Mai le faanenefu o le matafaioi a Sisifo i le matelaina o Kasa i tala mataʻina o le toso teine toʻatele a Hamas, o loʻo faia e le au tusitala le matafaioi a le au faʻasalalau, ae le o le au tusitala.
O le lima masina talu ai o loʻo faʻamalamalamaina. O le mea sa tatau ona natia ua tuuina atu i le malamalama. O le mea sa tatau ona faanenefu ua matua'i oo mai i le taulaiga.
Le temokalasi Liberal e le pei ona foliga mai.
E masani lava ona faauigaina o ia lava e ese mai i le mea e fai mai e leai. O le mea e saua ai isi pulega, o le fesoasoani lea i tagata. Pe a pule isi, e tatala ma faapalepale. Pe a solitulafono isi, e usitaia tulafono. A misa isi, e saili le filemu. Pe fa'apea fo'i le fa'afinauga o tusi lesona o le fa'atemokalasi fa'asaoloto.
Ae fa'afefea ona fa'atumauina le fa'atuatua pe a ta'imua le lalolagi fa'atemokalasi fa'asaoloto - e masani ona ta'ua o "I Sisifo" - o lo'o fa'atasi i le solitulafono o solitulafono: fasioti tagata?
E le na’o le soli tulafono poo se solitulafono, ae o le faaumatiaina o se nuu. Ma e le na o le vave, a o lei maua e le mafaufau le taimi e mitiia ai ma fua le mamafa ma le lautele o le solitulafono, ae i le gaioiga lemu, i lea aso ma lea aso, i lea vaiaso ma lea vaiaso, i lea masina ma lea masina.
O le a le ituaiga faiga o tulaga faatauaina e mafai ona faatagaina mo le lima masina le tuʻimomomoina o tamaiti i lalo o lapisi, le paʻu o tino maʻaleʻale, le faʻaumatiaina o pepe, aʻo fai mai o i latou o ni tagata agaalofa, faapalepale, saili filemu?
Ma e le gata ina faʻatagaina nei mea uma, ae fesoasoani malosi i ai. Tuuina atu pomu e feulaina ai na tamaiti pe faʻaumatia fale i luga ia i latou, ma motusia noataga i le ofisa fesoasoani e tasi e mafai ona faʻamoemoe e faʻaolaina ai i latou.
O le tali, e foliga mai, o le faiga o tulaga faatauaina a Sisifo.
Ua le na ona see le matapulepule, ae ua sae ese. O le mea o lo'o taoto i lalo e matua leaga lava.
Amioga leaga i luga o faaaliga
O Sisifo o loʻo taumafai malosi e faʻafetaui. A fa'aalia atoatoa le leaga o papalagi, e tatau lava ona matua'i fa'asaga atu le va'aiga lautele i se isi mea: i tagata leaga moni.
Ua tuuina atu ia i latou se igoa. O Rusia. O le Al Qaeda, ma le Islamic State. O Saina. Ma i le taimi nei, o Hamas.
E tatau ona i ai se fili. Ae o le taimi lenei, o le leaga lava a Sisifo e faigata tele ona faʻafefe, ma o le fili e matua vaivai lava - o nai afe tagata tau i lalo o le eleele i totonu o se falepuipui na siʻomia mo le 17 tausaga - e faigata ona le amanaiaina le le tutusa. E faigata ona folo ia alofaga.
E matua leaga ea Hamas, fa'a'ole'ole, tele naua se fa'amata'u e mana'omia ai le fasi tele? Pe talitonu moni lava Sisifo o le osofaʻiga o Oketopa 7 e faʻamaonia ai le fasiotia, faʻaleagaina ma le matuaoti o le tele, le tele o le faitau sefulu afe o tamaiti e fai ma tali?
Ina ia tape na manatu, e lua mea e tatau ona faia e tagata maualuluga i Sisifo. Muamua, ua latou taumafai e tauanauina a latou tagata lautele e faapea o gaioiga latou te taupulepule ai e le leaga e pei o latou foliga. Ona uiga ese ai lea o le leaga o loo faia e le fili, e matua le tonu lava e faamaonia ai se tali i se ituaiga.
O le a tonu lava le matafaioi a le aufaasālalau i Sisifo na faia i le lima masina talu ai.
Ua matelaina e Isaraelu
Ina ia malamalama pe faʻafefea ona faʻaogaina tagata lautele i Sisifo, naʻo le vaʻavaʻai i le faʻasalalauga - aemaise lava mai na faleoloa e sili ona vavalalata e le o le saʻo ae faʻapea o le faʻatauvaʻa.
Na fa'afefea ona taulimaina e le aufaasālalau le 2.3 miliona Palesitina o Kasa ua faasolosolo malie ona matelaina i se poloka fesoasoani a Isaraelu, o se gaioiga e leai se faamoemoega faamiliteli manino nai lo le faaooina atu o se tauimasui mataʻutia i tagata Palesitina? A uma mea uma, o fitafita Hamas o le a sili atu nai lo talavou, maʻi ma tagata matutua i soʻo se faiga faʻa-Media, taua faʻatauvaʻa e teena ai meaʻai a Kasa, vai ma vailaʻau.
A ulutala i le Times Niu Ioka, mo se faʻataʻitaʻiga, na taʻu atu i le au faitau i le masina talu ai, "O le matelaina o loʻo tuliloaina fanau a Kasa", e peiseai o se oge lea i Aferika - o se faʻalavelave faʻalenatura, poʻo se faʻalavelave faʻafuaseʻi agaalofa - nai lo se faiga faʻavae na muaʻi faʻaalia ma faʻatulagaina ma le faʻaeteete e le au maualuga o Isaraelu. .
le tupe Times ofoina atu le amio leaga lava e tasi faʻavaʻa: “O le matelaina o tamaiti o le itu i matu o Kasa”.
Ae o le matelaina e le o se tagata taalo i Kasa. Isaraelu o. Ua filifili Isaraelu e matelaina le fanau a Kasa. E fa'afouina lea faiga fa'avae i aso ta'itasi, ma iloa lelei le tau leaga o lo'o fa'atupuina i le faitau aofa'i.
I le avea ai ma ulu ole Fesoasoani Faafomai mo Palesitina lapatai o mea na tutupu i Kasa: “Ua matelaina tamaiti i le saoasaoa sili ona vave ua vaaia i le lalolagi.”
O le vaiaso na te’a nei na faailoa mai ai e le Unicef, le faaputugatupe mo faalavelave faafuasei a le Malo Aufaatasi, o le tasi vaetolu o tamaiti i lalo ifo o le lua tausaga le matutua i le itu i matu o Kasa, ua matua le lava meaai. O lona faatonu sili, Catherine Russell, sa manino: “O le taofia vave o fesoasoani alofa o loo faaauau pea ona maua ai le avanoa e tasi e faasaoina ai ola o tamaiti ma faamuta ai o latou mafatiaga.”
Ana faapea o le matelaina moni lava o le faia o le tulituliloaina, nai lo le faamatuu atu o Isaraelu i le fiaai, o le a sili atu ona malamalama le leai o se malosi o Sisifo. O le mea lea e mana'o ai le aufaasālalau ia latou au faitau e fa'ailoa.
Ae o Sisifo e le o leai se malosi. Ua mafai ai lenei solitulafono faasaga i tagata soifua - i lea aso ma lea aso, i lea vaiaso ma lea vaiaso - e ala i le musu e faʻaaoga lona malosi e faʻasalaina ai Isaraelu, poʻo le faʻafefe foi e faʻasalaina, mo le taofia o fesoasoani.
E le gata i lea, ae o le US ma Europa ua fesoasoani ia Isaraelu e matelaina le fanau a Kasa e ala i le teenaina o le faʻatupeina o le ofisa sulufaʻi a le UN, UNRWA, o le fesoʻotaʻiga tele o tagata soifua i totonu o le enclave.
O nei mea uma ua faanenefu - o lona uiga e faanenefu - e ala i ulutala e faʻafeiloaʻi ai le lala sooupu mo tamaiti matelaina i se nauna faʻapitoa nai lo se atunuʻu o loʻo i ai se autau tele ma le tauimasui.
Osofaiga i luga o fesoasoani
O ia fa'atonuga sese o lo'o i soo se mea - ma e matua fa'amoemoe lava. Ose tusi ta'alo o lo'o fa'aogaina e so'o se fa'asalalauga i Sisifo. Na matua iloa uma lava ina ua oʻo atu se vaega fesoasoani i le masina na teʻa nei i le Aai o Gaza, lea e sili ona ogaoga le maualuga o le oge e mafua mai i Isaraelu.
I le mea ua taʻua e Palesitina o le "Flour Massacre", na fanaina ai e Isaraelu le motu o tagata e toʻatele ma taumafai malosi e aumai ni meaʻai mai se vaega fesoasoani e le masani ai e fafaga ai o latou aiga fiaaai. E sili atu i le 100 Palesitina na maliliu i le fana, pe nutimomoia e tane Isaraelu pe lavea i loli na sosola ese mai le vaaiga. E to'atele le faitau selau na manu'a tigaina.
O se solitulafono tau a Isaraelu - fanaina tagata lautele - na oʻo mai i luga o se solitulafono a Isaraelu faasaga i tagata soifua - matelaina le lua miliona tagata lautele i le oti.
"O le osofaʻiga a Isaraelu ia i latou o loʻo faʻatali mo se fesoasoani e le o se mea e tasi"
O le osofaʻiga a Isaraelu ia i latou o loʻo faʻatali mo se fesoasoani e le o se mea e tasi. Ua toe fai i le tele o taimi, e ui lava e te tau le iloaina, ona o le le lava o le inisiua.
O le leaga o le faʻaaogaina o fesoasoani fesoasoani e fai ma mailei e mailei ai Palesitina i lo latou oti e toetoe lava a le mafai ona malamalama i ai.
Ae e le o le mafuaaga lena o ulutala na faafeiloaia lenei faalavelave mataʻutia na matua faanenefu ai pe fasimoli vaivai le solitulafono a Isaraelu.
Mo soʻo se tusitala, o le ulutala e tatau ona tusia ia lava: "Ua tuuaia Isaraelu i le fasiotia o le silia ma le 100 ao faatalitali le motu o tagata mo fesoasoani a Kasa." Pe: “Ua fanaina e Isaraelu le motu o tagata fesoasoani i meaʻai. E faitau selau na maliliu ma manunu’a”
Ae o lena mea semanu e faʻafeiloaʻi saʻo ai le lala sooupu ia Isaraelu - le tagata nofoia o Kasa mo le silia ma le afa seneturi, ma lona faʻalavelave mo le 17 tausaga talu ai - i le maliliu o i latou na ia nofoia ma faʻalavelave. O se mea e le mafai ona mafaufauina mo le aufaasālalau i Sisifo.
O lea na tatau ai ona sui le taulaiga i se isi mea.
BBC fe'avea'i
le faʻatanē's fe'au na sili ona mataʻina: "Fai mai Biden, o maliu e fesoʻotaʻi ma meaʻai a Kasa e faʻalavelave ai talanoaga taofi".
O le fasiotiga a Isaraelu na mou ese atu o ni "maliu e fesoʻotaʻi ma fesoasoani i meaʻai", lea na avea ma tulaga lua i le faʻatanē's taula'i i le fa'aletonu fa'alemalo.
O le aufaitau na taʻitaʻia e le ulutala i le manatu o tagata moni na afaina e le o le faitau selau o Palesitina na fasiotia ma faʻaleagaina e Isaraelu ae o tagata Isaraelu na taofia o latou avanoa e faʻasaʻolotoina ai na "faigata" ona o "meaʻai-fesoasoani maliu".
Le ulutala i luga ole BBC fuafuaga o le solitulafono tau lava e tasi - lea ua toe faʻatulagaina o se tusitala-leai se "faʻalavelave" - toe fai le Times Niu Ioka' togafiti: "O faʻalavelave faʻalavelave fesoasoani o loʻo faʻaalia ai le fefe i le matelaina o Kasa".
O le isi gaioiga e sili ona fiafia i ai, na toe paionia e le faʻatanē, o le faanenefu lea o le matafaioi mo se solitulafono tau taua. O lona ulutala itulau pito i luma faitau: "E sili atu i le 100 Palesitina na maliliu i le vevesi o loʻo siosiomia ai le fesoasoani a Gaza".
"O le fasiotiga tagata a Isaraelu na mou ese atu o ni 'oti e fesoʻotaʻi ma fesoasoani i meaʻai'"
Na toe aveesea Isaraelu mai le vaaiga o solitulafono. O le mea moni, e sili atu le leaga, na aveesea foi le vaaiga o solitulafono. O Palesitina "ua feoti" e foliga mai ona o le le lelei o pulega fesoasoani. Masalo o UNRWA na tu'ua'ia.
O le vevesi ma le fenumiai na avea ma taofi aoga mo ala o faasalalauga e sili atu ona naunau e ufiufi le solitulafono. O le Washington Post tautino: "O le tuʻuina atu o fesoasoani faʻalavelave ua liua i le oti e pei o Isaraelu, le au ofisa o Gazan o fefaʻatauaʻiga". Na ave e CNN le laina tutusa, fa'alaloina o se solitulafono tau i se "mea vevesi".
Ae e oo lava i nei faaletonu na sili atu nai lo le vave mou atu o le fiafia o le aufaasālalau ona o le fasiotiga a Isaraelu o Palesitina e saili fesoasoani ua avea ma masani - ma o lea na faigata ai ona faʻamaonia.
I ni nai aso talu ona mavae le Flour Massacre, o se osofaʻiga a Isaraelu i luga o se loli fesoasoani i Deir al-Balah na maliliu ai le itiiti ifo ma le toaiva Palesitina, ae o le vaiaso na teʻa nei e silia ma le 20 tagata Palesitina fiaaai na maliliu i fana fana a le helikopa a Isaraelu a o latou faatalitali mo se fesoasoani.
O fasiotiga tagata "fesoasoani i meaʻai" - lea na vave ona masani ai e pei o osofaʻiga a Isaraelu i falemaʻi - ua le toe tatau ona gauai atu i ai. O se suʻesuʻega e taʻu mai ai na mafai e le BBC ona aloese mai le tuʻuina atu o faʻamatalaga taua i soʻo se faʻalavelave i luga ole laiga.
Mea'ai-tu'u tala faatino
I le taimi nei, o le aufaasālalau ua fesoasoani malosi ia Uosigitone i ana suiga eseese mai le solitulafono faʻatasi e faasaga i tagata soifua o Isaraelu o loʻo tuʻuina atu se oge i Kasa faʻaopoopoina e le US ma Europa le faʻatupeina o le UNRWA, na o le pau lea o le lala sooupu e mafai ona faʻaitiitia lena oge.
Fa'asalalau Peretania ma Amerika ma le fiafia auai 'auva'a ea a'o felelei a latou autau i luga o matafaga o Kasa, i se tau tele, e tu'u tasi ai meaai ua saunia i nai tagata Palesitina matelaina i lalo.
Talu ai ona o le tele o selau loli o fesoasoani i le aso e manaʻomia naʻo le taofia o Kasa o loʻo oʻo atu i le oge, o le pa'ū e le sili atu nai lo na o tala faatino. Na avatu e i latou ta'ito'atasi se uta na'o le uta o fesoasoani - ma na'o pe a le pa'u'u palettes i le sami, po'o le fasiotia o Palesitina e tatau ona latou manuia.
O le taotoga e tatau ona sili atu nai lo le tauemu.
Nai lo lena, o ata mataʻina o tagata ea totoa, faʻatasi ma faʻamatalaga o popolega e uiga i faigata o le faʻatalanoaina o le "faalavelave alofa" i Kasa, na faʻalavelaveina ai le au maimoa e le gata mai le le aoga o gaioiga ae mai le mea moni e faapea, o Sisifo na naunau moni e fai. fesoasoani, e mafai ona faaauupegaina ai Isaraelu i le tuuina atu o le tele o fesoasoani i le laueleele i se taimi vave.
O le aufaasalalau na faapena foi ona tafiesea e le pulega a Biden lona lua, e sili atu ona leaga fuafuaga e fesoasoani ai i tagata Palesitina matelaina. O le Iunaite Setete o le a fausia se uafu opeopea le tumau i luga o le talafatai o Kasa ina ia mafai ona momoli atu fesoasoani mai Kuperu.
O pupu o le fasi fanua ua avanoa. E lua masina pe sili atu fo'i ona fau le uafu, pe a mana'omia nei le fesoasoani. I Kuperu, e pei o le sopoia o fanua i Kasa, o Isaraelu o le a nafa ma asiasiga - o le mafuaaga autu o taofiga.
Ma afai ua manatu le US ua manaʻomia e Kasa se uafu, aisea e le mafai ai foi ona galue i se mea e sili atu ona tumau?
O le tali, ioe, atonu e faamanatu ai i le au maimoa le tulaga aʻo leʻi oʻo i le aso 7 o Oketopa, ina ua faʻaumatia Kasa 17-tausaga e Isaraelu - o le tala mo le osofaʻiga a Hamas lea e le maua lava e le aufaasālalau i Sisifo le avanoa e taʻua ai.
Mo le tele o tausaga, ua teena e Isaraelu le sootaga a Gaza i le lalolagi i fafo e le mafai ona ia pulea, e aofia ai le taofia o se uafu i le sami mai le fausiaina ma pomuina le malae vaalele e tasi i tua i le 2001, e leʻi leva ona tatalaina.
Ae ui i lea, i le taimi lava e tasi, o le maumauaʻi o Isaraelu e le toe nofoia Kasa - ona o lea na faia i le umi o le lima talu mai le 2005 - ua taliaina e aunoa ma se masalosalo i faasalalauga a le aufaasālalau.
O lea foi, o le US ua i ai le malosi malosi i luga o Isaraelu, lona tulaga o tagata faatau, pe a fai e filifili e faʻaaogaina - e le itiiti ifo i le piliona o fesoasoani ma le veto faʻavaomalo o loʻo faʻaaogaina i taimi uma mo Isaraelu.
O le fesili e manaʻomia ona fesiligia e le aufaasālalau i vaega uma e uiga i le "matelaina o Gaza" o le mafuaʻaga lea e le faʻaaogaina ai e le US lena mea.
I se vaega masani manava manava faaulutalaina "E faʻafefea ona fuafua le militeri a Amerika e fausia se uafu ma aumai meaʻai i Gaza", na le amanaʻia e le BBC le ata tele e suʻesuʻe ma le naunautai i auiliiliga o "tele logistical" ma "luitau saogalemu" o loʻo feagai ma le poloketi a Biden.
O le tusiga na toe asia faʻataʻitaʻiga mai faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi i Somalia ma Haiti i le D-Day Normandy tulaʻi mai i le Taua Lona Lua a le Lalolagi.
Tusitala talitonu
I le lagolagoina o nei faiga faʻafefe, e tatau foi i le aufaasālalau ona faʻamamafa le leaga o le osofaʻiga a Hamas ia Oketopa 7 - ma le manaʻoga e taʻusalaina le vaega i soo se itu - e faʻatusatusa ai na solitulafono mai mea e ono foliga mai e sili atu le leaga o sauaga na faia e Isaraelu i luga. o Palesitina.
O lena na mana'omia ai le tele o le fa'atuatuaina mai le au tusitala e masani ona fa'aalia o ni tagata masalosalo.
O pepe vavaeese le ulu, pe tuu i ogaumu, pe tautau i luga o laina lavalava. E leai se ita fafau a le Hamas e ono le mafai ona fa'afitia le togafitiga i luma o le itulau, ae na o le pau lemu i se taimi mulimuli ane ina ua foliga mai e tutusa lava le faafoliga e pei ona tatau ona faʻalogoina i soʻo se tusitala masani i le auala e faʻaogaina ai e le au faʻasalalau le puao. o taua.
E faapena foi, o le vaega atoa o le au faasalalau i Sisifo ua latou le amanaiaina ma le faaeteete masina o faaaliga a le aufaasālalau a Isaraelu ua faasolosolo malie ona suia le matafaioi mo nisi o mea sili ona mataʻutia o Oketopa 7 - e pei o le susunuina o le faitau selau o tino - mai luga o tauau o Hamas ma agai atu i Isaraelu.
E ui ina le mafai e ala o faasalalauga i Sisifo ona matauina le taua o ana saunoaga, ae o le fofoga fetalai a Isaraelu Mark Regev ioeina o le faitau aofa'i e Isaraelu o ona tagata maliliu mai le aso 7 o Oketopa na tatau ona fa'aitiitia i le 200 ona o le tele o tino na mu leaga na fa'aalia o fitafita Hamas.
O molimau mai taʻitaʻiʻau ma taʻitaʻi o Isaraelu faaalia e faapea, na faatauasoina e le osofaʻiga a Hamas, na osofaʻia ai e le ʻautau a Isaraelu ma atigi tane tane ma fana o le Afi o Seoli, ma susunu ai tagata tau a Hamas ma a latou pagota Isaraelu ma le lē faailoga tagata. O taʻavale mu na faʻaputuina e fai ma faʻaaliga vaaia o le faʻanoanoa a Hamas, o le mea moni, o se faʻamaoniga, i le mea sili, o le le agavaa o Isaraelu ma, i le sili ona leaga, o lona saua.
O le feagaiga faalilolilo a le militeri lea na faʻatonuina ai le faiga faʻavae a Isaraelu i le aso 7 Oketopa - o le faiga lauiloa a Hanibal e taofi ai soʻo se Isaraelu o loʻo ave faʻatagataotauaina - e foliga mai e leʻi taʻua e le tasi. faʻatanē po'o le BBC i a latou eka o le 7 Oketopa fa'asalalau.
E ui lava i lo latou toe asia e le gata o mea na tutupu ia Oketopa 7, e leai se mea e fetaui tala i luga o le faatupulaia o manaoga mai aiga Isaraelu mo se suesuega pe na fasiotia e pele ia i latou i lalo o le faiga o Hanibal a Isaraelu.
E leai foi le BBC poʻo le faʻatanē lipotia i luga o le faamatalaga O le taʻitaʻi o amio a le militeri a Isaraelu, Prof Asa Kasher, o loʻo tagi i le faiga a le autau i le Hannibal taualumaga i le aso 7 Oketopa o se "mataʻutia" ma "le tusa ai ma le tulafono".
Tulaga tau fa'afamanu
Nai lo lena, ua toe asia soo e ala o faasalalauga i Sisifo ni faamatalaga ua latou vaai i faamaoniga - molimau e foliga mai latou te le mananao e faasoa atu - na faatonuina e Hamas le faiaiga faamalosi e ana tagata tau e fai ma auupega o taua. O le uiga tau le natia e faapea o ia loloto o le amio leaga e faamatalaina, ma atonu e tauamiotonuina ai, le fua ma le matautia o le tali atu a Isaraelu.
Manatua o lenei faʻamatalaga e fai lava si ese mai le finauga atonu na i ai ni faʻalavelave faʻamalosi i le aso 7 Oketopa.
O le mafuaaga lelei lena: E tele faʻamaoniga e masani ona faʻaaogaina e fitafita Isaraelu le toso teine ma sauaga faʻafeusuaiga faasaga i tagata Palesitina. A UN tala ia Fepuari o le talanoaina o tuuaiga e faapea o fitafita Isaraelu ma tagata ofisa sa latou auupega o sauaga tau feusuaiga e faasaga i tamaitai ma teine Palesitina talu mai le 7 Oketopa e leai se tasi o ulutala ma le ita mai le aufaasālalau i Sisifo e faasino i Hamas.
Ina ia faia se faʻamatalaga talafeagai na suia e Hamas tulafono o taua i lena aso, e sili atu le faʻasesega ma le agasala na manaʻomia. Ma o le au faʻasalalau faʻasalalau i Sisifo ua latou faia ma le loto i ai la latou vaega e ala i le toe faʻaaogaina o tagi o le tele, faʻamalosi faʻamalosi a le Hamas, faʻatasi ma faʻamatalaga faʻafefe o necrophilic perversions - aʻo fautua atu soʻo se tasi e fesili mo se faʻamaoniga o loʻo faʻatagaina ia faiga faʻafeusuaiga.
Ae o faamatalaga a le aufaasālalau saoloto e uiga ia Hamas "faiga faamalosi tino" - na amataina e se lisi o mataupu e faatulaga e le Times Niu Ioka ma fa'alogoina lelei e le faʻatanē vaiaso mulimuli ane - ua malepelepe pe a va'ava'ai toto'a.
O faleoloa tutoʻatasi e pei o Mondoweiss, Electronic Intifada, le Grayzone ma isi ua faasolosolo ona toso ese le tala a le Hamas o le toso teine.
Ae atonu o le mea sili ona leaga o mea uma o se suʻesuʻega e le Intercept na faʻaalia e matua Times faatonu oe na faafaigaluegaina se tusitala Isaraelu fou - o se sa avea muamua ma ofisa o le atamai o Isaraelu ma se talafaasolopito o le lagolagoina o faamatalaga fasioti tagata faasaga i tagata o Kasa - e fai le galuega i le fanua.
Ae o le mea e sili ona faateʻia, o faatonu o le pepa na faʻamalosia o ia e suʻe le tala. I le solia o tulaga suʻesuʻe, o le tala na toe faʻaaogaina: tuʻuina mai luga, e le maua e ala i lipoti i luga o le eleele.
'Taupulepule o le filemu'
le Times Niu Ioka' tala na fa'aalia i le fa'ai'uga o Tesema i lalo o le ulutala "'A'ei e aunoa ma ni 'upu': Fa'afefea ona fa'aauupegaina e Hamas faiga fa'afeusuaiga ia Oketopa 7". O le faʻatanēO le tulitatao i le ogatotonu o Ianuari e matua vavalalata i le Times' lipoti e faapea ua tuuaia le pepa faʻailoga. Ona ulutala o le: "O faʻamaoniga o loʻo faʻaalia i le faʻaogaina masani o le toso teine ma sauaga faʻafeusuaiga a Hamas i osofaiga a Oketopa 7".
Ae ui i lea, i lalo o le fesiligia mai le Intercept, o se fofoga fetalai mo le Times Niu Ioka Sa vave ona savali i tua le uluai mautinoa o le pepa, ae na i lo lena, na ioeina e faapea "o iina atonu na i ai fa'aogaina fa'aleaogaina o sauaga fa'afeusuaiga.” [faaopoopo le faamamafa] E oo lava i lena e foliga mai e malosi tele se faaiuga.
Pu i le Times' Na vave ona faʻamaonia le faʻaalia o lipoti e faʻapea o lana podcast lauiloa i aso taʻitasi toso o le palaka i luga o se mea na tu'uina atu i le tala pe a uma ona siaki mea moni.
O le tusitala fou na tofia i le galuega, Anat Schwartz, na ia ioe e ui lava i le sasaina o faʻalapotopotoga talafeagai i Isaraelu - mai faʻalapotopotoga faʻafomaʻi e oʻo atu i nofoaga faʻalavelave faʻalavelave - na te leʻi mauaina se tasi e mafai ona faʻamaonia se faʻataʻitaʻiga se tasi o sauaga tau feusuaiga i lena aso. E le'i mafai fo'i ona ia maua se fa'amaoniga fa'apitoa.
Na ia taʻu mulimuli ane i se podcast ma le Channel 12 a Isaraelu na ia vaai i le leai o se faamaoniga e avea ma faamaoniga o "se taupulepulega le leoa".
Nai lo lena, o le lipoti a Schwartz sa faalagolago i nai molimau mai molimau a latou isi mau e faigofie ona teteʻe sa tatau ona fesiligia ai lo latou faatuatuaina. O le mea e sili ona leaga, o a latou tala o faʻalavelave faʻafeusuaiga na le mafai ona fetaui ma mea moni ua iloa.
O se tasi o fomaʻi, mo se faʻataʻitaʻiga, na fai mai e toʻalua teine talavou na toso teine ma fasiotia i Kibbutz Nahal Oz. Ina ua manino e leai se tasi na fetaui ma le faamatalaga iina, o ia suia le vaaiga solitulafono ia Kibbutz Beeri. E leai foʻi se tasi o ē ua maliliu i inā na fetaui ma le faamatalaga.
Ae ui i lea, na talitonu Schwartz na iu lava ina ia maua lana tala. Na ia taʻu atu i le Channel 12: “E toʻatasi le tagata na vaʻaia le tupu i Beʻeri, e le mafai ona naʻo le toʻatasi, aua e toʻalua teine. O tuafafine. O lo'o i totonu o le potu. O se mea e uiga i ai e faʻatulagaina, o se mea e uiga i ai e lagona ia te aʻu e le o se mea faʻafuaseʻi."
Na maua e Schwartz se faʻamaoniga atili mai ia Zaka, o se faʻalapotopotoga tuʻufaʻatasiga laveaʻi ultra-Orthodox, o ona tagata ofisa ua leva ona iloa na latou faia faiga sauā a Hamas i le aso 7 Oketopa, e aofia ai le tele o tagi o amioga leaga e faasaga i pepe.
Leai se fa'amaoniga fa'apitoa
O le mea e malie ai, e ui o le autu autu o le faʻamalosi a Hamas na taulaʻi i le Nova musika faʻafiafia na osofaʻia e Hamas, o Schwartz na muamua masalosalo - ma mo se mafuaaga lelei - o le nofoaga lea o soʻo se sauaga tau feusuaiga.
E pei ona faaalia i lipoti a Isaraelu, na vave ona liua le tausamiga i se malae, faatasi ai ma leoleo o le puipuiga a Isaraelu ma Hamas o fefaʻasoaaʻi fana ma osofaʻiga helikopa a Isaraelu o loʻo taamilo i luga o le ulu ma fana i soʻo se mea e gaoioi.
Na faaiʻu mai Schwartz e faapea: “O tagata uma na ou talanoa i ai i ē na sao mai na taʻu mai iā te aʻu e uiga i se tuliga, o se tuuga, e pei o le fealuaʻi mai lea nofoaga i lea nofoaga. E fa'afefea ona latou [maua le taimi] e fa'afefe ai ma se fafine, pei - e le mafai. Pe e te lafi, pe oe – pe e te oti. E fa'apea fo'i mo tagata lautele, o le Nova ... o se avanoa avanoa.
Ae na faʻaumatia e Schwartz lona masalosalo i le taimi lava na malie ai Raz Cohen, o se fitafita tuai o vaega faʻapitoa a Isaraelu, e talanoa ia te ia. Ua uma ona ia taʻua i faʻatalanoaga muamua i nai aso talu ona maeʻa le aso 7 o Oketopa na ia molimauina le tele o faigaaiga i Nova, e aofia ai ma tino oti na toso teine.
Ae ina ua ia talanoa ia Schwartz e na o le tasi le mea na tupu na ia manatua ai - o se osofaiga mataʻutia lea na aofia ai le toso teine ma sasaina o ia seia oti. Fa'aleagaina o le Times Niu IokaNa ia taʻua o le toso teine e le o Hamas ae e toalima tagata lautele, Palesitina oe na sasaa atu i totonu o Isaraelu ina ua uma ona soli e le au Hamas le pa faataamilo i Kasa.
Ae maise lava, na ioeina e Schwartz i le Alalaupapa 12 e leai se isi o le isi toafa o loo lalafi i le togavao ma Cohen na vaai i le osofaiga. "O isi tagata uma o loʻo vaʻavaʻai i se isi itu," o lana tala lea.
Ae peitai i totonu o le Times' tala, o le tala a Cohen o loʻo faʻamaonia e Shoam Gueta, o se uo na tuʻuina atu i Kasa lea, e pei ona taʻua e le Intercept, na ia lafoina ata o ia lava o loʻo suʻeina fale Palesitina ua faaleagaina.
O le isi molimau, e na’o Sapir e ta’ua, o lo’o ta’ua e Schwartz o lo’o molimauina se tama’ita’i o lo’o toso teine i Nova i le taimi lava e tasi na tipi ese ai lona fatafata i se tipi atigipusa. Na avea lena tala ma totonugalemu o le faʻatanēlipoti tulitatao ia Ianuari.
Peita'i, e leai ni fa'amaoniga fa'apitoa na faia e lagolago ai lea tala.
Tala fatu
Ae o le faitioga sili ona leaga o le Times' lipoti na sau mai le aiga o Gal Abdush, le ulutala na afaina i le tala "A'ei e aunoa ma ni Upu". Na tuuaia e ona matua ma lona tuagane le Times Niu Ioka o le fatuina o le tala na toso faamalosi o ia i le tausamiga Nova.
I ni nai minute a o lei fasiotia o ia i se grenade, na ave ai e Abdush se feʻau i lona aiga ma e leʻi taʻua ai se toso teine po o se osofaʻiga tuusaʻo i lana vaega. E lei faalogo lava le aiga i se manatu faapea o le faiaiga faamalosi o se mafuaaga lea na maliu ai Abdush.
O se tamaitai na tuuina atu le avanoa i le pepa i ata ma ata vitio o Abdush na puʻeina i lena aso, fai mai Schwartz na unaʻia o ia e fai ona o le a fesoasoani i le "Israeli hasbara" - o se faaupuga o lona uiga o faasalalauga ua fuafuaina e faatosina ai tagata mai fafo.
Na taʻua e Schwartz le matagaluega o le uelefea a Isaraelu e faapea e toafa tagata na sao mai le faaoolima tau feusuaiga mai le aso 7 Oketopa, e ui lava e le o toe maua mai nisi faamatalaga mai le matagaluega.
I tua i le amataga o Tesema, i luma o le Times tala, na folafola e le au ofisa o Isaraelu ua latou "faapotopotoina le 'sefulu afe' o molimau o sauaga tau feusuaiga na faia e Hamas". E leai se tasi o na molimau ua tino mai.
E leai lava se tasi, e tusa ai ma le talanoaga a Schwartz ma le Channel 12. “E leai se mea. E leai se aoina o faʻamaoniga mai le vaaiga, ”o lana tala lea.
Ae ui i lea, o loʻo faʻaauau pea ona faʻaogaina e le au ofisa o Isaraelu lipoti a le Times Niu Ioka, o le faʻatanē ma isi e taumafai e fa'aleaga fa'alapotopotoga tetele o aia tatau a tagata i le ioeina o le fa'aogaina o faiga fa'afeusuaiga fa'aletulafono e Hamas.
O fea e mafai ona faʻamatalaina pe aisea na faʻaaogaina ai e le aufaasālalau le avanoa e toe faʻatūina ai lana tala faʻasalalau ina ua avea le ofisa o le UN Pramila Patten, o lona sui faapitoa i sauaga tau feusuaiga i feteenaiga, toe fai mai o nisi o latou tagi fa'aleagaina i se lipoti na lomia i lenei masina.
Na le amanaʻia ma le fiafia e le aufaasālalau le mea moni e leʻi i ai i Patten se faʻatonuga suʻesuʻe ma o ia ulu o le a le uiga o se vaega lagolago i totonu ole UN. E ui o Isaraelu ua faʻalavelaveina faʻalapotopotoga a le UN o loʻo i ai ia malosiaga suʻesuʻe, na ia faʻafeiloaia Patten, masalo i luga o le manatu o le a sili atu ona faʻaogaina.
O le mea moni, na ia faia sina mea itiiti nai lo le toe faia o ia lava tautinoga le mautonu mai Isaraelu lea na fausia ai le faavae o le Times ma faʻatanē's lipoti fa'aletonu.
Fa'ailo fa'amatalaga
E ui lava i lea, na aofia ai e Patten ni faʻamatalaga taua i le tamaʻi tusi o lana lipoti na naunau le aufaasālalau e le amanaiaina.
I se fonotaga a le au tusitala, na ia toe taʻua ai na te leʻi vaʻaia se faʻamaoniga o se mamanu o amioga a Hamas, poʻo le faʻaaogaina o le toso teine e fai ma auupega o taua - o le mea tonu lava na faʻamalosia e le aufaasālalau i Sisifo mo vaiaso.
Na ia faaiuina i le lipoti e faapea na ia le mafai ona "faamautuina le taatele o sauaga tau feusuaiga". Ma e le gata i lea, na ia ioeina e le o manino pe o ni sauaga tau feusuaiga na tupu i le aso 7 Oketopa o le matafaioi a Hamas, poʻo isi vaega poʻo tagata taʻitoʻatasi.
O na mea uma na le amanaiaina e le aufaasālalau. I faiga masani, a faʻatanē tala i lana lipoti na ta'ua sese i totonu ulutala: "Ua maua e UN 'faamatalaga mautinoa' e faapea na toso faamalosi ma sauaina e Hamas tagata na taofia e Isaraelu".
O le punavai autu o faamatalaga a Patten, na ia ioeina, o "faalapotopotoga a le atunuu" a Isaraelu - o ofisa o le setete o loʻo i ai soʻo se faʻaosofia e faʻasesēina o ia i le faʻalauteleina o sini taua a le atunuu, e pei ona latou faia muamua i se faʻasalalauga faʻamaonia.
E pei ona faailoa mai e le US Jewish scholar Normal Finkelstein, sa faalagolago foi Patten i mea e tatala ai punaoa: 5,000 ata ma 50 itula o ata vitio mai bodycams, dashcams, telefoni feaveaʻi, CCTV ma mea pueata mataʻituina auala. Ae peitai o lena faamaoniga vaaia fua mai e leai se ata e tasi o sauaga tau feusuaiga. Pe pei ona faaupuina e Patten: “E leai ni faailoga vaaia o le toso teine e mafai ona iloa.”
Na ia ta’utino e le’i va’aia ni fa’amaoniga fa’apitoa o sauaga tau feusuaiga, ma e le’i feiloa’i fo’i ma se tasi na sao mai le toso teine po’o le fa’ao’olima tau feusuaiga.
Ma na ia taʻua o molimau ma punaoa na talanoa i ai lana 'au - o tagata lava ia na faʻalagolago i ai le aufaasālalau - na faʻamaonia e le talitonuina. Na latou "faʻaaogaina i le aluga o taimi le faʻalauteleina o le faʻaeteete ma le faʻaeteete auala e uiga i tala ua tuanaʻi, e aofia ai i nisi tulaga le toe faʻaaogaina o faʻamatalaga na faia muamua".
Taupulepule i le fasioti tagata
Afai e iai se mea na maua e fa'atulagaina, o le toilalo lea i le fa'asalalauga a le au fa'asalalau i Sisifo e uiga i se fasiotiga tagata fa'apitoa na tupu i Kasa.
O le vaiaso ua tuana'i na faia ai se fa'asologa fuafuaga o le Times Niu IokaO lipoti na faaalia ai na faaauau pea ona taulai atu i vaaiga a Isaraelu, e tusa lava pe o le numera o tagata maliliu na faaalia ai e 30 taimi e sili atu ai le toatele o Palesitina na fasiotia e Isaraelu i Kasa nai lo le Hamas na fasiotia Isaraelu i le 7 Oketopa.
O le pepa sii mai Isaraelu ma Amerika i le tele o taimi e sili atu nai lo Palesitina, ma ina ua faasino i Palesitina sa masani lava i le pasi leo.
I Peretania, na suʻesuʻeina e le Muslim Council of Britain's Center for Media Monitoring toetoe lava 177,000 ata mai faʻasalalauga TV e aofia ai le masina muamua ina ua maeʻa le osofaʻiga ia Oketopa 7. E maua O vaaiga a Isaraelu e faatolu ona sili atu ona taatele nai lo Palesitina.
Se mea faapena suesuega na maua e le Glasgow Media Group e masani ona faʻaaogaina e le au tusitala le gagana faʻasalaina mo le fasiotia o Isaraelu - "fasioti tagata", "fasioti tagata tele", "fasioti tagata sauā" ma le "fasioti tagata le alofa" - ae e leʻi fasiotia lava Palesitina e Isaraelu. "Fasioti tagata", "faʻaleagaina" ma le "fasioti tagata" sa na o Isaraelu lava na faia, ae le o Palesitina.
O le feagai ai ma se mataupu talafeagai o le fasioti tagata - o se tasi o loʻo faʻasalalau mo le tele o masina i le faaiuga - e oʻo lava i elemene faʻasalalau a le aufaasālalau i Sisifo ua faʻaalia e leai so latou tautinoga mamafa i tulaga faʻatemokalasi saoloto latou te manatu o loʻo i ai iina e lagolagoina.
E le o se ta'ifau i le pule, pe o le malosi o le militeri a Isaraelu po o setete i Sisifo o lo'o taupulepule i le fasia o Isaraelu. Ae o le aufaasālalau e totonugalemu i le faia o le taupulepulega e mafai. Latou te i ai iina e fa'afoliga ma vali pa'epa'e, ina ia foliga lelei.
E moni, o le mea moni, a aunoa ma lena fesoasoani, semanu ua leva ona faalumaina le au uo a Isaraelu e faatino, i le taofia o le fasiga ma le fia aai. Ua pisia lima o le aufaasālalau i Sisifo i le toto o Kasa.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo