'atamaia o ia e ta'ita'i Palesitina.
O Palesitina i Kasa o le a matua lagona le leiloa o fesoasoani. O le toʻatele o tagata e nonofo i nofoaga pagatia o tagata sulufaʻi na fausia ina ua tuliesea o latou aiga i le 1948 mai aiga i le mea ua taʻua nei o Isaraelu. Latou te faʻalagolago i le UN mo meaʻai, soifua maloloina ma aʻoaʻoga.
O loʻo lagolagoina e le PLO o le tulafono, le fono tutotonu, Abbas ua amata ona toe taui atu - a itiiti ifo i le tautala. Na te matua manaʻomia lava le faʻamalosia o le faʻamaoni o lana fuafuaga faʻavaomalo i le sailia o se lua-setete fofo ina ua maeʻa talu ai nei le puʻeina e Trump le laumua o Palesitina i le lumanaʻi, Ierusalema, ia Isaraelu.
Na faamataʻu e Abbas, pe a le talitonuina tele, e faamuta se faamaopoopoina o le saogalemu ma Isaraelu na ia taʻua muamua "paia" ma tautino mai ua maeʻa le maliega a Oslo na fausia ai le Pulega Palesitina o loʻo ia taʻitaʻia nei.
O le leai o se popolega vaaia i Isaraelu ma Uosigitone e taʻu mai ai e le talitonu foi o le a ia manuia i na taufaamatau.
Ae e le o le tulaga o Abbas e tatau ona popole ai Netanyahu ma Trump. E tatau ona latou faʻalogo i taʻitaʻiʻau a Isaraelu, o loʻo malamalama o le a leai se puipuiga mai le pa'ū mai le faʻalavelave faʻafuaseʻi i Kasa.
O se faʻamatalaga o lenei tusiga na muamua faʻaalia i le National, Abu Dhabi.
Na manumalo Jonathan Cook i le Martha Gellhorn Special Prize for Journalism. O ana tusi e aofia ai "Isaraelu ma le Feteʻenaʻiga o Tagata: Iraq, Iran ma le Fuafuaga e Toe Faʻafouina Sasaʻe Tutotonu" (Pluto Press) ma le "Disappearing Palestine: Israel's Experiments in Human Despair" (Zed Books). O lana upega tafaʻilagi o www.jonathan-cook.net.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo