O le tusitala Amerika o Noam Chomsky o loʻo talanoa e uiga i auala o loʻo i tua atu o fesoʻotaʻiga faʻaonaponei, o se meafaigaluega taua a le malo i atunuu faatemokalasi - e taua tele i a tatou malo e pei o le faʻasalalauga i le pule malosi. Noam Chomsky fa'atalanoaina e Daniel Mermet
DM: Tatou amata i le mataupu fa'asalalau. I le palota a Me 2005 i le faavae o Europa, o le tele o nusipepa i Farani na lagolagoina le palota ioe, ae 55% o le au palota na palota leai. E ta'u mai ai e iai se tapula'a i le mamao e mafai ai e le aufaasālalau ona fa'aogaina manatu lautele. E te manatu na fai mai foi tagata palota leai i le aufaasālalau?
NC: O se mataupu lavelave, ae o nai su'esu'ega loloto la'ititi na faia i lenei matā'upu o lo'o fa'ailoa mai ai, o le mea moni, o fa'asalalauga fa'asalalau e sili atu le malosi i luga o vaega sili ona a'oa'oina o le faitau aofa'i. O manatu lautele lautele e foliga mai e itiiti le aʻafiaina e le laina na faʻaaogaina e le aufaasālalau.
Ave le mea e tupu i se taua faasaga ia Iran. O le tolu-kuata o Amerika e manatu e tatau i le Iunaite Setete ona taofi ana taufaamatau faamiliteli ma taulai atu i le ausiaina o maliega e ala i faiga faʻavaomalo. O su'esu'ega na faia e le au palota i Sisifo o lo'o fautua mai ai o manatu lautele i Iran ma Amerika o lo'o fa'alatalata atu fo'i i nisi o vaega o le mataupu faaniukilia. O le to'atele o le faitau aofa'i o atunu'u e lua e manatu o le vaega mai Isaraelu i Iran e tatau ona matua'i manino mai auupega faaniukilia, e aofia ai ma mea o lo'o umia e le au a Amerika o lo'o galulue i le itulagi. Ae e tatau ona e suʻesuʻe umi ma faigata e maua ai lenei ituaiga o faʻamatalaga i le aufaasālalau.
E le puipuia foi e vaega faaupufai autu i soo se atunuu lea manatu. Afai o Iran ma le US o ni malo faatemokalasi moni, lea na filifili ai e le toatele o faiga faavae lautele, e mautinoa lava ua uma ona latou foia le feeseeseaiga faaniukilia o loo i ai nei. Ma e iai isi tulaga faapena. Vaai i le tala o le tupe a le US feterale. O le toʻatele o tagata Amerika e mananaʻo e faʻaitiitia tupe faʻaalu a le militeri ma sili atu tupe faʻaalu mo le uelefea, faʻatagaga mo Malo Aufaatasi, ma fesoasoani tau tamaoaiga ma fesoasoani faʻavaomalo. Latou te mananaʻo foʻi e faʻaleaogaina le faʻaitiitiga o lafoga na filifilia e Peresitene George Bush mo le manuia o le au fai lafoga sili ona toʻatele.
I luga o nei autu uma, o faiga faʻavae a le White House e matua faʻafeagai ma mea e manaʻo ai tagata lautele. Ae e seasea faasalalau e le aufaasālalau ia palota e faʻaalia ai lenei tetee faifaipea lautele. E le gata o tagatanuu o le a le aofia ai mai le pule faʻapolokiki, o loʻo taofia foi i latou i se tulaga o le valea i le tulaga moni o manatu lautele. O lo'o fa'atupula'ia atugaluga fa'ava-o-malo e uiga i le tele o tupe pa'u fa'alua a Amerika ua a'afia ai fefa'ataua'iga ma le paketi. Ae o loʻo fesoʻotaʻi vavalalata uma i le tolu paʻu, o le faʻatemokarasi paʻu o loʻo faʻatupulaia pea, e le gata i le US ae o le lalolagi atoa i sisifo.
DM: Pe a fesiligia se tusitala taʻutaʻua poʻo se faʻasalalauga tala fou i le TV pe o loʻo i ai i lalo o le mamafa poʻo le faʻasalaga, latou te fai mai e matua saoloto lava e faʻaalia o latou lava manatu. E faapefea la ona galue le pulea o mafaufauga i se sosaiete faatemokalasi? Ua tatou iloa le auala e galue ai i faiga malo.
NC: E pei ona e fai mai, e vave lava ona tali mai le au tusitala: “E leai se tasi na faʻamalosia aʻu. Ou te tusia mea ou te manao ai.” Ma e moni. Ae afai latou te puipuia tulaga e le tusa ai ma le masani masani, o le a le pine ae tusia e se isi tagata tusitala e suitulaga i latou. E manino lava e le o se tulafono faigata-ma-vave: o nisi taimi e lolomi ai e le US lomitusi e oʻo lava i laʻu galuega, ma o le US e le o se atunuʻu faʻatasi. Ae o so'o se tasi e le mafai ona fa'ataunu'uina ni mana'oga maualalo e le tu i se avanoa e avea ai ma fa'amatalaga mautu.
O se tasi lea o eseesega tele i le va o faiga faasalalau a se malo pulepuletutū ma le auala e faia ai e sosaiete faatemokalasi mea. O le faʻateleina laʻititi, i atunuʻu faʻatasi e filifili e le setete le laina aloaia ma e tatau i tagata uma ona usitaʻia. O sosaiete faatemokalasi e ese le faiga. O le laina e leʻi tuʻuina atu faʻapea, naʻo le faʻaalia. E aofia ai le fufuluina o fai'ai tagata o lo'o iai pea le sa'olotoga. E oo lava i felafolafoaiga malolosi i le autu o faasalalauga e tumau pea i totonu o tuaoi o tulafono e masani ona taliaina, e tuueseese ai le tele o manatu faafeagai. O le faiga o pulega i sosaiete faatemokalasi e matua aoga lava. Tatou te le matauina le laina e sili atu nai lo le matauina o le ea tatou te manavaina. O nisi taimi tatou te manatu ai o loʻo tatou vaʻaia se felafolafoaiga olaola. O le faiga o le pulea e sili atu le mamana nai lo faiga malo.
Vaai i Siamani i le amataga o le 1930s. E masani ona galo ia i tatou o le atunuʻu sili ona maualuga i Europa, e taʻimua i faatufugaga, saienisi, tekinolosi, tusitusiga ma filosofia. Ma, i se taimi e leʻi umi lava, na mafatia ai i se suiga atoatoa o le tamaoaiga ma avea ma tulaga sili ona leaga, fasioti tagata i le talafaasolopito o tagata. O mea uma na ausia e ala i le faʻaaogaina o le fefe: fefe i Bolsheviks, Iutaia, Amerika, Gypsies - tagata uma oe, e tusa ai ma le Nazis, na faʻafefeina tulaga taua o aganuu a Europa ma tupuaga tuusao o tagata Eleni (e pei o le faifilosofia Matini. Na tusia e Heidegger i le 1935). Ae ui i lea, o le tele o faʻasalalauga Siamani na faʻauluina le faitau aofaʻi i nei feʻau sa faʻaogaina auala tau maketi na atiaʻe e US faʻasalalauga.
O le auala lava lea e tasi e faʻaaogaina i taimi uma e faʻamalosia ai se talitonuga. E le lava le sauā e pulea ai tagata: e manaʻomia se isi faʻamaoniga. A fa'aaoga e le tasi tagata le pule i luga o le isi - pe o ia o se pule, se colonist, se ofisa pule, se to'alua po'o se pule - latou te mana'omia se talitonuga e fa'amaonia ai a latou gaioiga. Ma e tutusa lava i taimi uma: o lo latou pule e faʻatinoina mo le lelei o le tagata maualalo. O i latou o lo'o i le pule e fa'aalia i latou lava o ni tagata fa'atauva'a, le fiafia ma limafoa'i.
I le vaitau o le 1930, o tulafono mo faʻasalalauga faʻa-Nasi e aofia ai le faʻaaogaina o upu faigofie ma toe fai faʻatasi ma lagona ma le phobia. Ina ua osofaʻia e Hitila le Sudetenland i le 1938 na ia taʻua ai le sili ona mamalu, sili ona alofa faʻamoemoe: o le manaʻomia o se fesoasoani agaalofa e puipuia ai le faʻamamaina o ituaiga o tagata Siamani. Mai le taimi nei o le a nonofo tagata uma i lalo o le puipuiga a Siamani, faatasi ai ma le lagolago a le lalolagi sili ona faatufugaga ma aganuu.
A oʻo mai i faʻasalalauga (e ui lava e leai se mea na suia talu mai aso o Atenai) sa i ai ni nai faʻaleleia laiti. O mea faigaluega o loʻo avanoa nei e sili atu ona faʻamamaina, aemaise lava - e foliga mai e ofo - i atunuu e sili atu le saolotoga o tagata lautele, Peretania ma le US. O le pisinisi o fesoʻotaʻiga lautele faʻaonapo nei na fanau mai iina i le 1920s, o se gaioiga e mafai foi ona tatou taʻua o le faia o manatu poʻo faʻasalalauga.
O atunuu uma e lua ua alualu i luma i aia tatau faatemokalasi (pulea a tamaitai, saolotoga e tautala ai) ua le toe lava ai sauaga a le setete e taofiofia ai le manao mo le saolotoga. O le mea lea na sailia ai e i latou o loʻo pule isi auala e faʻatagaina ai le gaosiga. O le PR alamanuia e gaosia, i le uiga moni o le faaupuga, manatu, taliaina ma le tuʻuina atu. E pulea ai mafaufau ma manatu o tagata. O se aga'i i luma tele i le pule fa'apulepulepule, aua e sili atu ona malie le tu'uina atu i fa'asalalauga nai lo le fa'asauāina.
I totonu o Amerika, o le saolotoga o le tautala e puipuia i se tulaga ou te manatu e le o faʻalogoina i se isi lava atunuu. O se suiga talu ai nei. Talu mai le vaitau o le 1960 ua faʻatulagaina e le Faamasinoga Maualuga tulaga maualuga mo le saʻolotoga e tautala ai, e tusa ai ma se mataupu faavae na faʻatuina e le 18th century Enlightenment. E lagolagoina e le faamasinoga le mataupu faavae o le saolotoga e tautala ai, e na o le pau lava le tapulaa o le auai i se gaioiga solitulafono. Afai ou te savali i totonu o se faleoloa e faia se gaoi ma se tasi o loʻo uuina se fana ma ou fai atu "Puna", o aʻu upu e le puipuia e le faavae. A leai e tatau ona i ai se mafuaaga ogaoga e fesiligia ai le saolotoga e tautala ai. Ua lagolagoina foi e le Faamasinoga Maualuga lenei mataupu mo le manuia o sui o le Ku Klux Klan.
I Farani ma Peretania, ma ou te talitonu i isi vaega o Europa, o le faʻamatalaga o le saolotoga o le tautala e sili atu ona faʻasaʻo. I la'u vaai o le itu taua pe tatau i le setete ona fuafua le mea moni o talafaasolopito ma faasalaina i latou e tetee i ia upumoni. Afai tatou te faʻatagaina le setete e faʻaaogaina ia malosiaga ua tatou taliaina auala Stalinist. E faigata ona ioeina e le au atamamai Falani latou te mananao e faia lena mea. Ae a tatou teena ia amioga e le tatau ona i ai ni tuusaunoaga. E lē tatau ona iai se auala a le setete e faasala ai so o se tasi e faapea mai e taamilo le la i le lalolagi. E i ai se itu taua tele i le mataupu faavae o le saolotoga o le tautala: a le o le tatou puipuia i le tulaga o manatu tatou te maua ai le inoino, pe tatou te le puipuia lava. E oo lava ia Hitila ma Stalin na latou faailoaina le aia tatau i le saolotoga e tautala ai i latou o loo puipuia o latou manatu.
Ou te lagona le faanoanoa i le talanoaina o na mataupu i le lua senituri talu ona mavae Voltaire o lē, e pei ona tatou iloa uma, na faapea mai: “Ou te puipuia oʻu manatu seʻia ou oti, ae o le a ou tuuina atu loʻu ola ina ia e puipuia ai lou manatu.” O le a avea o se faʻalavelave tele i le manatuaina o tagata na afaina i le Holocaust le faʻaaogaina o se tasi o aʻoaʻoga faavae o latou fasioti tagata.
DM: I se tasi o au tusi o loʻo e taʻua ai Milton Friedman e faapea "o le maua o tupe mama o le ute lea o le faatemokalasi".
NC: O tupe mama ma le faatemokalasi e matua fete'ena'i ma e leai se avanoa mo se fa'amatalaga. O le fa'amoemoega o le fa'atemokalasi o le tu'u sa'oloto lea o tagata e filifili pe fa'afefea ona ola ma fai so'o se filifiliga fa'apolokiki e uiga ia i latou. O le mauaina o se tupe mama o se faʻamaʻi i totonu o lo tatou sosaiete, faʻavae i faʻalapotopotoga faʻapitoa. O se sosaiete tausaafia ma le amio pulea o le a na'o le gauai atu i tupe mama. Ave la'u matagaluega i le iunivesite [i le Massachusetts Institute of Technology]: o nai saienitisi e galulue malosi e maua ni tupe se tele, ae ua manatu i latou o se mea e le masani ai ma fai sina faaletonu, toetoe lava o tulaga faaletonu. O le tele o tagata a'oga e sili atu ona popole i le taumafai e talepe se nofoaga fou, ona o le fiafia i le mafaufau ma mo le manuia lautele.
DM: I se saafiafiga talu ai nei, na tusia ai e Jean Ziegler: "E tolu ituaiga o pulega pulepulepule: Stalinism, Nazism ma Tina [le faapuupuuga mai le saunoaga a le palemia Peretania Margaret Thatcher, "E leai se isi mea" - o lona uiga, i le tamaoaiga. fa'asaolotoga ma faiga fa'atauva'a i le lalolagi atoa]." Pe e te manatu e mafai ona faatusatusa?
NC: Ou te manatu e le tatau ona tuu i luga o le tulaga e tasi. O le tauina o Tina o lona uiga o le faʻafeiloaʻi o se faiga o le pulea o le mafaufau e le mafai ona faʻatusatusa i tolauapiga faʻamalosi poʻo le gulag. O faiga fa'avae a Amerika e fa'aosofia ai le tele o tete'e i le lalolagi atoa. I Amerika Latina, Argentina ma Venesuela ua lafo i fafo le International Monetary Fund. E le mafai e Uosigitone ona toe faia ni fa'atonuga a le militeri i Amerika Latina e pei ona faia i le 20 pe 30 tausaga talu ai. Ua teena nei e le konetineta atoa le polokalame tau tamaoaiga neo-liberal na faamalosia e le US i le 1980s ma le 1990s. O loʻo i ai faʻailoga o le teteʻe tutusa i le maketi o le lalolagi i le lalolagi atoa.
O le Global Justice Movement, lea e tosina mai ai le tele o faʻasalalauga faʻasalalau i taʻitasi World Social Forum (WSF), e galue malosi i le tausaga atoa. O se malaga fou ma atonu o le amataga o se International moni. Ae o lona sini autu o le faʻamaonia lea o loʻo i ai se isi mea. O le a se faʻataʻitaʻiga sili atu o se isi ituaiga o fefaʻatauaiga o le lalolagi nai lo le WSF lava ia. O faʻalapotopotoga faʻasalalau faʻafefe e taʻua soʻo se tasi e teteʻe i le neo-liberal maketi o le lalolagi o ni antis, ae o le mea moni o loʻo latou faʻasalalau mo se isi ituaiga o maketi o le lalolagi, mo tagata.
E faigofie ona tatou matauina le eseesega i le va o itu e lua ona e fetaui lelei a latou fonotaga. O loʻo i ai le matou World Economic Forum, i Davos, lea o loʻo taumafai e faʻalauiloa le faʻatasia o le tamaoaiga o le lalolagi ae i le faʻapitoa o mea tau tupe, faletupe ma tupe penisione. O nei faʻalapotopotoga e tupu foi e pulea le aufaasālalau. Latou te puipuia lo latou manatu o le tuʻufaʻatasia o le lalolagi, lea o loʻo i ai iina e tautua ai le aufaipisinisi. O lo'o manatu le au fa'asalalau ta'uta'ua o le tu'ufa'atasiga lea e na'o le tasi e agava'a e avea ma globalisation. O Davos o se faʻataʻitaʻiga lelei o le faʻaogaina o faʻasalalauga faʻapitoa i sosaiete faatemokalasi. E matua aoga lava e oo lava i tagata auai o le WSF i nisi taimi latou te taliaina le igoa "anti" leaga. Na ou lauga i le Forum i Porto Alegre ma sa ou auai i le Via Campesina conference. Latou te fai ma sui o le tele o le faitau aofaʻi o le lalolagi.
DM: O le au faitio e masani ona tuʻufaʻatasia oe ma le au anarchists ma le libertarian socialists. O le a le matafaioi a le setete i se faiga faatemokalasi moni?
NC: O loʻo tatou nonofo iinei ma le taimi nei, e le o se vateatea faʻapitoa. Ma o iinei ma le taimi nei o loʻo i ai faʻalapotopotoga sauā - faʻalapotopotoga tetele. O mea ia e sili ona vavalalata i se faʻalapotopotoga faʻapitoa. O i latou, i fa'amoemoega uma ma fa'amoemoega uma, e matua le'i tali atu i tagata lautele po'o le sosaiete atoa. Latou te amio e pei o ni tagata faʻatau, faʻatau i isi kamupani laiti. E tasi lava le auala a tagata e puipuia ai i latou lava ma o le setete. E le o se talipupuni sili ona aoga aua e masani ona vavalalata i manu feʻai. Ae o loʻo i ai se eseesega mamao mai le faʻatauvaʻa. E le tali atu le General Electric i se tasi, ae e tatau i le setete ona faʻamatalaina i nisi taimi ana gaioiga i tagata lautele.
O le taimi lava e faʻateleina ai le faatemokalasi e mafai ai e tagatanuu ona pulea auala o gaosiga ma fefaʻatauaʻiga, ma latou auai i le faʻatautaia atoa ma le puleaina o le siosiomaga o loʻo latou nonofo ai, ona mafai loa lea ona mou atu le setete. O le a suia i aufaatasiga tauofo i la tatou galuega ma le mea tatou te nonofo ai.
DM: O lona uiga o sovies?
NC: O mea muamua lava na fa'aumatia e Lenin ma Trotsky, ina ua mae'a le suiga o Oketopa, o soviets, aufono a tagata faigaluega ma fa'alapotopotoga fa'atemokarasi uma. I lenei tulaga, o Lenin ma Trotsky o ni fili sili ona leaga o le socialism i le seneturi lona 20. Ae i le avea ai ma Marxists masani latou te manatu o se atunuu i tua e pei o Rusia e le mafai ona ausia vave faʻaagafesootai, ma e tatau ona faʻamalosia muamua.
I le 1989, ina ua paʻuʻū le faiga faa-Komunisi, na ou manatu o lenei mea na tupu, i se tulaga e le mautonu, o se manumalo mo le sosaiete. O loʻu manatu i le socialism e manaʻomia, a itiiti mai, pulea faatemokalasi o gaosiga, fefaʻatauaʻiga ma isi vaega o le olaga o le tagata.
Ae ui i lea, o faiga faʻasalalauga autu e lua na malilie e faʻamautinoa o le faiga sauā na faʻatūina e Lenin ma Trotsky, na mulimuli ane avea ma faiga faʻapolokiki e Stalin, o le socialism. E le'i mafai e ta'ita'i papalagi ona fa'ata'ita'i i lenei fa'aogaina mata'utia o le fa'aupuga, lea na mafai ai ona latou faia ni fa'alavelave i le mea moni mo le tele o tausaga. Faatasi ai ma le naunautaiga tutusa, ae o le galue i le itu faafeagai, o le Soviet propaganda system na taumafai e faʻaaogaina le tigaalofa ma le tautinoga na faʻamalosia e le moni agafesootai i totonu o le aufaigaluega.
DM: E le o le tulaga ea o ituaiga uma o faʻalapotopotoga tutoʻatasi e faʻavae i luga o mataupu faavae anarchist ua iu lava ina paʻu?
NC: E leai ni mataupu faavae anarchist, leai se talitonuga faasaoloto e tatau ona tatou tauto uma i ai. Anarchism - o le mea sili e pei ona ou malamalama i ai - o se gaioiga e taumafai e faʻailoa faʻalapotopotoga o loʻo faʻaaogaina le pule ma le pule, e fai atu ia i latou e faʻamaonia a latou gaioiga ma, afai e le mafai ona latou faia, e pei ona masani ai, ia taumafai e suitulaga ia i latou.
E mamao mai le pa'u, o le anarchism ma le libertarian manatu o loo olaola. Ua latou maua ai le alualu i luma moni i le tele o matata. O ituaiga o sauaga ma faiga le tonu sa tau le iloa muamua, ua tau le toe finauina, ua le toe faatagaina. O lena lava mea o se manuia, o se laasaga i luma mo tagata uma, e mautinoa lava e le o se toilalo.
Faaliliuina e Harry Forster
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo