I ni nai aso talu ona ave e le autau a Suria ia Qusayr, i le amataga o Iuni, na faamatalaina ai e le tusitala iloga o Saudi Jamal Khashoggi lana vaaiga mataʻutia o se lalolagi Mosalemi pulea e "Persia ma Shia": "O le taʻiala o le Revolution ... Ayatollah Khamenei o le a faataunuuina lana miti o tuuina atu se lauga mai le pulelaa o le Umayyad Mosque [i Tamaseko] e faailoa atu ai ua ia [ua] ausia le lotogatasi faa-Islam, lea ua leva ona ia folafola mai. O le a ia alu ifo mai le pulelaa ma le mamalu tele e solo le ulu o se tamaitiiti mativa e faaalia ai le ‘faapalepale o e malolosi’ [i le Sunnis]. Ona tu lea o ia i tafatafa o ... tagata atamamai o le Sunni a Suria, ma o latou pulou paʻepaʻe, aua o loʻo i ai pea tagata e pei o le mufti Ahmad Hassun o loʻo sauni e tautua. O le a ia [sii i luga o latou lima] maualuga, a o pueina e mea pueata lenei taimi iloga” (1).
I se tautalaga i lea lava aso, Hassan Nasrallah, failautusi aoao o Hizbullah, na tauamiotonuina le auina atu o fitafita i Suria a o ia iloaina e ui lava "o se vaega tele o Suria [lagolago] le pulega", e toatele atonu na tetee i ai. Na ia lagona o lenei feteenaiga i totonu e lona lua, talu ai "Lebanona, Iraq, Jordan, ma le itulagi atoa o loʻo taulaʻi e [se] US-Israeli-Takfiri scheme" (2) e tatau ona teena i soo se tau, o lona uiga o le faanatinati e fesoasoani i le pulega a Assad.
E pei ona tusia e se ofisa Amerika i se lipoti a le International Crisis Group (3), "o se taua a Suria ma taunuuga faʻaitulagi ua avea ma taua faʻaitulagi ma se taulaiga a Suria." O se taua malulu fou o loʻo vaeluaina le itulagi, pei o le uluai, lea na faʻatulagaina ai Nasser's Egypt, faʻatasi ma le USSR, faasaga i Saudi Arabia ma le US i le 1950s ma le 60s. Ae ua suia taimi. Ua fa'aitiitia le fa'aatunuu o Arapi, ua fa'ama'a'a tulaga fa'a-fa'au'uga, ma ua i ai fo'i le masalosalo i le lumana'i o setete ma tuaoi na faia ina ua mavae le taua muamua a le lalolagi.
O Suria, faatasi ai ma le fiasefulu afe o tagata maliliu, miliona o tagata sulufai, ma le faaleagaina tele o fale gaosi oloa ma measina iloga, o le tagata sili ona afaina. O le miti faʻamoemoe o le tautotogo o le 2011 ua liua i se miti taufaafefe. Aiseā ua lē mafai ai e Suria ona faia i Tamaseko le mea na faia e tagata Aikupito i Kairo?
Na mafai e tagata Aikupito ona faatoilaloina Mubarak i se tulaga faigofie. O vasega maualuluga ma agafesootai e iai sootaga i le vaega o loo umia le pule e lei lagonaina lava le faamata'uina o latou avanoa, ae tuu ai lo latou saogalemu faaletino. Ina ua maeʻa le fouvalega, na suia filemu e le aufaipisinisi, o ofisa sinia o vaegaau ma faatonu o auaunaga atamai. Na o ni nai tagata na aumaia i le faamasinoga, lemu ma le tele o le musu. Ma o le alu ese atu o Mubarak e leʻi faʻaleagaina ai le paleni faʻaitulagi geopolitical. Na mafai e le US ma Saudi Arabia ona fetuunaʻi i suiga latou te leʻi manaʻo ai ae e leʻi faʻamataʻu ai latou fiafia, pe a mafai ona latou faʻaogaina na suiga.
Ua mou atu le faamoemoe o se suiga
E ese lava i Suria. Mai le amataga o le feteenaiga, le faʻaaogaina o le malosi e le auʻaunaga atamai na maua ai le pulega o masina taua e faʻatulagaina. Na faʻamalosia e le pulega le faʻamilitiaina o le itu teteʻe, faʻateleina o feteʻenaʻiga, ma e oʻo lava i le faʻasalalauga, ina ia faʻafefe ai le toʻatele o tagata; vaega laiti, bourgeoisie ma vasega ogatotonu i le taulaga ua leva ona fefefe i le gagana faʻafefe a nisi vaega faʻafeagai ma le lolofi mai o fitafita mai fafo na lipotia mai e le pulega.
A'o fa'aauauina le fa'alavelave, na mou atu le fa'amoemoe o se suiga e aunoa ma ni vala'au mo le tauimasui, ma o le to'atele o vaega o le sosaiete na fa'apotopoto i le pulega, ma fefefe mo lo latou saogalemu pe a o'o mai se manumalo fa'a-Islam. O Sisifo na faʻatalosagaina tagata faʻatauvaʻa Islamist mo le tele o tausaga, lea na atili faʻafefe ai lena faʻamoemoe, ma faʻamaonia ai le luʻi a le pulega a Assad ia Farani: "Aisea ua e fesoasoani ai i vaega tutusa i Suria o loʻo e tau ai i Mali?"
Na faʻaaogaina foi e le pulega le tulaga faʻavae a Suria e avea ma faʻamalosi e maua ai le lagolago mai ana paaga autu, Iran ma Rusia, lea na faateia ai le lalolagi e ala i le faʻalavelave i le feeseeseaiga ma le sili atu le naunautai nai lo atunuu Arapi poʻo sisifo.
O Suria e na o le pau lea o le au Arapi na mafai e Iran ona faʻamoemoe i ai talu mai le suiga o le 1979. Na tu malosi Suria i taimi faigata, aemaise lava i le taimi o osofaiga a Iraq i Iran i le 1980, ina ua au uma atunuu o le Fagaloa ma Saddam Hussein. Ona o le faʻalauteleina o le faʻaesea o Iran i nai tausaga ua tuanaʻi, o faasalaga mamafa na tuʻuina atu e le US ma le EU, ma le faʻaauau pea o le lamatiaga o le faʻalavelave a le militeri a Isaraelu ma / poʻo le US, o le auai o Iran i Suria, e ui e le faʻamaonia le amio, o se fuafuaga faʻapitoa. faaiuga, ma e le mafai ona toe suia e lona peresitene fou, Hassan Rohani. Ua faia e Iran mea uma na te mafaia e laveai ai lana paaga, mai le tuuina atu o aitalafu i le faletupe tutotonu a Suria i le tuuina atu o le suauu ma faufautua militeri.
Valaau mo jihad
O le aʻafiaga o Iran na taʻitaʻia ai - faatasi ai ma le faʻatagaina a Rusia - e faʻamalosia Hizbullah e auai saʻo i Suria. E mafai e Hizbullah ona finau e faapea o le afe ma afe o fitafita Isalama, mai Lepanona ma isi atunuu Arapi, ua i ai iina, ae o le auai tuusao e mafai ona faateteleina feeseeseaiga i le va o Sunni ma Shia (ua faateleina le taua i Lepanona) ma faamalosia ai le au failotu Sunni.
O le konafesi i Cairo i le aso 13 o Iuni na faia e lagolago ai “o tatou uso Suria” na valaau mo le jihad. Na auai Mohammed Morsi ma, e ui lava na ia mataala seia oo i lena taimi i Suria, na ia faasilasila atu o Aikupito ua motusia sootaga faalemalo ma le pulega a Assad. O fa'aupuga a Anti-Shia, e o'o lava i ali'i fa'atauva'a, na fa'ateleina le leotele. O Hassan al-Shafii, o le sui o Al-Azhar, o le faalapotopotoga tele a le Sunni Islam e faavae i Cairo, na fesili: “O le a le uiga o le faalavelave a Hizbullah [ma le faamasaaina] o le toto le sala i Qusayr? O se taua faasaga i le Sunnis, o le lotu Shia” (4).
O le auai o Lusia e le naʻo se manaʻoga o Vladimir Putin, ae o se toe faʻamautuina o lona taua faʻavaomalo. Fai mai se faifeau Aikupito: “O Sisifo o loo totogiina le tau mo ana taumafaiga e tuuitiitia Rusia talu mai le faaiuga o le USSR. E ui i le agalelei o Boris Yeltsin, ae ua faalautele atu le NATO i tuaoi o Rusia. Mo le lua tausaga, "ua fautuaina e Sisifo ia Rusia e tatau ona latou taliaina le laina a Sisifo [i Suria]. E lē o se manatu moni lenā.”
Fa'aeteete talu mai Libya
O le auala na faʻaseseina ai le iugafono a le UN Security Council i Libya e faʻatulafonoina ai le osofaʻiga a le militeri na mafua ai ona mataala Rusia, ma isi atunuu foi: Pasila, Saina, Initia ma Aferika i Saute ua faʻaalia le masalosalo i iugafono i Suria na tuʻuina atu i le UN e Sisifo. O le pa'ū o le pulega a Assad o le a le taliaina e Rusia: o le a avea ma se manumalo mo Islamists ma e mafai ona faaosofia tagata Mosalemi i totonu o le Federation, lea o loʻo taʻua e Rusia o loʻo faʻasalalau faʻasalalauga faʻasalalau.
Pe a faatusatusa i le naunautaiga o Rusia ma Iran, o le lagolago mai fafo mo le tetee a Suria ua vaeluaina, le mautonu ma le agavaa, e le o se taupulepulega tele a Saudi-Qatari-Amerika-Isaraelu-Salafist. O atunuu taʻitasi o loʻo faia lana lava mea ma fesoasoani i ana lava tagata faʻatau, tuʻuina atu fesoasoani i nisi ae teena i isi. O mea faavalevalea na ausia i se tumutumuga ia Aperila ina ua faatupeina e Qatar le tuuina atu o Ghassan Hitto, o se tagatanuu o Amerika, e avea ma palemia o le malo "le tumau" a Suria. O le fa'alavelave mai le aufaipisinisi mauoa o le Gulf e le o fa'atatau i so'o se ituaiga o pulega fa'aopoopo i le fenumiai (5).
E faigata ona iloa le mea moni o loʻo tupu i le tele o vaega eseese ma vaega o taua (katibas), e faʻasesē uma faʻaigoaina "Islamists", o se faaupuga e mafai ai ona le amanaʻia a latou fuafuaga faʻapolokiki ma eseesega faʻapolokiki (6). O Jabhat al-Nusra, lea e fai mai o ia o se lala o Al-Qaida, e popole i Sisifo e pei o Saudi Arabia, lea na tauina se taua i le oti faasaga ia Al-Qaida i le fale i le va o le 2003 ma le 2005. O lenei popolega e lagona foi. i totonu o faʻalapotopotoga a Salafist: Nader Bakkar, o le failauga poto faʻasalalau a le vaega tele a Salafist a Aikupito Al-Nour, e manaʻo e tipi ese le eleele mai lalo o vae o Al-Qaida: "O le mea matou te talosagaina o se sone e le lele. Ina ia mafai e le au fouvale ona manumalo i le taua. O lo‘o matou ‘ai‘oi atu i tagata i Aikupito e ‘aua ne‘i ō i Suria; e tatau ona manumalo na o Suria.”
O lenei fenumiai ua faʻamalosia e le le fiafia o le US, lea e ui ina naunau e vaʻai i le pa'ū o le pulega a Suria, ae ua musu e alu i se isi malaga i Sasaʻe Tutotonu ina ua uma ona toilalo i Iraq ma Afghanistan. O le suiga i le vaaiga a Uosigitone o loʻo faʻataʻitaʻia e Richard Haass. I le avea ai ma se tasi o faiʻai i tua atu o faiga faʻavae a le Republican Party na ia galulue ai ma Peresitene George W Bush. O lea ua faauluulu i le Council on Foreign Relations i Niu Ioka, faatoa ia lomia se tusi e taʻua Faiga Faʻavae i Fafo e Amata ile Aiga: o le mataupu mo le faʻatonuina o le fale o Amerika, lea e finau ai o faʻafitauli i totonu, mai le faʻaleagaina o le faiga o felauaiga i le le lava o tagata faigaluega tomai, o loʻo taofia ai le US mai le faʻaaogaina o le taʻitaʻiga i le lalolagi atoa.
Ua filifili Peresitene Barack Obama e tuuina atu auupega i le au fouvale a Suria. O le mafuaaga o le faʻaaogaina e le 'autau a Suria o le sarin gas - o se mataupu feteʻenaʻi ma e leai se suʻesuʻega tutoatasi i le taimi nei (7) — lea, e tusa ai ma le US, ua fasiotia ai le tusa ma le 140 o le 90,000 tagata na aafia i le feteenaiga e oo mai i le taimi nei. Ae faapefea ona faauigaina le faaiuga?
Ua avea Suria ma malae tau fa'aitulagi ma fa'ava-o-malo, ma e le'i talia e se togalauapi le faia'ina o lana siamupini. Ina ua maeʻa le manuia o le autau a Suria i Qusayr, e manaʻo le US e taofia le pulega mai le mauaina o se manumalo atoatoa, e ui lava o sea manumalo e matua le mafai lava ona o le tele o le faitau aofaʻi ua faʻasalaina ma, e leai se isi mea e leiloa, ua matua teena le pulega. Ae o manaʻoga o le US atonu o le a le liliu atu i se faʻalavelave tetele, sone e leai ni lele poʻo le tautinoga a le 'autau. Afai e tumau pea le paleni a le militeli, o le a faʻaauau pea le faʻalavelave, faʻapea foʻi ma le oti ma le faʻaumatiaga, ma le lamatiaga o le a salalau atu le feteenaiga i le itulagi.
Iraq, Jordan ma Lepanona ua maua i le feteenaiga; O fitafita Iraqi ma Lepanona, Sunni ma Shia, o loʻo i ai i latou i itu tetee i Suria. Le alatele fa'ava-o-malo (8) o loʻo aumaia fitafita, auupega ma manatu i totonu o Suria mai i Afghanistan ma Sahel. A faʻaauau pea ona vaʻaia e le au faʻataʻitaʻi fafo le feteenaiga o se taʻaloga e leai se aofaʻi, o le a mafatia tagata o Suria ma o le itulagi atoa o loʻo lamatia i le tosoina i totonu.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo