I le aso 13 o Fepuari, na fasiotia ai Imad Moughniyeh, o se taitai sinia o Hizbollah, i Tamaseko. "O le lalolagi o se nofoaga sili atu e aunoa ma lenei tamaloa," o le tala lea a le sooupu a le Matagaluega a le Setete Sean McCormack: "i se tasi itu po o le isi na aumai ai o ia i le faamasinoga." Na taʻua e le Faʻatonu o le National Intelligence Mike McConnell, o Moughniyeh e nafa ma le tele o maliu o tagata Amerika ma Isaraelu nai lo se isi lava tagata faatupu faalavelave seʻi vagana ai Osama bin Laden.
O le olioli e leʻi taofiofia foi i Isaraelu, ona o "se tasi o tagata sili ona manaʻomia o Amerika ma Isaraelu" na aumai i le faamasinoga, le Lonetona. tupe Times lipotia. I lalo o le ulutala, "O se tagata faatupu vevesi na manaʻo i le lalolagi atoa," o se tala faʻatasi na lipotia mai na "suia o ia i luga o le lisi sili ona manaʻomia e Osama bin Laden" ina ua maeʻa le 9/11 ma na o le tulaga lona lua i totonu o "tagata sili ona manaʻomia i totonu o le malo. lalolagi."
O faaupuga e saʻo lelei, e tusa ai ma tulafono o le lauga Anglo-Amerika, o loʻo faʻamatalaina "le lalolagi" o le vasega faʻapolokiki i Uosigitone ma Lonetona (ma soʻo se tasi e malilie faatasi ma i latou i mataupu patino). O se mea masani, mo se faʻataʻitaʻiga, le faitau e faapea o "le lalolagi" na lagolagoina atoatoa George Bush ina ua ia faatonuina le pomuina o Afghanistan. Atonu e moni lena mea i le “lalolagi,” ae e le o le lalolagi, e pei ona faaalia i le Gallup Poll faavaomalo ina ua uma ona faalauiloa le pomu. Sa laititi le lagolago a le lalolagi. I Amerika Latina, o loʻo i ai se poto masani i amioga a le US, o le lagolago na amata mai i le 2% i Mekisiko i le 16% i Panama, ma o lena lagolago na faʻatatau i luga o tagata solitulafono na iloa (e leʻi i ai lava i le valu masina mulimuli ane, lipotia e le FBI), ma fa'amoemoe fa'ale-malo e fa'asaoina (na osofa'ia i latou i le taimi e tasi). Sa i ai se fa'ailoga lofituina i le lalolagi mo faiga fa'alemalo/fa'amasinoga, na teena e le "lalolagi."
Mulimuli i le Auala Mata'utia
I le taimi nei, afai o le "lalolagi" na faʻalauteleina i le lalolagi, atonu tatou te maua nisi o sui tauva mo le faʻaaloalogia o le sili ona inosia-solitulafono. E aoga le fesili pe aisea e moni ai lenei mea.
le tupe Times lipotia mai o le tele o moliaga faasaga ia Moughniyeh e le o faamaonia, ae "o se tasi o nai taimi itiiti lava e mafai ai ona mautinoa ma le mautinoa lona aafia ai [o le] faoa faamalosi o se vaalele TWA i le 1985 lea na fasiotia ai se US Navy diver." O se tasi lea o faiga faatupu faalavelave e lua na taʻitaʻia ai se suʻesuʻega a faatonu o nusipepa e filifilia faiga faatupu faalavelave i Sasaʻe Tutotonu e avea ma tala pito i luga o le 1985; o le isi o le faoa faamalosi o le pasese Achille Lauro, lea na fasiotia ai ma le sauā se tagata Amerika pipili, o Leon Klinghoffer,. Ua atagia mai ai le faamasinoga a “le lalolagi”. Atonu e ese le vaaiga a le lalolagi i mea.
le Achille Lauro O le faoa faamalosi ose toe taui atu lea i le pomuina o Tunis na faatonuina i le vaiaso na muamua atu e le Palemia o Isaraelu Shimon Peres. O lana vaegaau ea na fasiotia ai le 75 Tunisians ma Palesitina i pomu atamai na saeia ai i latou, faatasi ai ma isi faiga sauā, e pei ona lipotia manino mai le vaaiga e le tusitala lauiloa Isaraelu o Amnon Kapeliouk. Na felagolagomai Uosigitone e ala i le le mafai ona lapataia lana paaga Tunisia o loo agai atu le au pomu, e ui o le Sixth Fleet ma le US intelligence e le mafai ona le iloa le osofaʻiga o le a oʻo mai. Na faailoa e le Failautusi o le Setete o George Shultz le Minisita o le Va i Fafo a Isaraelu Yitzhak Shamir e faapea o Uosigitone "sa i ai le alofa tele mo le gaioiga a Isaraelu," lea na ia taʻua "o se tali talafeagai" i "osofaiga a tagata faatupu faalavelave," i le taliaina lautele. I ni nai aso mulimuli ane, na autasi ai le UN Security Council i le taʻusalaina o le pomu o se "gaioiga o osofaʻiga faʻaauupegaina" (faʻatasi ai ma le US faʻasaʻo). O le "Aggression" o le mea moni, o se solitulafono e sili atu ona ogaoga nai lo faiga faatupu faalavelave faavaomalo. Ae o le tuʻuina atu o le Iunaite Setete ma Isaraelu le manuia o le masalosalo, seʻi o tatou tumau i le tuʻuaʻiga maualalo e faasaga i la latou taʻitaʻiga.
I ni nai aso mulimuli ane, na alu ai Peres i Uosigitone e feutagai ma le taʻitaʻi faatupu faalavelave faavaomalo o le aso, Ronald Reagan, o le na taʻusalaina "le mala leaga o faiga faatupu faalavelave," ma toe taʻutaʻua e "le lalolagi."
O "osofaiga faatupu faalavelave" na ofo mai e Shultz ma Peres e fai ma mafuaaga mo le pomuina o Tunis, o le fasiotia lea o tagata Isaraelu e toatolu i Larnaca, Cyprus. O le au fasioti tagata, e pei ona ioe Isaraelu, e leai se mea e fai ma Tunis, e ui atonu sa i ai so latou sootaga Suria. O Tunis o se fa'amoemoe sili, peita'i. Sa leai se puipuiga, e le pei o Tamaseko. Ma sa i ai se fiafiaga faaopoopo: o le tele o tagata Palesitina na faaaunuua e mafai ona fasiotia ai iina.
O le fasiotiga a Larnaca, i le isi itu, na manatu o se tauimasui e le au solitulafono: O se tali i le faoa masani a Isaraelu i ogasami faavaomalo lea na fasiotia ai le toatele o tagata afaina - ma le tele o isi na ave faamalosi ma auina atu i falepuipui i Isaraelu, e masani ona taofia e aunoa ma se moliaga. mo taimi uumi. O le mea e sili ona ta'uta'ua o le falepuipui faalilolilo/fa'atauga potu Fa'atonu 1391. E tele mea e mafai ona a'oa'oina e uiga i ai mai le lomitusi a Isaraelu ma fafo. O ia solitulafono masani a Isaraelu, o le mea moni, e iloa e faatonu o le nusipepa a le atunuu i le US, ma e masani ona taʻua.
O le fasioti tagata a Klinghoffer na vaʻaia lelei ma le mataʻu, ma e lauiloa tele. O le autu lea o se tala faamusika taʻutaʻua ma se ata tifaga na faia mo le TV, faʻapea foʻi ma le tele o faʻamatalaga faʻateʻia e faʻanoanoa ai le faʻaleagaina o Palesitina - "manu e lua ulu" (Prime Minister Menachem Begin), "roches roaches o loʻo feosofi solo i totonu o se fagu. "(Aoao o le Aufaigaluega Raful Eitan), "pei o sē e faatusatusa ia i tatou," o latou ulu e tatau ona "tuʻi i luga o papa ma puipui" (Palemia Yitzhak Shamir). Pe sili atu ona masani "Araboushim," o le gagana fa'atusa o le "kike" po'o le "nigger."
O le mea lea, ina ua maeʻa le faʻaalia o le mataʻutia o tagata nofoia-militeli ma le faʻalumaina i le itu i Sisifo o Halhul i le masina o Tesema 1982, lea na le fiafia ai e oʻo lava i tagata Isaraelu, na tusia e le au taʻutaʻua o le militeri / faʻapolokiki Yoram Peri ma le faʻanoanoa e tasi le "galuega a. o le autau i aso nei [o le] lepetia ai lea o aia tatau a tagata mama ona o i latou o Arapi o loo nonofo i teritori na folafola mai e le Atua ia i tatou, "o se galuega na sili atu ona faanatinati, ma sa faia ma le sili atu ona sauā, ina ua amata ona faia e le au Araboushim. "sii i luga o latou ulu" i ni nai tausaga mulimuli ane.
E faigofie ona tatou iloiloina le faamaoni o lagona na faaalia e uiga i le fasioti tagata Klinghoffer. E naʻo le manaʻomia o le suʻesuʻeina o le tali atu i solitulafono tutusa a Isaraelu e lagolagoina e Amerika. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le fasioti tagata ia Aperila 2002 o tagata Palesitina pipili e toʻalua, o Kemal Zughayer ma Jamal Rashid, e 'au a Isaraelu na osofaʻia i totonu o le tolauapiga a Jenin i le Faletupe i Sisifo. O le tino nutimomoia o Zughayer ma le toega o lona nofoa faataavalevale na maua e le au tusitala Peretania, faatasi ai ma toega o le fu’a pa’epa’e sa ia uuina ina ua fanaina o ia a o taumafai e sola ese mai tane a Isaraelu lea na feosofi atu ai i ona luga, ma masae ai ona foliga ma lua. motusia ona lima ma ona vae. Jamal Rashid na nutimomoia i totonu lana nofoa fa'ata'avalevale ina ua talepeina e se tasi o pulufana tele a le U.S. Caterpillar, lona fale i Jenin ma lona aiga i totonu. O le tali ese'ese, po'o le leai o se tali, ua avea ma masani ma faigofie tele ona fa'amatala e leai se isi fa'amatalaga e mana'omia.
Pomu Taavale
E manino lava, o le pomu a Tunis i le 1985 o se solitulafono sili atu ona ogaoga o faiga faatupu faalavelave nai lo le Achille Lauro faoa faamalosi, poo le solitulafono lea e mafai ai ona mautinoa ma le mautinoa le aafia ai o Moughniyeh i lea lava tausaga. Ae e oo lava i le pomu a Tunis na tauva mo le faailoga mo faiga faatupu faalavelave sili ona leaga i Sasaʻe Tutotonu i le maualuga o le tausaga o le 1985.
O se tasi o lu'i o se pomu taavale i Beirut i fafo atu o se faletapuai, ua faatulagaina le taimi e alu ese ai a o tuua e le au tapuai tatalo Aso Faraile. Na fasiotia ai le 80 tagata ma le 256 manunu'a. O le toʻatele o i latou na maliliu o teine ma fafine, o ē na tuua le faletapuai, e ui o le mataʻutia o le pa "na susunuina ai pepe i luga o o latou moega," "na fasiotia ai se tamaitai faaipoipo na faʻatau lona ofuvae," ma "faʻafefe." e to'atolu tamaiti a'o latou savavali i le fale mai le faletapuai." Na "faaleagaina foi le auala autu o le toʻatele o tagata" i Sisifo Beirut pitonuu, lipotia Nora Boustany tolu tausaga mulimuli ane i le Washington Post.
O le faamoemoe na faamoemoe o le faifeau Shiite Sheikh Mohammad Hussein Fadlallah, lea na sola. O le pomu na faia e Reagan's CIA ma ana au Saudi Saudi, faatasi ai ma le fesoasoani a Peretania, ma na faʻatagaina faapitoa e le CIA Director William Casey, e tusa ai ma le Washington Post le tusitala o Bob Woodward i lana tusi Veil: O Taua lilo a le CIA, 1981-1987. E itiiti se mea e iloa i tua atu o mea moni, faʻafetai i le tausisia o le aʻoaʻoga tatou te le suʻesuʻeina a tatou lava solitulafono (seʻi vagana ua faʻaalia tele e taofiofia, ma e mafai ona faʻatapulaʻa le suʻesuʻega i nisi tulaga maualalo "apu leaga" e masani lava. "le pulea").
"Tagata Fa'atupu Fa'alavelave"
O le lona tolu na tauva mo le 1985 Mideast Terrorism Prize o le Palemia Peres' "Iron Fist" gaioiga i le itu i saute o Lepanese sa nofoia e Isaraelu i le solia o poloaiga a le Fono Puipuiga. O sini ia na ta'ua e le pulega maualuga a Isaraelu "tagata faatupu faalavelave." O solitulafono a Peres i lenei mataupu na goto ifo i le loloto fou o le "faʻatusatusaina o le sauā ma le fasioti tagata faʻafuaseʻi" i upu a se faifeau i Sisifo e masani i le eria, o se iloiloga e matua lagolagoina e le faʻasalalauga tuusao. Ae ui i lea, latou te le fiafia i "le lalolagi" ma o lea e tumau ai le le suʻesuʻeina, e tusa ai ma masani masani. Atonu tatou te fesili pe o nei solitulafono o loʻo paʻu i lalo o faiga faatupu faalavelave faavaomalo poʻo le solitulafono sili atu ona ogaoga o le osofaʻiga, ae seʻi o tatou toe tuʻuina atu le manuia o le masalosalo ia Isaraelu ma ona lagolago i Uosigitone ma tumau i le moliaga maualalo.
O nai manatu ia e ono oo atu i mafaufau o tagata i isi nofoaga o le lalolagi, e tusa lava pe le o manatu o "le lalolagi," pe a mafaufau i "se tasi o nai taimi itiiti" na manino le aafia ai o Imad Moughniyeh i se solitulafono faatupu faalavelave.
Ua tuuaia foi e le Iunaite Setete o ia i le nafa ma le faaleagaina o osofaiga e lua o le loli i le ola i luga o le US Marine ma Farani paratrooper barracks i Lepanona i le 1983, fasiotia 241 Marines ma 58 paratroopers, faapea foi ma se osofaiga muamua i le US Embassy i Beirut, fasiotia 63, ose tuga ogaoga ona o se fonotaga iina a le au ofisa CIA i lena taimi.
le tupe Times ae ui i lea, na mafua ai le osofaʻiga i luga o le sami i le Islamic Jihad, ae le o Hizbollah. Fawaz Gerges, o se tasi o tagata atamamai sili i le jihadi gaioiga ma luga o Lepanona, na tusia e faapea o le matafaioi na ave e se "vaega le iloa e taʻua o Islamic Jihad." O se leo o tautala i le gagana Arapi masani na valaau mo tagata Amerika uma e tuua Lepanona pe feagai ma le oti. Ua fai mai o Moughniyeh o le ulu o le Islamic Jihad i lena taimi, ae i loʻu iloa, e tau leai ni faʻamaoniga.
O le manatu o le lalolagi e leʻi faʻataʻitaʻia i luga o le mataupu, ae atonu e ono i ai se masalosalo e uiga i le taʻua o se osofaʻiga i se nofoaga faamiliteli i se atunuu i fafo o se "osofaʻiga faatupu faalavelave," aemaise lava pe a faʻatautaia e le US ma Farani. osofaʻiga mamafa a le vaʻa ma osofaʻiga i Lepanona, ma e leʻi umi talu ona tuʻuina atu e le US le lagolago malosi mo le osofaʻiga a Isaraelu i Lepanona i le 1982, lea na fasiotia ai le tusa ma le 20,000 tagata ma faʻaumatia le itu i saute, aʻo tuua le tele o Beirut i mea na faaleagaina. Na iu lava ina faaleaogaina e Peresitene Reagan ina ua matua malosi le tetee faavaomalo e le amanaiaina ina ua mavae le fasiotiga a Sabra-Shatila.
I totonu o le Iunaite Setete, o le osofaʻiga a Isaraelu i Lepanona e masani ona faʻamatalaina o se tali atu i osofaʻiga a le Palestine Liberation Organization (PLO) i le itu i matu o Isaraelu mai o latou nofoaga autu o Lepanona, ma faʻamalamalamaina ai la tatou sao taua i nei solitulafono taua tele. I le lalolagi moni, o le tuaoi o Lepanona sa filemu mo le tausaga, e ese mai i osofaiga faifaipea a Isaraelu, o le toatele oi latou e fasioti tagata, i se taumafaiga e faʻaalia se tali a le PLO e mafai ona faʻaaogaina e fai ma faʻamatalaga mo le osofaʻiga ua uma ona fuafuaina. O lona faamoemoega moni e leʻi natia i lena taimi e le au faʻamatalaga ma taʻitaʻi Isaraelu: ia puipuia le faʻaaogaina e Isaraelu o le Faletupe i Sisifo. O se mea e fiafia i ai e na o le pau lava le mea sese i le tusi a Jimmy Carter Palesitina: Filemu ae le o le Apartheid o le toe faia o lenei faʻasalalauga faʻasalalauga e uiga i osofaʻiga a le OLP mai Lepanona o le mafuaʻaga lea mo le osofaʻiga a Isaraelu. Sa matua osofa'ia le tusi, ma sa faia taumafaiga fa'anaunau e su'e ni fasifuaitau e ono faauigaseseina, ae o lenei mea sese - na'o le tasi - na le amanaiaina. E talafeagai, talu ai ua faamalieina ai le tulaga o le pipii atu i le aoga o aoaoga faavae.
Fasioti e aunoa ma se Faamoemoe
O le isi tuuaiga e faapea o Moughniyeh na “pulea” le pomuina o le ofisa o le ofisa o Isaraelu i Buenos Aires i le aso 17 o Mati, 1992, ma fasiotia ai le 29 tagata, i le tali atu, o le tupe Times tuu i ai, i Isaraelu "fasiotia o le taitai Hizbollah muamua Abbas Al-Mussawi i se osofaiga ea i Lepanona i saute." E uiga i le fasioti tagata, e leai se manaʻoga mo se faʻamaoniga: Na faʻamaualuga Isaraelu i ai. Atonu e iai se fiafia o le lalolagi i le isi vaega o le tala. Al-Mussawi na fasiotia i se helikopa na saunia e le US, i le itu i matu o le "soe saogalemu" faasolitulafono a Isaraelu i le itu i saute o Lepanona. Sa alu atu o ia i Saitonu mai le nuu o Jibshit, lea sa ia saunoa ai i le faamanatuga mo se isi Imam na fasiotia e le au a Isaraelu. O le osofaʻiga o le helikopa na maliliu ai foʻi lona toʻalua ma le tamaititi e lima tausaga. Ona fa'afaigaluegaina lea e Isaraelu ni helikopa na tu'uina atu e le US e osofa'i ai se ta'avale e aumai ai tagata na sao mai le osofa'iga muamua i le falema'i.
Ina ua uma le fasioti tagata o le aiga, na "suia e Hezbollah tulafono o le taaloga," o le tala lea a le Palemia Rabin i le Israeli Knesset. I le taimi muamua, e leai ni roketi na faʻalauiloaina i Isaraelu. Seia oo mai i lena taimi, o tulafono o le taaloga e faapea e mafai e Isaraelu ona faia ni osofaiga fasioti tagata i soo se mea i Lepanona i le loto, ma o le a tali atu Hizbollah i totonu o le teritori o Lepanona o loo nofoia e Isaraelu.
Ina ua mavae le fasiotia o lona taitai (ma lona aiga), na amata ona tali atu Hizbollah i solitulafono a Isaraelu i Lepanona e ala i le osofaia o Isaraelu i matu. O le mea moni, o le mataʻu lē mafai ona onosaia, o lea na osofaʻia ai e Rabin se osofaʻiga lea na tuliesea ai le tusa ma le 500,000 tagata mai i o latou fale ma fasiotia ai le silia ma le 100. Na oo atu osofaʻiga lē alofa a Isaraelu i le itu i mātū o Lepanona.
I le itu i saute, 80% o le aai o Turo na sosola ma Nabatiye na tuua o se "aai agaga," o Jibshit e tusa ma le 70% na faʻaumatia e tusa ai ma se failauga a Isaraelu, o le na faʻamatalaina o le faʻamoemoe o le "faʻaumatia atoa le nuʻu ona o lona taua i le faitau aofaʻi o tagata Siʻi o Lepanona i saute." O le sini o le “sōloiesea o nuu mai le fogāeleele ma lūlūina le faatafunaga e siʻomia ai i latou,” e pei ona faamatalaina e se ofisa sinia o le pulega a Isaraelu i matu le galuega.
O Jibshit atonu o se taulaiga faapitoa ona o le fale o Sheikh Abdul Karim Obeid, ave faamalosi ma aumai i Isaraelu i ni nai tausaga na muamua atu. e foliga mai o fana mo lona toalua ma lana fanau e toatolu." O i latou e lei sosola na lalafi i le fefe, na tusia e Mark Nicholson i le tupe Times, "ona o so'o se gaioiga vaaia i totonu po'o fafo atu o latou fale e ono tosina atu i ai le au va'a fana a Isaraelu, o ē... o lo'o tu'i fa'afia a latou atigifana ma fa'aleagaina i sini filifilia." O fana o fana na taia ai nisi o nuu i le saoasaoa e sili atu i le 10 taamilosaga i le minute i nisi taimi.
O nei mea uma na maua le lagolago mausali a Peresitene Bill Clinton, o le na malamalama i le manaʻoga e faʻatonuina le Araboushim fa'amaoni i "tulafono o le ta'aloga." Ma na tulaʻi mai Rabin o se isi toa sili ma se tagata o le filemu, e matua ese lava mai manu vae-lua, sē, ma moa.
Ua na'o se fa'ata'ita'iga la'ititi o mea moni e ono maua e le lalolagi le fiafia e feso'ota'i ma le tu'ua'iga a Moughniyeh mo le fa'atupu fa'alavelave fa'atupu fa'alavelave i Buenos Aires.
O isi moliaga e faapea na fesoasoani Moughniyeh e saunia le puipuiga a Hizbollah e faasaga i le osofaiga a Isaraelu i Lepanona i le 2006, e foliga mai o se solitulafono faatupu faalavelave e le mafai ona onosaia e ala i tulaga o le "lalolagi," lea e malamalama ai e le tatau ona feagai le Iunaite Setete ma ona tagata faʻalavelave i lo latou mataʻutia ma le osofaʻiga. .
O le sili atu ona mataga apologisi mo solitulafono a Amerika ma Isaraelu o loo faamalamalama mai ma le faamaoni e faapea, a o tagata Arapi e fasioti tagata, o le US ma Isaraelu, o ni sosaiete faatemokalasi, e le o faamoemoe e faia. O a latou fasiotiga ua na o ni mea faafuaseʻi, o lea e lē o iai i le tulaga o amioga leaga a o latou fili. Mo se faaaʻoaʻoga, o le tulaga lenā o le Faamasinoga Maualuga a Isaraelu ina ua ia faatagaina talu ai nei le faasalaga mamafa o tagata o Kasa e ala i le aveesea o le eletise (o lea la, o le vai, o le lafoaia o otaota vale, ma isi tulaga faavae o le olaga malamalama).
O le laina lava lea e tasi o le puipuiga e masani lava e tusa ai ma nisi o Washington peccadilloes ua mavae, e pei o le faʻaleagaina i le 1998 o le al-Shifa pharmaceutical plant i Sudan. O le osofaʻiga e foliga mai na taʻitaʻia ai le maliliu o le fiasefulu afe o tagata, ae aunoa ma le faʻamoemoe e fasioti i latou, o le mea lea e le o se solitulafono i luga o le faʻatonuga o le fasioti tagata - o lea ua faʻatonuina ai i matou e le au fai amioga o loʻo taofia pea le tali na tuʻuina atu ia i latou nei. taumafaiga mataga i le tauamiotonuina o le tagata lava ia.
Ina ia toe fai, e mafai ona tatou faʻavasegaina vaega e tolu o solitulafono: fasioti tagata ma le faʻamoemoe, fasioti tagata faʻafuaseʻi, ma le fasioti tagata ma le muaʻi iloa ae leai se faʻamoemoega patino. O faiga sauā a Isaraelu ma Amerika e masani ona pa'ū i le vaega lona tolu. O le mea lea, pe a faʻaumatia e Isaraelu le eletise a Kasa poʻo le faʻatutuina o pa puipui e faimalaga ai i le Faletupe i Sisifo, e le o faʻamoemoe faapitoa e fasioti tagata patino o le a feoti mai vai eleelea poʻo i falemaʻi e le mafai ona oʻo atu i falemaʻi. Ma ina ua faatonuina e Bill Clinton le pomuina o le fale gaosi al-Shifa, na manino lava o le a taitai atu ai i se mala alofa. Na vave ona logoina o ia e le Human Rights Watch e uiga i lenei mea, ma tuuina atu faamatalaga; e ui i lea, sa lei faamoemoe o ia ma ana faufautua e fasiotia ni tagata patino i totonu o i latou o le a mautinoa le oti pe a faatamaia le afa o sapalai vailaau i se atunuu matitiva o Aferika e le mafai ona toe faatumuina.
Nai lo o lea, sa latou manatu i tagata Aferika ma o latou faatoesega e pei ona tatou faia i loi tatou te nutimomoia a o savavali atu i se auala. Matou te iloa e ono tupu (pe a matou faʻalavelave e mafaufau i ai), ae matou te le o faʻamoemoe e fasioti i latou ona latou te le agavaa mo sea iloiloga. E le tau ta'ua, fa'atusa osofa'iga a Araboushim i nofoaga o lo'o nofoia e tagata o le a ese le va'aiga.
Afai, mo sina taimi, e mafai ona tatou faaaogaina le vaaiga a le lalolagi, atonu tatou te fesili po o ai tagata solitulafono ua “manaomia i le lalolagi atoa”.
O Noam Chomsky o le tusitala o le tele o galuega faʻapolokiki sili ona faʻatau atu. O ana tusi fou o Setete ua le manuia: Le Fa'aaoga sese o le Malosi ma le osofa'iga i le faatemokalasi ma O Le Mea Matou te Fai Atu ai e Faia, o se tusi talanoaga ma David Barsamian, uma i le Amerika Empire Project faasologa i Metropolitan Books. Le taua Chomsky (fa'ata'ita'ia e Anthony Arnove), o se aofa'iga o ana tusitusiga i faiga fa'apolokiki ma le gagana mai le 1950s e o'o mai i le taimi nei, fa'ato'a fa'asalalauina e le New Press.
[O lenei tusiga na faʻaalia muamua ile Tomdispatch.com, o se weblog a le Nation Institute, lea e ofoina atu se tafega faifaipea o isi punaoa, tala fou, ma manatu mai Tom Engelhardt, faatonu umi taimi i lomiga, Co-faavae o le Poloketi a le Malo o Amerika ma le tusitala o Le Iʻuga o le Manumalo Aganuu (University of Massachusetts Press), lea faatoa maeʻa faʻafouina i se lomiga fou na tuʻuina atu e faʻatatau i le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le aganuu manumalo i Iraq.]
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo