O Setema 11 o le a mautinoa lava e alu i lalo i tala o faiga faatupu faalavelave o se taimi taua. I le lalolagi atoa, o faiga sauā na taʻusalaina o ni solitulafono matuia e faasaga i tagata soifua, faatasi ai ma le maliliega lautele e tatau i setete uma ona gaoioi e "aveese le lalolagi mai tagata amioleaga," o le "mala leaga o faiga faatupu faalavelave" - aemaise lava faiga faatupu faalavelave faavaomalo - e lagolagoina e le setete. o se mala ua salalau e “tagata tetee leaga o le malo lava ia” i se “toe foi i faiga faanuupo” e lē mafai ona onosaia. Ae i tua atu o le lagolago malosi mo upu a le taʻitaʻi faʻapolokiki a Amerika - i le faasologa, George W. Bush, Ronald Reagan, ma lana Failautusi o le Setete George Shultz [1] - faʻaliliuga eseese: i luga o le fesili vaapiapi o le tali saʻo i solitulafono faatupu faalavelave, ma i luga o le faʻafitauli lautele o le fuafuaina o latou natura.
I le vaega mulimuli, o se faʻamatalaga aloaia a le US e faʻapea o le "faʻalavelave" o le "faʻaaogaina fuafuaina o sauaga poʻo le taufaʻamataʻu o sauaga e ausia ai sini e faʻapolokiki, faʻalelotu, poʻo talitonuga i le natura ... e ala i le faʻafefe, faʻamalosi, poʻo le faʻatupuina o le fefe."[2 ] O lena faiga ua tuua ai le tele o fesili matala, faatasi ai ma i latou, o le saʻo o gaioiga e iloa ai "le aia tatau i le pule a le tagata lava ia, saolotoga, ma le tutoatasi, e pei ona maua mai i le Tulafono a Malo Aufaatasi, o tagata ua aveesea faamalosi mai lena aia tatau ..., aemaise lava o tagata i lalo o pulega faakolone ma fa'ailoga lanu ma pulega a tagata mai fafo…” I lana ta'usalaina sili ona malosi o le solitulafono o faiga faatupu faalavelave, na lagolagoina ai e le UN General Assembly ia gaioiga, 153-2.[3]
I le faʻamatalaina o a latou palota le lelei, o le US ma Isaraelu na faʻatatau i upu na taʻua. Na malamalama e faʻamaonia le teteʻe atu i le pulega a Aferika i Saute, o se US soʻo na nafa ma le sili atu i le 1.5 miliona tagata maliliu ma le $ 60 piliona i faʻaleagaina i atunuu tuaoi i le 1980-88 naʻo, tuʻu ese ana faiga i totonu. Ma o le tetee na taʻitaʻia e le Nelson Mandela's African National Congress, o se tasi o "vaega faatupu faalavelave sili ona lauiloa" e tusa ai ma se lipoti a le Pentagon 1988, e ese mai i le RENAMO o Aferika i Saute, lea o loʻo faʻamatalaina e le lipoti lava lea e na o se "vaega faʻatupu faʻalavelave faʻaleaganuʻu" a o matauina atonu na fasiotia ai le 100,000 tagata lautele i Mozambique i le lua tausaga ua mavae.[4] O le upu lava lea e tasi na faia e faʻamaonia ai le tetee atu i le pulega a le militeri a Isaraelu, ona oʻo lea i lona 20 tausaga, faʻaauauina lona tuʻufaʻatasia o teritori o loʻo nofoia ma faiga sauā ma le fesoasoani a le US ma le lagolago faʻavaomalo, o le mea mulimuli e poloka ai le maliega faavaomalo ua leva i luga o se nofoia filemu. [5]
E ui lava i ia feeseeseaiga taua, o le faʻamatalaga aloaia a le US e foliga mai ia te aʻu ua lava mo faʻamoemoega o loʻo i ai, [6] e ui o feeseeseaiga na faʻamalamalamaina ai le natura o faiga faatupu faalavelave, e pei ona vaʻaia mai vaaiga eseese.
Sei o tatou liliu atu i le fesili o le tali talafeagai. Ua finau mai nisi e faapea o le leaga o faiga faatupu faalavelave e “atoa” ma e tatau ai i se “aʻoaʻoga matuā atoatoa” e tali atu ai.[7] E foliga mai o lona uiga o se osofa'iga mata'utia a le militeri e tusa ai ma le a'oa'oga a Bush, o lo'o ta'ua ma le fa'amaonia manino i lea lava fa'apotopotoga fa'aa'oa'oga e uiga i le “tausaga o le mata'utia”: “_Afai e te fa'anofoa tagata faatupu faalavelave, o oe o se tagata faatupu faalavelave; afai e te fesoasoani i tagata faatupu faalavelave, o oe o se tagata faatupu faalavelave - ma o le a faia oe e pei o se tasi." O le voluma o loʻo atagia mai ai manatu faʻaalia i Sisifo i le faia o le tali a le US-UK ina ia talafeagai ma saʻo "faʻavasegaina," ae o le lautele o lena maliega e foliga mai e faʻatapulaʻaina, faʻatatau i faʻamaoniga o loʻo avanoa, lea tatou te toe foʻi mai ai.
I le lautele, o le a faigata ona maua soʻo se tasi e talia le aʻoaʻoga e faapea o le pomu tele o le tali talafeagai lea i solitulafono a tagata faatupu faalavelave - pe o ia o Setema 11, pe sili atu ona leaga, lea, e leaga, e le faigata ona maua. E mulimuli mai pe afai tatou te taliaina le mataupu faavae o le lautele: afai o se gaioiga e saʻo (pe sese) mo isi, e saʻo (pe sese) mo i tatou. O i latou e le oo atu i se tulaga maualalo o le faatatauina ia i latou lava o tulaga faatonuina latou te faatatauina i isi—o le mea moni e sili atu ona mamafa—e le mafai lava ona manatu mamafa pe a latou talanoa e uiga i le talafeagai o le tali atu; po o le sao ma le sese, o le lelei ma le leaga.
Ina ia faataʻitaʻia le mea o loo lamatia, seʻi manatu i se mataupu e mamao ese mai le sili ona ogaoga ae e lē finauina; a itiiti mai, i totonu oi latou e iai sina fa'aaloalo mo tulafono fa'ava-o-malo ma noataga o feagaiga. E leai se tasi na te lagolagoina le pomu a Nicaragua i Uosigitone ina ua teena e le US le poloaiga a le Faamasinoga a le Lalolagi e faamuta lana "faaaogaina faasolitulafono o le malosi" ma totogi le tele o toe faaleleia, filifili nai lo le faateleina o solitulafono faavaomalo a tagata faatupu faalavelave ma faalauteleina, aloaia, i osofaiga. i luga o sini fa'ale-malo e le'i puipuia, fa'apea fo'i le veto o se iugafono a le Fono Puipuiga e vala'au atu ai i setete uma ina ia tausia tulafono fa'ava-o-malo ma palota na'o latou i le Fono Tele (ma se tasi pe lua setete o lo'o fa'atau) e tete'e i fa'ai'uga tutusa. Na faʻateʻaina e le US le ICJ ona o le le malilie o isi malo ia i tatou, o lea e tatau ai ona tatou "faʻaagaaga mo i tatou lava le malosi e faʻamautinoa ai pe iai le pule a le Faamasinoga ia i tatou i se mataupu faapitoa" ma le mea o loʻo taoto "i totonu ole pulega faʻalotoifale a le Iunaite Setete” — i lenei tulaga, o osofaiga faatupu faalavelave faasaga ia Nicaragua.[8]
I le taimi nei na faʻaauau pea ona faʻaleagaina e Uosigitone taumafaiga faʻaitulagi e oʻo atu i se faʻaupuga faʻapolokiki, mulimuli i le aʻoaʻoga na faʻatulagaina e le pulega faʻapitoa, George Shultz: e tatau i le US ona "tipi ese [le kanesa Nicaraguan]," i le malosi. Na faʻateʻaina e Shultz ma le 'inoʻino i latou o loʻo lagolagoina "autopian, faʻatulafonoina auala e pei o fafo atu o le soalaupulega, Malo Aufaatasi, ma le Faamasinoga a le Lalolagi, aʻo le amanaʻiaina le elemene mana o le faʻatusatusaga"; i luga o le laulau fefaʻatauaʻiga,” o lana tala lea. O Uosigitone na faaauau pea ona tausisia le aoaoga faavae a Shultz ina ua malilie le Peresetene Amerika Tutotonu i se fuafuaga filemu i le 1987 i luga o le tetee malosi a Amerika: o le Esquipulas Accords, lea e manaomia ai le agai atu o atunuu uma o le itulagi agai i le faatemokalasi ma aia tatau a tagata i lalo o le vaavaaiga faavaomalo, ma faamamafa ai le "elemene taua" o le faamutaina lea o le osofaiga a le US faasaga ia Nicaragua. Na tali Uosigitone e ala i le faʻateleina o le osofaʻiga, faʻatoluina o vaalele a le CIA mo le au faatupu faalavelave. O le tuusaunoaina o ia lava mai Feagaiga, ma faʻaleagaina lelei ai i latou, na faʻaauau pea ona faia e Uosigitone le mea lava e tasi mo ana pulega faʻatau, faʻaaogaina le mea - ae le o le ata - o le malosi e faʻaumatia ai le International Verification Commission (CIVS) ona o ana faaiuga e le taliaina, ma le manaʻomia. , ma le manuia, ina ia toe fa'aleleia le Maliega e fa'asa'oloto ai setete o lo'o fa'atauina a Amerika e fa'aauau a latou faiga fa'atupu fa'alavelave. O nei mea na sili atu nai lo le taua tele a Amerika e faasaga ia Nicaragua lea na tuua ai le fiasefulu afe o tagata maliliu ma le atunuu na faaleagaina atonu e le mafai ona toe faaleleia. O loʻo lagolagoina pea le aʻoaʻoga a le Shultz, na faʻamalosia e le US le malo o Nicaragua, i lalo o le faʻamataʻu mataʻutia, e faʻaumatia le tagi mo toe faʻaleleia na faʻatuina e le ICJ.[9]
E le mafai ona i ai se faʻataʻitaʻiga manino o faiga faatupu faalavelave faʻavaomalo e pei ona faʻamatalaina aloaia, poʻo sikolasipi: gaioiga e faʻatatau i le "faʻaalia e ala i le faʻaalia o sauaga e le mafai e le pulega o loʻo i ai nei ona puipuia tagata i lalo o lana pule," ma mafua ai e le gata i le "popole, ae faʻamavae." mai sootaga e fausia ai le faatulagaga mautu o le sosaiete.”[10] O le mata’u a le setete i isi nofoaga i Amerika Tutotonu i na tausaga e taua foi o faiga faatupu faalavelave faavaomalo, i le malamalama o le matafaioi maumaututu a Amerika, ma sini, o nisi taimi e faailoa sa’o ai; mo se faʻataʻitaʻiga, e le Aʻoga a le Ami a Amerika, lea e aʻoaʻoina ai taʻitaʻi o le militeri Latina Amerika ma faʻamaualuga i le mea moni o le "Liberation Theology ... na faatoilaloina i le fesoasoani a le US Army."[11]
E foliga mai e mulimuli, manino lava, e naʻo i latou e lagolagoina le pomuina o Uosigitone e tali atu ai i nei solitulafono faʻalavelave faʻavaomalo - o lona uiga, e leai se tasi - e mafai ona talia le "aʻoaʻoga faʻapitoa" i le tali atu i faiga faʻatupu faʻalavelave poʻo le manatu o le osofaʻiga tele e avea ma se tali talafeagai ma sa'o "fa'avasegaina" ia i latou.
Mafaufau i nisi o finauga faaletulafono na tuʻuina atu e faʻamaonia ai le pomu a le US-UK i Afghanistan; Ou te le popole iinei i lo latou lelei, ae o latou aafiaga, pe afai e faatumauina le mataupu faavae o tulaga tutusa. Ua finau Christopher Greenwood e faapea o le US e iai le aia tatau o le "puipuiga o le tagata lava ia" faasaga i "i latou na mafua pe faamataʻu ... oti ma faʻaumatiaga," e talosaga ai i le faaiuga a le ICJ i le mataupu a Nicaragua. O le parakalafa na ia taʻua e sili atu ona faʻaoga manino i le taua a Amerika e faasaga ia Nicaragua nai lo le Taliban poʻo le al-Qaeda, o lea afai e faʻamaonia le osofaʻiga malosi a le US ma osofaʻiga i Afghanistan, o lona uiga sa tatau ona agavaa Nicaragua e faia nisi mea e sili atu. osofaiga ogaoga faasaga i le US. O le isi polofesa iloga o tulafono faava o malo, o Thomas Franck, e lagolagoina le taua a Amerika ma Peretania i luga o mafuaaga e faapea "o se setete e nafa ma taunuuga o le faatagaina o lona teritori e faaaoga e faamanualia ai se isi setete"; sa'o, ma e mautinoa lava e fa'atatau i le US i le tulaga o Nicaragua, Cuba, ma le tele o isi fa'ata'ita'iga, e aofia ai ma nisi o tulaga ogaoga.[12]
E le tau ta'ua, e leai se tasi o nei mataupu o le a avea sauaga i le "puipuiga o le tagata lava ia" faasaga i le faaauauina o galuega o le "oti ma le faatafunaga" e manatu e mafai ona gafatia; gaoioiga, e lē na o “faafefe.”
O lo'o fa'apea fo'i le tele o fa'amatalaga e uiga i se tali talafeagai i faiga fa'atupu fa'alavelave. Ua fautuaina e le tusitala o talafaasolopito o le militeri Michael Howard “se gaoioiga a leoleo e faia i lalo o le vaavaaiga a Malo Aufaatasi… e faasaga i se taupulepulega solitulafono o ona tagata e tatau ona tuli i lalo ma aumai i luma o se faamasinoga faava o malo, lea o le a latou maua ai se faamasinoga tonu ma, afai e faamaonia, e tuuina atu le taui. se fuaiupu talafeagai.” E talafeagai lelei, e ui o le manatu e tatau ona faʻaogaina le talosaga i le lautele e le mafai ona mafaufauina. Ua finau le faatonu o le Center for the Politics of Human Rights i Harvard e faapea “Na pau lava le tali atu i faiga faatupu faalavelave o le faamaoni lea o galuega a leoleo ma moliaga faa-faamasinoga i totonu o faamasinoga o le tulafono, e fesootaʻi atu i le maumauaʻi, taulaʻi ma le lē faavaivai o le faaaogāina o malosiaga faamiliteli e faasaga ia i latou e le mafai pe o le a le aumaia foi i le faamasinoga.”[13] E foliga mai foi lena mea, pe afai tatou te faaopoopo atu le agavaa o Howard e uiga i le vaavaaiga faavaomalo, ma pe afai e faia le faiga faamalosi pe a uma le malosi faaletulafono. O le mea lea e le faʻaaogaina le fautuaga i le 9-11 (le US na musu e tuʻuina atu faʻamaoniga ma le teenaina o talosaga faʻapitoa e uiga i le fesiitaiga o tagata masalomia), ae e faʻaoga manino lava i Nicaragua.
E faatatau foi i isi mataupu. Ave Haiti, lea na maua ai le tele o faʻamaoniga i ana valaau faifaipea mo le toe faʻafoʻisia o Emmanuel Constant, o le na taʻitaʻia le au e nafa ma le faitau afe o tagata maliliu i lalo o le militeri militeri o loʻo lagolagoina e le US (ae le o le tala faʻasolopito muamua); o nei talosaga e le amanaiaina e le US, masalo ona o popolega e uiga i mea o le a faʻaalia e Constant pe a faʻataʻitaʻi. O le talosaga lata mai na faia i le aso 30 o Setema 2001, a'o mana'omia e le US le tu'uina atu e Taliban ia Bin Laden.[14] Sa lē amanaʻia foʻi le mea na tupu, e tusa ai ma le tauaofiaga e faapea e tatau ona matuā teena tapulaa tau amio itiiti.
Liliu atu i le "tali faʻatatau," o se valaʻau mo le faʻatinoga i le mea e manino le talafeagai o le a naʻo le ita ma le inoino.
O nisi ua latou faia ni mataupu faavae lautele e tauamiotonuina ai le taua a Amerika i Afghanistan. E toʻalua tagata atamamai o Oxford ua faʻatuina se mataupu faavae o le "tulaga tutusa": "O le tele o le tali atu o le a fuafua i le tele o le osofaʻiga e faʻalavelave ai i tulaga taua i le sosaiete na osofaia"; i le US mataupu, "saolotoga e tulituliloa le manuia o le tagata lava ia i totonu o se sosaiete tele e ala i le tamaoaiga o maketi," osofaʻia ma le sauā i luga o le 9-11 e "tagata faatupu vevesi ... ma se amio mama e ese mai Sisifo." Talu ai o le "Afghanistan o se setete e 'au ma le osofaʻiga," ma teena le US manaʻoga e liliu tagata masalomia, "o le Iunaite Setete ma ana uo, e tusa ai ma le mataupu faavae o le tele o le faʻalavelave, e mafai ona faʻamaonia ma amio mama e faʻamalosi faasaga i le malo Taliban. .”[15]
I luga o le manatu o le lautele, o loʻo mulimuli mai e mafai e Haiti ma Nicaragua ona "faʻasaʻoina ma le amio mama" malosi sili atu e faasaga i le malo o Amerika. O le faaiuga e oʻo mamao atu i tua atu o nei mataupu e lua, e aofia ai le sili atu ona ogaoga ma e oʻo lava i nai osofaʻiga laiti o le mataʻutia o le setete i Sisifo e pei o le pomu a Clinton i le al-Shifa pharmaceutical plant i Sudan i le 1998, ma oʻo atu ai i le "tele sefulu afe" o maliu e tusa ai ma le le Amapasa Siamani ma isi punaoa taʻutaʻua, o ana faaiuga e ogatasi ma iloiloga vave a tagata matau malamalama.[16] O le mataupu faavae o le faʻatusatusaina o lona uiga e iai le aia tatau a Sudan e faia ai le mataʻutia tele i le tauimasui, o se faʻaiuga e faʻamalosia pe a tatou faʻaauau le faʻaaogaina o le manatu o lenei gaioiga a "le malo" na i ai "aʻafiaga leaga mo le tamaoaiga ma sosaiete" o Sudan ina ia sili atu le leaga o le saua nai lo solitulafono o le 9-11, lea na lava le matautia, ae leai ni taunuuga faapena.[17]
O le tele o fa'amatalaga e uiga i le pomu a Sudan o lo'o tumau pea i le fesili pe na talitonuina le fale gaosi oloa e gaosia ai a'upega fa'ama'i; moni pe sese, e leai sona aafiaga i le “tele o le osofaiga na faalavelave i tulaga taua i le sosaiete na osofaia,” e pei o le ola. Ua faailoa mai e isi o le fasiotiga tagata e leʻi fuafuaina, e pei o le tele o faiga sauā tatou te taʻusalaina ma le tonu. I lenei tulaga, e le mafai ona tatou masalosalo o le auga o tagata na malamalama i ai fuafuaga a Amerika. O le mea lea, e mafai ona faʻamaonia ia gaioiga, i luga o le manatu Hegelian e faapea o Aferika o "mea na o mea," o latou olaga e "leai se aoga," o se uiga e ogatusa ma le masani i auala e le faʻagaloina e tagata afaina, e mafai ona latou tusia a latou lava mea. faaiʻuga e uiga i le “amio a le itu i Sisifo.”
O se tasi na auai i le Yale voluma (Charles Hill) na ia iloaina o Setema 11 na tatalaina le _lua_ "taua i le mataʻu." O le mea muamua na fa'ailoa mai e le pulega a Reagan e pei ona sau i le tofi i le 20 tausaga na muamua atu, fa'atasi ai ma le fa'ata'ita'iga fa'aupuga ua uma ona fa'aalia; ma “matou manumalo,” o le lipoti manumalo lea a Hill, e ui o le sau'ai faatupu faalavelave na na ona manu'a, ae le'i fasiotia.[18] O le "tausaga o le mataʻu" muamua na faamaonia o se mataupu tele i mataupu faavaomalo i le sefulu tausaga, aemaise lava i Amerika Tutotonu, ae faapena foi i Sasaʻe Tutotonu, lea na filifilia ai faiga faatupu faalavelave e faatonu e avea ma tala autu o le tausaga i le 1985 ma tulaga maualuga. i isi tausaga.
E mafai ona tatou aʻoaʻoina se mea lelei e uiga i le taua i le taimi nei i le mataʻutia e ala i le suʻesuʻeina o le vaega muamua, ma pe faʻapefea ona faʻaalia nei. O se tasi o tagata tomai faapitoa tau aʻoaʻoga na faamatalaina le 1980s o le sefulu tausaga o "faiga faatupu faalavelave a le setete," o le "auai pea a le setete, poʻo le 'lagolagoina,' o faiga faatupu faalavelave, aemaise lava e Libya ma Iran." Na na o le tali atu a le US, e ala i le faʻaaogaina o "se 'faʻagasolo' tulaga faʻasaga i faiga faatupu faalavelave." O isi latou te fautuaina auala na "matou malo ai": o gaioiga na faʻasalaina ai le US e le Faamasinoga a le Lalolagi ma le Fono Puipuiga (toesea le veto) o se faʻataʻitaʻiga mo le "lagolago pei o Nicaragua mo fili a Taliban (aemaise le Northern Alliance) .” O se tusitala iloga o le mataupu na maua aʻa loloto mo faiga faatupu faalavelave a Osama Bin Laden: i Vietnam i Saute, lea "o le aoga o le fefe Vietcong e faasaga i le Koliata Amerika o faaauupegaina i tekinolosi faaonaponei na faaosofia ai le faamoemoe o le lotolotoi i Sisifo sa vaivai foi."[19]
O le tausisia o le tauaofiaga, o nei auʻiliʻiliga o loʻo faʻaalia ai le US o se tagata afaina, puipuia o ia lava mai le mataʻu o isi: o le Vietnamese (i Vietnam i Saute), le Nicaraguans (i Nicaragua), Libyans ma Iranians (pe a fai na latou mafatia i sina mea itiiti i le US. lima, e pasi atu e aunoa ma le iloaina), ma isi au tetee-Amerika i le lalolagi atoa.
E le o tagata uma e vaai i le lalolagi i lena auala. O le nofoaga sili ona manino e vaʻai i ai o Latina Amerika, lea e tele le poto masani i faiga faatupu faalavelave faavaomalo. O solitulafono o le 9-11 sa matua ta'usalaina, ae masani lava ma le manatuaina o latou lava aafiaga. Atonu e faamatalaina e se tasi le sauā o le 9-11 o “Amaketo,” o loo mātauina e le tusi talaaga o suʻesuʻega a le iunivesite Jesuit i Managua, ae o Nicaragua na “ola i lana lava Amaketo i se gaoioiga telegese” i lalo o le osofaʻiga a le Iunaite Setete “ma ua goto ifo nei i lona tulaga pagatia. "ma o isi na sili atu le leaga i lalo o le mala tele o le mataʻutia a le setete lea na sosolo atu i le konetineta mai le amataga o le 1960s, o le tele o ia mea na maua i Uosigitone. O se tusitala Panamanian na auai i le taʻusalaina lautele o solitulafono 9-11, ae na ia manatua le maliu o le faitau afe o tagata matitiva (solitulafono i Sisifo, o lea e leʻi suʻesuʻeina) ina ua pomuina e le tama o le Peresetene le barrio Chorillo ia Tesema 1989 i le Operation Just Cause, na faia e ave faamalosi se faomea le usitai na faasalaina i le nofosala i le falepuipui i Florida mo solitulafono e tele lava ina faia a o i ai o ia i luga o le totogi o le CIA. Na matauina e le tusitala o Iurukuei o Eduardo Galeano e faapea o le US o loo faapea mai e tetee i faiga faatupu faalavelave, ae o loo lagolagoina moni lava i le lalolagi atoa, e aofia ai “i Initonesia, i Cambodia, i Iran, i Aferika i Saute,… ma i atunuu Latina Amerika sa ola i le taua eleelea a le Condor Fuafuaga,” na faavaeina e taʻitaʻi o le militeri a Amerika i Saute o ē na faia se nofoaiga mataʻutia faatasi ai ma le lagolagosua a le US.[20]
O faʻamatalaga e agai atu i le taulaiga lona lua o le "taua i le mataʻutia" muamua: Asia i Sisifo. O le faʻalavelave sili ona leaga o le osofaʻiga a Isaraelu i Lepanona i le 1982, lea na maliliu ai le 20,000 tagata ma le tele o le atunuʻu na faʻaumatia, e aofia ai Beirut. E pei o osofaʻiga fasioti tagata ma faʻaleagaina Rabin-Peres i le 1993 ma le 1996, o le osofaʻiga i le 1982 e itiiti lava se faʻafouga o le puipuia o le tagata lava ia. O le Ofisa Sili o le Aufaigaluega Rafael ("Raful") Eitan na na o le faamatalaina o le malamalama masani ina ua ia faasilasilaina o le sini o le "faaumatia o le PLO o se sui tauva mo feutagaiga ma i matou e uiga i le Nuu o Isaraelu,"[21] o se tusi tusi faʻataʻitaʻiga o le mataʻu e pei ona aloaia. faauigaina. O le sini “o le faatuina lea o se pulega faaleuo ma faaumatia le Faalapotopotoga o le Saolotoga Palesitina a Mr. Arafat,” na tusi mai ai le tusitala o Sasaʻe Tutotonu o James Bennet: “O lena, o le aʻoaʻoga, o le a fesoasoani e faatosina ai tagata Palesitina e talia le pulega a Isaraelu i le Faletupe i Sisifo ma Gaza Strip.” [22] Atonu o le ulua'i fa'ailoaina lea o fa'amatalaga fa'asalalau fa'asalalauina i Isaraelu i le taimi e tasi, e na'o tusitusiga fa'afeagai i Amerika na maua muamua.
O nei gaioiga na faia ma le taua tele o le militeri ma le lagolago faʻavaomalo a le pulega a Reagan ma Clinton, ma o lea ua avea ai ma faʻalavelave faʻavaomalo. O le US sa aafia tuusaʻo foi i isi gaioiga mataʻutia i le itulagi i le 1980s, e aofia ai le sili ona mataʻutia o faiga faatupu faalavelave i le pito i luga o le tausaga o le 1985: o le CIA taavale-pomu i Beirut lea na fasiotia ai le 80 tagata ma manuʻa 250; O le pomu a Shimon Peres i Tunis lea na maliliu ai tagata e 75, na faanatinati e le US ma viia e le Failautusi o le Setete o Shultz, na autasi i ai le taʻusalaina e le UN Security Council o se "gaioiga o osofaiga faaauupegaina" (US abstaining); ma le “Iron Fist” a Peres na faia faasaga i “tagata faatupu faalavelave” i Lepanona, ma oo atu ai i le loloto fou o le “faatatauina o faiga sauā ma le fasioti tagata faamoemoeina,” i upu a se faifeau mai Sisifo e masani i le eria, ua matua lagolagoina e ala i faasalalauga tuusao.[23] Toe fo'i, o faiga faatupu faalavelave fa'ava-o-malo uma, pe a le o le solitulafono sili atu ona ogaoga o le osofa'iga.
I le tusitala ma le sikolasipi i faiga faatupu faalavelave, o le 1985 ua lauiloa o le tausaga aupito maualuga lea o faiga faatupu faalavelave i Sasae Tutotonu, ae le ona o nei mea na tutupu: ae ona o le lua o faiga faatupu faalavelave na fasiotia ai se tagata e toatasi, i tulaga taitasi o se Amerika.[24] ] Ae e lē faigofie ona galo iā i latou na aafia.
O lenei tala fa'asolopito lata mai ua fa'aopoopoina le taua aua o ta'ita'i ta'uta'ua i le toe fa'ailoaina o le "taua i le mata'utia" na faia se sao iloga i lona amataga. O le vaega faʻavaomalo o le vaega o loʻo i ai nei o loʻo taʻitaʻia e John Negroponte, o le sa avea ma Amapasa a Reagan i Honduras, o le faʻavae mo faiga faatupu faalavelave lea na taʻusalaina ai lona malo e le Faamasinoga a le Lalolagi ma mo le mataʻutia o le setete o Amerika i isi nofoaga i Amerika Tutotonu, o gaoioiga na. “Na faia le Reagan tausaga o se sefulu tausaga sili ona leaga mo Amerika Tutotonu talu mai le manumalo a Sepania,” e tele lava i luga o le matamata a Negroponte.[25] O le vaega a le militeri o le vaega fou o loʻo taʻitaʻia e Donald Rumsfeld, o le avefeʻau faʻapitoa a Reagan i Sasaʻe Tutotonu i tausaga o le sili ona leaga o faiga faatupu faalavelave iina, na amataina pe lagolagoina e lana malo.
E lē faaitiitia foʻi le aʻoaʻoina o le mea moni e faapea o na faiga sauā e leʻi faaitiitia i tausaga mulimuli ane. Aemaise lava, o le sao a Uosigitone i le "faateleina o le mataʻutia" i le feteenaiga a Isaraelu-Arapi o loʻo faʻaauau pea. O le faaupuga a Peresitene Bush, ua faamoemoe, e tusa ai ma le tauaofiaga, e faatatau i faiga faatupu faalavelave a isi. O le alu ese mai le tauaofiaga, tatou te toe maua ai, nisi o faʻataʻitaʻiga taua. O se tasi o auala faigofie e faʻaleleia ai le mataʻutia o le auai lea, mo se faʻataʻitaʻiga, e ala i le auina atu o helikopa e faʻaaogaina e osofaʻia ai faʻalavelave faʻapitoa ma faʻataunuʻuina le fasioti tagata, e pei ona faia e le US i taimi uma i le malamalama atoatoa i taunuuga. O le isi o le taofia lea o le auina atu o tagata mataʻituina faavaomalo e faʻaitiitia ai sauaga. Ua finau le US i lenei mataupu, ua toe faʻafitia se iugafono a le UN Security Council i lenei tulaga i le aso 14 o Tesema 2001. I le faʻamatalaina o le pa'ū o Arafat mai le alofa tunoa i se tulaga e tau le sili atu nai lo Bin Laden ma Saddam Hussein, o loʻo lipotia mai e le au tusitala e faapea o Peresitene Bush sa "matua ita tele. [e] se fa'ama'a'a i minute mulimuli o se tulaga Palesitina...mo tagata mata'ituina fa'ava-o-malo i nofoaga Palesitina i lalo o se iugafono a le UN Security Council"; o lona uiga, e ala i le auai atu o Arafat i le lalolagi atoa i le valaau atu mo ni auala e faaitiitia ai le fefe.[26]
O le sefulu aso aʻo lumanaʻi le veto o le mataʻituina, na faʻaumatia e le US - na faʻaleagaina ai - o se fonotaga faʻavaomalo i Sineva lea na toe faʻamaonia ai le faʻaogaina o le Feagaiga Lona Fa o Sineva i le faʻalavelave faʻalavelave, o le tele o gaioiga a Amerika-Isaraelu o loʻo i ai solitulafono tau - ma pe a "tulaga leaga." soliga,” e pei o le tele o solitulafono ogaoga o taua. E aofia ai ma nofoia Isaraelu na faatupeina e Amerika ma le faiga o le “fasioti tagata ma le loto i ai, sauaga, ave faamalosi e le tusa ai ma le tulafono, aveesea ma le loto i ai o aia tatau o faamasinoga masani, faatamaia tele ma le faasoasoaina o meatotino…faia e le tusa ai ma le tulafono ma le le mafaufau.”[27]
O le Feagaiga, na fa'atuina e fa'asalaina aloa'ia solitulafono a le au Nasi i Europa o lo'o nofoia, o se fa'avae autu o tulafono fa'ava-o-malo o fesoasoani alofa. O lona faʻaogaina i teritori o loʻo nofoia e Isaraelu ua faʻamaonia soo, faatasi ai ma isi taimi, e le UN Ambassador George Bush (Setema 1971) ma e ala i iugafono a le Fono Puipuiga: 465 (1980), na talia autasi, lea na faʻasalaina ai faiga a Isaraelu e lagolagoina e le US o se "matagofie. soliga” o le Feagaiga; 1322 (Oke. 2000), 14-0, US abstaining, lea na valaau atu ai ia Isaraelu “ia tausisi ma le toto’a i ona tiute tauave i lalo o le Feagaiga Lona Fa a Sineva,” lea na toe solia ma le manino i lena taimi. I le avea ai ma Vaega Fa'akonekarate Maualuga, o le US ma le Malo o Europa e fa'atulafonoina e ala i feagaiga mamalu e pu'e ma molia i latou e nafa ma ia solitulafono, e aofia ai a latou lava ta'ita'iga pe a latou auai ia i latou. E ala i le faʻaauau pea ona teena lena tiute, o loʻo latou faʻateleina le mataʻu saʻo ma sili ona taua.
O le su'esu'eina o fete'ena'iga a Amerika-Isaraelu-Arapi o le a mamao tele ai i tatou. Tatou liliu atu i matu, i se isi itulagi o loo faia ai le “mata’u a le setete” i se tulaga tele; Ou te nono mai le faaupuga mai le Minisita o Aia Tatau a Tagata Turki, e faasino i le mataʻutia o le 1994; ma le sociologist Ismail Besikci, toe foi i le falepuipui ina ua uma ona lolomi lana tusi _State Terror in the Near East_, ua uma ona tautua mo le 15 tausaga mo le pueina o le taofiofia e Take o Kurds.[28] Na ou maua le avanoa e vaʻai ai i nisi o taunuuga muamua pe a asiasi atu i le laumua Kurdish le aloaia o Diyarbakir i ni nai masina talu mai le 9-11. E pei o isi nofoaga, o solitulafono o Setema 11 sa matuā taʻusalaina, ae e lē aunoa ma le manatuaina o le osofaʻiga mataʻutia na mafatia ai le faitau aofaʻi i lima o i latou o ē na tofia i latou lava e “faateʻaina le lalolagi o tagata amioleaga,” ma o latou sui i le lotoifale. E oo atu i le 1994, na fuafuaina e le Minisita o le Setete o Turki ma isi e faapea o le 2 miliona na tuliesea mai le nuu ua faatafunaina, o le tele o isi mea mulimuli ane, e masani lava i sauaga mataga ma le mataʻu na faamatalaina i auiliiliga ogaoga i lipoti faava o malo o aia tatau a tagata, ae na taofia mai mata o i latou na totogiina. o pili. E faitau sefulu afe na fasiotia. O toega - o lo latou lototele e le mafaamatalaina - e nonofo i totonu o se falepuipui lea e tapunia ai leitio ma falepuipui le au tusitala ona o le taina o musika Kurdish, o tamaiti aoga e pueina ma sauaina ona o le tuuina atu o talosaga e ave vasega filifilia i la latou lava gagana, e mafai ona i ai ni faasalaga ogaoga pe a fai o tamaiti. na maua i le ofuina o lanu Kurdish e le au leoleo o lo'o i ai, o le loia fa'aaloalogia o le fa'auluuluga o le fa'alapotopotoga o aia tatau a tagata na molia i se taimi e le'i leva talu ona ou i ai iina mo le fa'aaogaina o le Kurdish nai lo le sipelaga fa'a Turkish mo le fa'amanatuina o le Tausaga Fou; ma faaauau, ma faaauau.
O nei gaioiga o lo'o pa'u i lalo o le vaega o faiga fa'alavelave fa'avaomalo e lagolagoina e le setete. O le US na tuʻuina atu le 80% o auupega, o loʻo maualuga i le 1997, ina ua sili atu le faʻafeiloaʻiga o auupega i le vaitaimi atoa o le Cold War aʻo leʻi amataina le tauvaga "counter-terror" i le 1984. Na avea Turkey ma taʻutaʻua taʻutaʻua o auupega a Amerika i le lalolagi atoa, o se tulaga na taofia seia oʻo. 1999 ina ua pasi atu le sulu i Kolomupia, o le ta'ita'i loia o le mata'utia o le setete i le itulagi i Sisifo.[29]
O le mataʻutia a le setete e "faʻaleleia" e ala i le leoa ma le aloese. O le mea na ausia na matua iloga lava i le talaaga o se pese e le masani ai o le faamalo a le tagata lava ia a o ulufale atu le faigamalo a Amerika i se "vaega mamalu" ma se "sauiga paia," i lalo o le taitaiga a taitai oe mo le taimi muamua i le talafaasolopito na tuuto atu i "mataupu faavae. ma tulaga faatauaina” nai lo le vaapiapi fiafia.[30] O le faʻamaoniga o le paia fou o lo latou le naunau e faʻafeiloaʻi solitulafono i tafatafa o tuaoi o NATO - naʻo totonu o ona tuaoi, lea e sili atu le leaga o solitulafono, ae le o le tali atu i pomu NATO, e le gata ina faʻatagaina ae manaʻomia le auai ma le naunautai, e aunoa ma se faʻamatalaga.
O le mata'utia a le setete o Turki e lagolagoina e le US e le pasia atoa e aunoa ma le iloaina. O le lipoti faaletausaga a le Matagaluega a le Setete e uiga i "taumafaiga a Uosigitone e tetee atu ai i faiga faatupu faalavelave" na taʻua ai Turkey mo ana "aafiaga lelei" i le tetee atu i le mataʻutia, faatasi ai ma Algeria ma Sepania, o paaga agavaa. Na lipotia lenei mea e aunoa ma se faʻamatalaga i se itulau pito i luma o le tala i le _New York Times_ e lona tagata tomai faapitoa i faiga faatupu faalavelave. I se tusi talaaga taʻutaʻua o mataupu faʻava-o-malo, na lipotia mai ai e le Amapasa o Robert Pearson e faapea o le US "e le mafai ona sili atu se uo ma se paaga nai lo Turkey" i ana taumafaiga "e aveesea faiga faatupu faalavelave" i le lalolagi atoa, faafetai i "gafatia o ana vaegaau" na faaalia i lana ". faiga fa'atauva'a" i le itu i saute sasa'e o Kurdish. O le mea lea "e le o se mea e ofo ai" na auai ma le naunautai Turkey i le "taua i le mataʻu" na folafola mai e George Bush, ma faailoa atu lana faafetai i le US mo le na o le pau lea o le atunuu e naunau e tuuina atu le lagolago manaomia mo sauaga o Clinton tausaga - o loo faaauau pea. , e ui lava i se tulaga maualalo i le taimi nei ua "matou malo." I le avea ai o se taui mo ana mea na ausia, o loʻo faʻatupeina nei e le US Turkey e tuʻuina atu le malosi o le eleele mo le tauina o le "taua i le mataʻutia" i Kabul, e ui lava e le o tua atu.[31]
O faiga faatupu faalavelave faava-o-malo e lagolagoina e le malo e le o faagaloina: e viia. O lena foi “e le o se mea e ofo ai.” A uma mea uma, i le 1995 na faʻafeiloaʻia ai e le pulega a Clinton le General Suharto o Initonesia, o se tasi o fasioti tagata sili ona leaga ma faʻasauāina i le faaiuga o le 20th seneturi, o "o tatou ituaiga tagata." Ina ua pule o ia i le 30 tausaga na muamua atu, o le “fasiotia tele” o le faitau selau o afe o tagata, o le toʻatele o tagata faifaatoʻaga e leai ni fanua, na lipotia mai ma le saʻo ma taʻutaʻua i le fiafia e leʻi taofia. Ina ua iʻu ina lolo atu tagata Nicaragua i le mataʻutia a le US ma palota i le ala saʻo, na "Utu faatasi i le Olioli" le US i lenei "Manumalo mo US Fair Play," na faalauiloa ai ulutala. E faigofie lava ona faʻateleina faʻataʻitaʻiga. O le fa'alavelave o lo'o iai nei e le'i motusia ai se tulaga fou i fa'amaumauga o faiga fa'atupu fa'alavelave fa'ava-o-malo ma le tali atu o lo'o fa'atupuina i le au fa'alavelave.
Sei o tatou toe foi i le fesili e uiga i le tali saʻo i gaioiga mataʻutia, aemaise lava 9-11.
E masani ona tuuaia e faapea o le tali a le US-UK na faia ma le lautele lagolago faavaomalo. E mafai ona fa'atumauina, peita'i, pe a na'o se tasi e fa'atumauina manatu maualuluga. O se su'esu'ega fa'ava-o-malo a Gallup na maua ai na'o se vaega to'aitiiti o lo'o lagolagoina le osofa'iga a le militeri nai lo faiga fa'amalo.[32] I Europa, o fuainumera na amata mai i le 8% i Eleni i le 29% i Farani. I Amerika Latina, sa sili atu ona maualalo le lagolago: mai le 2% i Mekisiko i le 16% i Panama. O le lagolago mo osofa'iga na aofia ai fa'amoemoe fa'ale-malo sa matua la'ititi lava. E oo lava i atunuu e lua na palota na lagolagoina malosi le faaaogaina o le militeri, Initia ma Isaraelu (lea na mafua ai le parochial), o le toatele o tagata na tetee i ia osofaiga. Sa i ai la, tetee tele i faiga faavae, lea na liua ai le tele o taulaga i totonu o "aai agaga" mai le taimi muamua, na lipotia mai e le au tusitala.
Leai mai le palota, e pei o le tele o faʻamatalaga, o le faʻamoemoe o le aʻafiaga o faiga faʻavae a Amerika i Afghans, o le faitau miliona oi latou na i luga o le matelaina e oʻo lava i le 9-11. E leʻi fesiligia, mo se faʻataʻitaʻiga, pe o se tali saʻo i le 9-11 o le manaʻo lea ia faʻaumatia e Pakisitana "taʻavale loli e maua ai le tele o meaʻai ma isi sapalai i tagata lautele o Afghanistan," ma mafua ai le faʻamavaeina o tagata faigaluega fesoasoani ma se faʻaititia tele. i sapalai o meaai na tuua ai “miliona o Aferika…i se tulaga lamatia tele o le fia aai,” ma faaosofia ai le tetee malosi mai faalapotopotoga fesoasoani ma lapataiga o faalavelave matuia o tagata, o faamasinoga na toe fai i le faaiuga o le taua.[33]
O le mea moni, o manatu o fuafuaga e talafeagai i le iloiloga o gaioiga na faia; e tatau foi ona manino. O le taunuuga moni, o se mataupu e ese mai, e foliga mai e le o iloa, tusa lava pe tusa lava; o solitulafono a isi e su'esu'eina ma le toto'a, ae le o se solitulafono a se tasi. O nisi faʻamatalaga atonu o loʻo fautuaina mai e lipoti faʻapitoa i numera o loʻo manaʻomia fesoasoani meaʻai: 5 miliona ao leʻi oʻo i le 9-11, 7.5 miliona i le faaiuga o Setema i lalo o le taufaamatau o le pomu, 9 miliona ono masina mulimuli ane, e le ona o le le lava o meaai, lea na e faigofie ona maua i le lalolagi atoa, ae ona o faafitauli o le tufatufaina atu ona o le toe foi atu o le atunuu i taua.[34]
E leai ni suʻesuʻega faʻatuatuaina o le manatu o Aferika, ae o faʻamatalaga e le o atoatoa. I le amataga, na lapataia ai e Peresitene Bush tagata Aferika e faapea o le a latou pomu seia oo ina latou tuuina atu tagata ua masalomia e le US i faiga faatupu faalavelave. I le tolu vaiaso mulimuli ane, na suia ai le taua i le faatoilaloina o le pulega: o le a faaauau pea le pomu, na faasilasila mai ai e le Amiral Sir Michael Boyce, "seia oo ina iloa e tagata o le atunuu o le a faaauau pea seia oo ina suia le taʻitaʻi."[35 ] Manatua o le fesili pe faʻatoʻilaloina le pulega malaia Taliban e faʻamaonia ai le pomu e le tulaʻi mai, aua e leʻi avea lena mea ma se taua seia maeʻa le mea moni. Ae ui i lea, e mafai ona tatou fesili e uiga i manatu o Afghans e mafai ona oʻo atu i ai tagata matamata i Sisifo e uiga i nei filifiliga - lea, i tulaga uma e lua, e manino lava e pa'ū i totonu o le faʻamatalaga aloaia o faiga faatupu faalavelave faavaomalo.
A o agai atu le taua i le sui pulega i le faaiuga o Oketopa, 1000 taitai Aferika na faapotopoto i Peshawar, o nisi o tagata faaaunuua, o nisi e sau mai totonu o Afghanistan, ua tautino uma e faatoilaloina le pulega a Taliban. O se “faaaliga seasea o le autasi i le va o toeaina o ituaiga, o tagata popoto Isalama, o le au faipolotiki taupulepule, ma sa avea muamua ma taʻitaʻiʻau,” o le lipoti lea a le au tusitala. Na latou autasi "inaunaia le US e taofi le osofaʻiga i luga o le ea," talosaga i le aufaasālalau faavaomalo e valaau mo le faamutaina o le "pomuina o tagata le sala," ma "taofia le faamutaina o le pomu a Amerika i Afghanistan." Na latou una'ia le faia o isi auala e fa'ato'ilalo ai le pulega a Taliban, o se sini na latou talitonu e mafai ona ausia e aunoa ma le oti ma le fa'aumatiaga.[36]
O se fe’au fa’apena fo’i na fa’ailoa mai e le ta’ita’i o le itu tete’e a Afghan, Abdul Haq, o le sa fa’aaloalogia tele i Uosigitone. Aʻo leʻi ulufale atu o ia i Afghanistan, e foliga mai e aunoa ma le lagolago a le US, ona puʻea ai lea ma fasiotia, na ia taʻusalaina le pomu ma faitioina le US mo le mumusu e lagolagoina taumafaiga a ia ma isi "e faia se fouvalega i totonu o Taliban." O le pomu o se "tulaga tele mo nei taumafaiga," o lana tala lea. Na ia lipotia fesoʻotaʻiga ma taʻitaʻi Taliban tulaga lua ma toeaiina o ituaiga o Mujahiddin, ma talanoaina pe faʻafefea ona faʻagasolo ia taumafaiga, ma valaʻau i le US e fesoasoani ia i latou i le faʻatupeina ma isi lagolago nai lo le faʻaleagaina i latou i pomu. Ae o le US, na ia fai mai ai, "o loʻo taumafai e faʻaalia lona maso, sikoa se manumalo ma faʻafefe tagata uma i le lalolagi. Latou te le popole i mafatiaga o Afghans po o le a le toatele o tagata o le a tatou leiloloa.”[37]
O le tulaga pagatia o fafine Afghan na mafua ai se popolega tuai ina ua uma le 9-11. Ina ua maeʻa le taua, sa i ai foʻi se faʻailogaina o tamaitai lototetele o loʻo taulamua i le tauiviga e puipuia aia tatau a fafine mo le 25 tausaga, RAWA (Revolutionary Association of Women of Afghanistan). I le vaiaso talu ona amata le pomu, na tuʻuina atu ai e le RAWA se faʻamatalaga lautele (Oket. 11) e ono avea ma tala fou i luma o le itulau i soʻo se popolega mo fafine Aferika e moni, ae le o se mea naʻo le talafeagai. Na latou faʻasalaina le nofoaga i "le sauʻai o se taua tele ma le faʻaumatiaga" aʻo "faʻatupuina e le US se osofaʻiga tele i lo tatou atunuu," o le a mafua ai le afaina tele i Afghans mama. Na latou valaʻau mo le "faʻaumatia o le mala o Taliban ma Al Qieda" e ala i le "faʻateleina o le fouvalega" a tagata Aferika lava ia, lea na o ia lava "e mafai ona taofia le toe faia ma le toe tupu mai o le mala na oʻo i lo tatou atunuu ...."
O nei mea uma sa le amanaiaina. Atonu, e itiiti ifo nai lo le manino o i latou o loʻo i ai fana e tatau ona le amanaiaina le faʻamasinoga a Afghans o loʻo tauivi mo le saolotoga ma aia tatau a tamaitai mo le tele o tausaga, ma ia faʻateʻaina ma le faʻaleagaina o latou manaʻoga e faʻaumatia le malo maʻaleʻale ma le inoino o Taliban. mai totonu e aunoa ma solitulafono le maalofia o taua.
I se faapuupuuga, iloiloga o manatu o le lalolagi, e aofia ai mea ua iloa e uiga ia Afghans, e itiiti se lagolago i le maliliega a le au atamamai i Sisifo i le amiotonu o la latou galuega.
E tasi le tali a le au faipule, e ui i lea, e mautinoa lava e saʻo: e tatau ona suʻesuʻe i mafuaʻaga o solitulafono a le 9-11. O le tele o lena mea e le fesiligia, a itiiti mai ia i latou o loʻo faʻamoemoe e faʻaitiitia le ono tupu atili o faiga faatupu faalavelave.
O se fesili vaapiapi o le mafuaaga o tagata solitulafono. I lenei mataupu, e itiiti se feeseeseaiga. O loʻo i ai le au suʻesuʻe ogaoga e faʻapea, ina ua maeʻa ona faʻavaeina e le US ni nofoaga tumau i Saudi Arabia, "na popole Bin Laden i le manaʻoga e tuliesea 'au a Amerika mai le eleele paia o Arapi" ma faʻaumatia le lalolagi Mosalemi mai "pepelo ma tagata pepelo" o loʻo faia. aua ne'i talia lana tala fa'a-Isalama.[38]
E i ai foi le lautele, ma tauamiotonuina, maliliega e faapea "Sei vagana ua talanoaina tulaga faaagafesootai, faaupufai, ma le tamaoaiga na mafua ai Al Qaeda ma isi vaega fesootai, o le Iunaite Setete ma ana uo i Europa i Sisifo ma isi nofoaga o le a faaauau pea ona tulimataʻia e tagata faatupu faalavelave Islamist. .”[39] E lē taumatea e lavelave nei tulaga, ae o nisi o mea ua leva ona iloa. I le 1958, o se tausaga taua tele i le talafaasolopito ina ua mavae le taua, na fautuaina ai e Peresitene Eisenhower lana aufaigaluega e faapea, i le lalolagi Arapi, “o le faafitauli o loo i ai se taumafaiga o le inoino ia i tatou, e le o malo ae o tagata,” o loo “i luga o le malo o Nasser. itu,” o le lagolagoina o le lotonuu tutoatasi faalelalolagi. O le mafuaaga o le "faiga o le inoino" na otooto mai e le National Security Council i ni nai masina muamua atu: "I le vaai a le toʻatele o tagata Arapi, e foliga mai e tetee le Iunaite Setete i le ausiaina o sini o le lotonuu Arapi. Latou te talitonu o loʻo taumafai le Iunaite Setete e puipuia lona fiafia i le Suauʻu Near East e ala i le lagolagoina o le _status quo_ ma le tetee i le alualu i luma faaupufai po o le tamaoaiga….” E le gata i lea, o le manatu e saʻo: "o a tatou mea tau tamaoaiga ma aganuu i totonu o le eria na mafua ai ona tapunia sootaga a Amerika ma elemene i le lalolagi Arapi o lo latou fiafiaga autu o loʻo taoto i le tausiga o sootaga ma Sisifo ma le tulaga quo i totonu o latou atunuu ... .”[40]
E tumau pea manatu. Ina ua mavae le 9-11, na amata loa ona suʻesuʻeina e le _Wall Street Journal_, mulimuli ane isi, i manatu o "Muslims tupe": tagata fai faletupe, tagata tomai faapitoa, pule o atunuu eseese, ma isi. Latou te lagolagoina malosi faiga faʻavae a Amerika i se tulaga lautele, ae o loʻo ita i le matafaioi a le US i totonu o le itulagi: e uiga i le lagolago a le US mo faiga piʻopiʻo ma pulega faʻaleagaina e faʻaleagaina ai le faatemokalasi ma atinaʻe, ma e uiga i faiga faʻavae patino, aemaise lava e uiga ia Palesitina ma Iraq. E ui ina e le o su'esu'eina, ae atonu e tutusa uiga i totonu o nuu maotua ma nuu, ae sili atu ona saua; e le pei o le "moneyed Muslims," o le toʻatele o le faitau aofaʻi e leʻi malilie lava o le tamaoaiga o le itulagi e tatau ona faʻafefe i Sisifo ma tagata galulue faʻapitonuʻu, nai lo le tautuaina o manaʻoga i totonu o aiga. Ua iloa ma le faanoanoa e le “Muslim tupe” e faapea, o le upu ita a Bin Laden e tele sona lagona, i totonu o latou lava li’o, e ui lava ina latou inoino ma fefefe ia te ia, pe afai o loo i ai i latou i ana sini autu.[41]
E mautinoa lava e sili atu le faamafanafanaina i le talitonu o le tali i le fesili faasea a Siaosi Bush, “Aisea ua latou inoino ai ia i tatou?,” o loo taoto i lo latou le fiafia i lo tatou saolotoga ma le fiafia i le faatemokalasi, po o o latou faaletonu faaleaganuu o loo sailia i tua i le tele o seneturi, po o lo latou le mafaia 'auai i le tulaga o le "globalization" lea latou te auai ma le fiafia. Faamafanafana, masalo, ae le poto.
E ui ina faateia, ae o le matautia o le 9-11 e le mafai ona matua le mafaufauina. O faʻalapotopotoga faʻapitoa na fuafuaina ni faiga faʻatupu faʻalavelave matuia e oʻo atu i le 1990s, ma i le 1993 na latalata i le faʻamaʻiina o le Nofoaga Autu o Fefaʻatauaʻiga a le Lalolagi, ma le tele o fuafuaga mataʻutia. O latou mafaufauga na malamalama lelei, e mautinoa lava e le US intelligence agency na fesoasoani e faʻafaigaluegaina, toleni, ma faʻaauupegaina i latou mai le 1980 ma faʻaauau pea ona galulue faʻatasi ma i latou e tusa lava pe latou te osofaia le US. O le suʻesuʻega a le malo o Dutch i le fasioti tagata a Srebrenica na faʻaalia ai aʻo latou taumafai e faʻafefe le Nofoaga Autu o Fefaʻatauaʻiga a le Lalolagi, o tagata faʻa-Isalama mataʻutia mai le CIA-faʻavae fesoʻotaʻiga na felelei e le US mai Afghanistan i Bosnia, faʻatasi ai ma le au fitafita Hizbollah na lagolagoina e Iran ma se tele le tafe atu o auupega, e ui atu i Croatia, lea na matua tipi ai. Na aumaia i latou e lagolago le itu a le US i taua a Balkan, a o Isaraelu (faatasi ai ma Iukureini ma Eleni) o loo faaauupegaina le au Serbs (atonu o loo i ai ni auupega a le US), lea e faamatalaina ai le mafuaaga "o pomu e leʻi paʻu e tulaueleele i Sarajevo i nisi taimi e iai ni faailoga Eperu. ,” na mātauina ai e le saienitisi faapolotiki Peretania o Richard Aldrich, o loo iloiloina le lipoti a le malo o Holani.[42]
I se tulaga lautele, o sauaga o le 9-11 e avea o se faamanatu mataʻina o le mea ua leva ona malamalama i ai: faʻatasi ai ma tekinolosi faʻaonaponei, o le mauoa ma le malosi e le o toe faʻamautinoaina le latalata i le pule faʻatupu vevesi lea na tele lava ina manumalo i le talafaasolopito atoa. E ui ina mata'utia faiga faatupu faalavelave i soo se mea, ma e moni lava o se "toe fo'i atu i faiga sauā," e le o se mea e ofo ai le eseese tele o manatu e uiga i lona natura pe a fua i aafiaga e matuā eseese lava, o mea moni o le a le amanaiaina i lo latou tulaga lamatia e i latou o loo i ai le talafaasolopito. ua masani i le puipuiga a'o latou faia ni solitulafono mata'utia.
-----
Faamatalaga Faasino Upu:
[1] Bush na taua e Rich Heffern, _National Catholic Reporter_, Jan. 11, 2002. Reagan, _New York Times_, Oct. 18, 1985. Shultz, US Dept. of State, _Current Policy_ Nu. 589, June 24, 1984; Numera 629, Oketopa 25, 1984.
[2] _US Army Operational Concept for Terrorism Counteraction_, TRADOC Pamphlet Nu. 525-37, 1984.
[3] Res. 42/159, 7 Tes. 1987; Honduras taofi.
[4] Joseba Zulaika ma William Douglass, _Terror and Taboo_ (Niu Ioka, Lonetona: Routledge, 1996), 12. 1980-88 faamaumauga, tagai “Inter-Agency Task Force, Africa Recovery Program/Economic Commission, _South African Destabilization: the Tau o le Tamaoaiga o Frontline Resistance to Apartheid_, NY, UN, 1989, 13, taʻua e Merle Bowen, _Fletcher Forum_, Winter 1991. I le faʻalauteleina o fefaʻatauaiga a Amerika ma Aferika i Saute ina ua maeʻa faʻatagaina e le Konekeresi faʻasalaga i le 1985 (faʻamalo le veto a Reagan), vaʻai Gay McDougall , Richard Knight, i Robert Edgar, ed., _Sanctioning Apartheid_ (Trenton, NJ: Africa World Press, 1990).
[5] Mo le toe iloiloga o le teenaina o le US unilateral mo le 30 tausaga, tagai i la'u folasaga ia Roane Carey, ed., _The New Intifada_ (London, Niu Ioka: Verso, 2000); tagai i puna o loo ta'ua mo nisi faamatalaga.
[6] Ae ui i lea, e leʻi faʻaaogaina. I luga o mafuaaga, tagai Alexander George, ed., _Western State Terrorism_ (Cambridge: Polity-Blackwell, 1991).
[7] Strobe Talbott ma Nayan Chanda, folasaga, _The Age of Terror: America and the World after September 11_ (New York: Basic Books and the Yale U. Center for the Study of Globalization, 2001).
[8] Abram Sofaer, “The United States and the World Court,” US Dept. of State, _Current Policy_, Nu. 769 (Tes. 1985). O le vetoed Security Council na manaʻomia le usitaʻia o poloaiga a le ICJ, ma, e le taʻua se tasi, na valaʻau i setete uma "e aloese mai le faia, lagolagoina pe faʻalauiloaina faiga faʻapolokiki, tamaoaiga poʻo le militeri o soʻo se ituaiga e faasaga i soʻo se setete o le itulagi." Elaine Sciolino, _NYT_, Iulai 31, 1986.
[9] Shultz, “Moral Principles and Strategic Interests,” Aperila 14, 1986, US Dept. of State, _Current Policy_ Nu. 820. Shultz Congressional testimony, see Jack Spence in Thomas Walker, ed., _Reagan versus the Sandinistas_ (Boulder) , Lonetona: Westview, 1987). Mo le toe iloiloina o le fa'aleagaina o le tipiloma ma le fa'atuputeleina o faiga mata'utia fa'ava-o-malo, va'ai la'u _Aganu'u o Fa'alavelave_(Boston: South End, 1988); _Illusion Necessary_ (Boston: South End, 1989); _Deterring Democracy_ (Londoni, Niu Ioka: Verso, 1991). I le faaiuga, tagai Thomas Walker ma Ariel Armony, eds., _Repression, Resistance, and Democratic Transition in Central America_ (Wilmington: Scholarly Resources, 2000). I le toe faaleleia, tagai Howard Meyer, _The World Court in Action_ (Lanham, MD, Oxford: Rowman & Littlefield, 2002), mata. 14.
[10] Edward Price, “The Strategy and Tactics of Revolutionary Terrorism,” _Comparative Studies in Society and History 19:1_; sii mai e Chalmers Johnson, “American Militarism and Blowback,” _New Political Science_ 24.1, 2002.
[11] SOA, 1999, sii mai e Adam Isacson ma Joy Olson, _Just the Facts_ (Washington: Latin America Working Group and Center for International Policy, 1999), ix.
[12] Greenwood, “Tulafono Faava-o-malo ma le `taua faasaga i faiga faatupu faalavelave',” _International Affairs_ 78.2 (2002), apili i le par. 195 a _Nicaragua v. USA_, lea e le'i fa'aaogaina e le Faamasinoga e fa'amaonia ai lona fa'asalaina o faiga fa'atupu fa'alavelave a Amerika, ae e mautinoa lava e sili atu ona talafeagai i lena mea nai lo le mataupu e fa'atatau i Greenwood. Franck, "Faiga faatupu faalavelave ma le aia tatau o le puipuia o oe lava," _American J. o Tulafono Faava-o-malo_ 95.4 (Oke. 2001).
[13] Howard, _Fafo_, Ian/Feb 2002; lauga o Oketopa 30, 2001 (Tania Branigan, _Guardian_, Oct. 31). Ignatieff, _Index on Censorship_ 2, 2002.
[14] _NYT_, Oketopa 1, 2001.
[15] Frank Schuller ma Thomas Grant, _Current History_, Aperila 2002.
[16] Werner Daum, “Universalism and the West,” _Harvard International Review_, Summer 2001. I isi iloiloga, ma lapataiga a le Human Rights Watch, tagai i la’u _9-11_ (New York: Seven Stories, 2001), 45ff.
[17] Christopher Hitchens, _Nation_, Iuni 10, 2002.
[18] Talbott ma Chanda, _op. cit._
[19] Martha Crenshaw, Ivo Daalder ma James Lindsay, David Rapoport, _Current History_, _America at War_, Tes. 2001. I le faaliliuga o le uluai “taua i le mata’u” i lena taimi, tagai George, _op. cit._
[20] _Env¡o_ (UCA Managua), Oke.; Ricardo Stevens (Panama), NACLA _Lipoti i Amerika_, Nov/Tes; Galeano, _La Jornada_ (Mexico City), sii mai e Alain Fachon, _Le Monde_, Nov. 24, 2001.
[21] Mo le tele o punaoa, tagai i la'u _Fateful Triangle_ (Boston: South End, 1983; toe faafou lomiga 1999, i South Lebanon i le 1990s); _Pirates and Emperors_ (Niu Ioka: Claremont, 1986; Pluto, Lonetona, a sau); _O Poloaiga a le Lalolagi Tuai ma le Fou_.
[22] Bennet, _NYT_, Ian. 24, 2002
[23] Mo auiliiliga, taga'i i la'u tala i George, _op. cit_.
[24] Crenshaw, _op. cit._
[25] Chalmers Johnson, _Nation_, Oketopa 15, 2001.
[26] Ian Williams, _Middle East International_, 21 Dec. 2001, 11 Jan. 2002. John Donnelly, _Boston Globe_, Aperila 25, 2002; o le faʻamatalaga patino o le US veto muamua.
[27] Conference of High Contracting Parties, _Lipoti o Isaraelu Settlement_, Jan.-Feb. 2002 (Fa'avae mo le Filemu i Sasa'e Tutotonu, Uosigitone). I mataupu nei tagaʻi ia Francis Boyle, “Law and Disorder in the Middle East,” _The Link_ 35.1, Jan.-Mat 2002.
[28] Mo nisi faamatalaga, tagaʻi i laʻu _New Military Humanism_ (Monroe ME: Common Courage, 1999), mata. 3, ma punaoa na taʻua. I le aloese mai mea moni i le Matagaluega a le Setete Lipoti o Aia Tatau a Tagata, tagai i le Komiti a Loia mo Aia Tatau a Tagata, _Middle East and North Africa_ (New York, 1995), 255.
[29] Tamar Gabelnick, William Hartung, ma Jennifer Washburn, _Arming Repression: US Arms Sales to Turkey During the Clinton Administration_ (New York and Washington: World Policy Institute and Federation of Atomic Scientists, Oketopa 1999). Ou te le aofia ai Isaraelu-Aikupito, o se vaega eseese. I le mata'u a le setete i Kolomupia, lea ua tele ina fa'ato'a fa'ato'aga i 'au fa'amilita i faiga masani, va'ai faapitoa i le Human Rights Watch, _The Sixth Division_ (Sept. 2001) ma Colombia Human Rights Certification III, Fep. 2002. Fa'atasi ai ma isi, Me'dicos Sin Fronteras, _Desterrados_ (Bogota' 2001).
[30] Mo se faataitaiga, tagai i le _New Military Humanism_ and my _A New Generation Draws the Line_ (London, NY: Verso, 2000).
[31] Judith Miller, _NYT_, Aperila 30, 2000. Pearson, _Fletcher Forum_ 26:1, Winter/Spring 2002.
[32] http://www.gallup.international.com/terrorismoll-figures.htm; faamatalaga mai ia Setema 14-17, 2001.
[33] John Burns, _NYT_, Setema 16, 2001; Samina Amin, _Saogalemu Faavaomalo_ 26.3, Taumalulu 2001-02). Mo nisi lapataiga muamua, tagai i le _9-11_. I le iloiloga a ofisa faava-o-malo ina ua uma le taua, tagaʻi i le Imre Karacs, _Independent on Sunday_ (London), Tesema 9, 2001, o loo lipotia mai ai a latou lapataʻiga e faapea, e silia i le miliona tagata “ua lē oo atu i ai ma o loo feagai ma le oti ona o le fia aai ma faamaʻi.” Mo nisi o lipoti a nusipepa, tagai i la’u “Peering into the Abyss of the Future,” Lakdawala Memorial Lecture, Institute of Social Sciences, New Delhi, Nov. 2001, faafou Fep. 2002.
[34] _Ibid._, mo fua faatatau muamua. Barbara Crossette, _NYT_, Mati 26, ma Ahmed Rashid, _WSJ_, Iuni 6, 2002, lipotia le iloiloga o le UN World Food Programme ma le toilalo o tagata foaʻi e tuʻuina atu tupe faʻamaonia. Ua lipotia mai e le WFP e faapea "ua vaivai le saito, ma e leai se tupe" e toe faʻatumu ai (Rashid). Na lapataia e le UN e uiga i le taufaamatau o le fia aai tele i le taimi lava e tasi ona o le pomu na faalavelaveina le totoina lea e maua ai le 80% o saito o le atunuu (AFP, Set. 28; Edith Lederer, AP, Oketopa 18, 2001). Faapea foi Andrew Revkin, _NYT_, Tesema 16, 2001, taʻua le US Department of Agriculture, e aunoa ma se taʻua o pomu.
[35] Patrick Tyler ma Elisabeth Bumiller, _NYT_, Oketopa 12, sii mai Bush; Michael Gordon, _NYT_, Oke. 28, 2001, sii mai Boyce; uma i. 1.
[36] Barry Bearak, _NYT_, Oketopa 25; John Thornhill ma Farhan Bokhari, _Taimi o Tupe_, Oke. 25, Oke. 26; John Burns, _NYT_, Oketopa 26; Indira Laskhmanan, _BG_, Oketopa 25, 26, 2001.
[37] Faatalanoaga, Anatol Lieven, _Guardian_, Nov. 2, 2001.
[38] Ann Lesch, _Middle East Policy_ IX.2, June 2002. Also Michael Doran, _Foreign Affairs_, Jan.-Feb. 2002; ma le tele o isi, e aofia ai le tele o tagata sao i le _Current History_, Tes. 2001.
[39] Sumit Ganguly, _Ibid_.
[40] Mo punaoa ma talanoaga talaaga, tagai i la'u _World Orders Old and New_, 79, 201f.
[41] Peter Waldman et al., _WSJ_, Setema 14, 2001; faapea foi Waldman ma Hugh Pope, _WSJ_, Setema 21, 2001.
[42] Aldrich, _Guardian_, 22 Aperila, 2002.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo