Punavai: Avega mai le Edge
Saunia e Frontpage/Shutterstock.com
Ina ua saunoa le Peresetene Turki Recep Tayyip Erdogan i se fonotaga tau tamaoaiga i le aai o Sivas i le aso 4 o Setema na mafaufau ai Turkey e fausia ni auupega faaniukilia, na ia tali atu ai i se folafolaga malepelepe.
Ina ua tuuaia e le Palemia o Isaraelu Benjamin Netanyahu le malo o Iran pepelo e uiga i lana polokalame faaniukilia, sa ia natia se tasi o mea sili ona taufaasese i le talafaasolopito o auupega faaniukilia.
Ma o le toʻatele o tagata Amerika e leai se faʻamatalaga e uiga i ai.
I le taeao po o Setema 22, 1979, na faamaumauina ai e se satelite a le US a moli fa'alua latalata i motu o Prince Edward i le Atelani i Saute. O le satelite, o le Vela 5B, o loʻo tauaveina se masini e taʻua o le "bhangmeter" o lona faʻamoemoe e iloa ai ni pa faaniukilia. Na auina atu i le taamilosaga ina ua maeʻa le sainia o le Partial Test Ban Treaty i le 1963, o lana galuega o le mataʻituina o soʻo se soliga o le maliega. Na fa'asaina e le Feagaiga le pa faaniukilia i le ea, i lalo o le sami ma le vanimonimo.
O pa faaniukilia e iai se tulaga tulaga ese. Pe a pa le auupega, e alu atu i fafo se pulupulu muamua o le malamalama, ae a oo ina faalautele le polo afi, e maalili i lalo mo ni nai milliseconds, ona toe oso lea.
"E leai se mea i le natura e maua mai ai se moli moli lua-puu," o le tala lea a Victor Gilinsky. "O le va o le puʻu e faʻaalia ai le aofaʻi o le malosi, poʻo le fua mai, na faʻamatuʻu mai e le pa." O Gilinsky sa avea ma sui o le US Nuclear Regulatory Commission ma sa avea muamua ma Rand Corporation physicist.
Sa itiiti se fesili po o ai na faia le suega. O atumotu o Prince Edward e pulea e Aferika i Saute ma na iloa e le US intelligence le malo o le apartheid o loʻo faia suʻesuʻega i auupega faaniukilia, ae e leʻi faia lava. Ae o Isaraelu sa i ai ni nuke ma o atunuu uma e lua sa vavalalata sootaga militeri. I se faapuupuuga, e toetoe lava a mautinoa o se auupega Isaraelu, e ui lava na faafitia e Isaraelu.
I vaiaso na sosoo ai, o faʻamaoniga manino mo se suʻega faaniukilia na aliaʻe mai hydrophones latalata i le Ascension Island ma le oso i le radioactive iodine-131 i mamoe Ausetalia. Na'o pa faaniukilia e maua ai iodine-131.
Ae o le suega na oo mai i se taimi leaga mo le Peresetene Amerika o Jimmy Carter, o le na sauni lana toe palota, o se maatulimanu o se maliega filemu i le va o Isaraelu ma Aikupito.
Afai na iloa e Isaraelu le solia o le Vaega o Suʻega Faʻasalaga, faʻapea foʻi ma le 1977 Glenn Amendment to the Arms Export Control Act, semanu e manaʻomia le US e tipi uma le faʻatau atu o auupega ia Isaraelu ma faʻaaoga faasalaga mamafa. Sa popole Carter pe o le a se mea e maua i le palota, talu ai o se vaega tele o le faʻavae a Carter o le pulea o auupega ma le le faʻateleina.
O lea na faʻapotopoto ai e Carter se vaega o tagata atamamai o latou galuega e le o le suʻesuʻeina o le mea na tupu ae ia ufiufi. Na saunia e le Ruina Panel se faʻamatalaga faʻasalaina e aofia ai ni mita laiti na talia e le aufaasālalau ma, o se taunuuga, na faapena foi i tagata Amerika.
Ae na iloa e fomaʻi faaniukilia le asu o le laulau ma e le mafai ona finauina le faʻamaoniga. O le masini na tuʻu i luga o se vaʻa i le va o Prince Edward Island ma Marion Island (le mea muamua e le tatau ona fenumiai ma Kanata Prince Edward Island) ma se fua mai le 3 i le 4 kilotons. Na ioe se vaega faalilolilo a le CIA ae tuu le fua i le 1.5 i le 2 kilotons. Mo se faʻatusatusaga, o le pomu a Hiroshima e 15 kilotons.
Na manino foi le mafuaaga na faia ai e Isaraelu le tulaga lamatia. Sa i ai ia Isaraelu le tele o pomu fission e pei o Hiroshima ae sa galue i le gaosia o se auupega thermonuclear—se pomu hydrogen. E faigofie lava ona fa'aoga pomu fission, ae o auupega fa'afefiloi e fai togafiti ma mana'omia se su'ega. O le mauaina e le Vela o se avanoa mama, talu ai ua malolo le satelite. Ae sa galue pea ona mita mita.
Mai ia Carter, ua ufiufi uma e peresitene o Amerika le soliga a Isaraelu o le 1963 Partial Test Ban Treaty, faapea foi ma le 1968 Nuclear Non-Proliferation Treaty (NPT). O lea la, ina ua fai mai Netanyahu o loʻo pepelo Iran e uiga i lana polokalame faaniukilia, o le tele o isi vaega o le lalolagi, e aofia ai ma le US faaniukilia faʻavae, e tilotilo mata.
Ae mo le Peresetene Turki o Erdogan, e sa'o atoatoa o ia ua solia e malosiaga faaniukilia le folafolaga na latou faia i tua i le 1968 ina ua sainia e le NPT. O le Mataupu VI o lena maliliega e manaʻomia ai le faʻamutaina o le tuuga faaniukilia o auupega ma le soloia o auupega faaniukilia. Ioe, i le tele o auala o le Mataupu VI o le fatu o le NPT. Na sainia e atunuu e le o ni faaniukilia le maliliega, ae na o lo latou lokaina i totonu o se faiga o le "apartheid faaniukilia," lea na latou malilie ai e aua neʻi mauaina ia auupega o le faʻaumatiaga tele, ae o Saina, Rusia, Peretania Tele, Farani ma le US e mafai ona tausia. latou.
O le "Big Five" e le gata na teuina a latou auupega, o loʻo i ai uma i le faagasologa o le faʻaleleia ma faʻalauteleina. O loʻo faʻamatuʻuina foi e le US isi maliega, e pei o le Anti-Ballistic Missile Treaty ma le Intermediate-Range Nuclear Force Agreement. Ua sauni foi Uosigitone e lafoai le AMATA feagaiga e fa'atapula'a ai le US ma Rusia i se numera fa'atulagaina o fa'aulu ma fa'alaufau mamao mamao.
O le mea e ofo ai e na o le fa isi atunuu ua lafoaia le NPT: Isaraelu, North Korea, Pakistan ma Initia (naʻo le tolu mulimuli na faʻatagaina e le US). Ae o lena tulaga e le mafai ona tumau e faavavau, aemaise lava talu ai o se vaega o le Mataupu VI e manaʻomia ai le faʻaleagaina lautele, o se tautoga na faʻamamaluina i le soliga. O le US i le taimi nei o loʻo i ai le tele o tala faʻatatau o le puipuiga i lona talafaasolopito ma faʻaalu e uiga i le 47 pasene o mea uma e faʻaalu e le lalolagi atoa ia latou militeri.
E ui e foliga mai e le mafai e le US ona manumalo i taua ma lena militeri tele-Afghanistan ma Iraq o mala-e mafai ona mafua ai le tele o mea leaga e toaitiiti atunuu e naunau e faʻafefe. E tusa lava pe le faʻaogaina e Uosigitone lana militeri, o ana faʻasalaga e mafai ona faʻaititia ai le tamaoaiga o se atunuʻu ma faʻamativaina ona tagatanuu. Korea i Matu ma Iran o ni mataupu faʻapitoa.
Afai na naunau le US e ufiufi le suʻega a Isaraelu 1979, aʻo faʻatagaina isi atunuʻu o loʻo mauaina auupega faaniukilia, aisea e manatu ai se tasi e leai se mea e sili atu nai lo le pepelo i le mataupu o le faʻateleina? Ma afai o le NPT o se masini e faʻamautinoa ai e le mafai e isi atunuʻu ona puipuia i latou lava mai isi malo masani ma / poʻo malosiaga faaniukilia, aisea e saini ai se tasi pe nofo i totonu o le Feagaiga?
O le Peresetene Turki Erdogan atonu o loʻo faʻafefe. E fiafia o ia i le pomu ma faaaoga lelei e taofia ai ona fili mai le paleni. O le fa'amata'u e ono avea ma ta'iala mo le fa'amulimuli o le US i lana lagolago mo Isaraelu ma Eleni i a latou taumafaiga fa'atasi e atia'e puna'oa malosi i le Sami Metitirani i sasa'e.
Ae o Turkey e iai foi popolega mo le saogalemu. I lana tautala, Na faailoa mai e Erdogan “O loo i ai Isaraelu i o tatou tafatafa. E i ai a latou [auupega faaniukilia]? Latou te faia.” Na ia fai mai afai e le tali atu Turkey i le "faʻamalosi" a Isaraelu i le itulagi, "O le a tatou feagai ma le faʻamoemoe o le leiloa o lo tatou tulaga maualuga i le itulagi."
Atonu o loʻo pepelo Iran-e ui lava e leai se faʻamaoniga o loʻo faia e Teheran se taʻaloga ogaoga i le gaosia o se auupega faaniukilia-ae afai latou te faia, latou te galulue lelei ma Amerika ma Isaraelu.
E le o toe mamao pe mulimuli ane o le a tu'u ese e se tasi se tasi o na nukes. O sui sili ona foliga mai o Initia ma Pakisitana, e ui o le faʻaaogaina e le US ma Saina i le Sami Saina i Saute e le o se fesili. E leai foi se pefu i le va o NATO ma Rusia i le Baltic.
E faigofie ona tuʻuaʻia le tagata o loʻo nofo nei i le White House mo feeseeseaiga i le lalolagi, sei vagana ai le tele o malosiaga faaniukilia ua le amanaʻiaina a latou tautinoga i auupega faaniukilia ma le faʻaleagaina mo le silia ma le 50 tausaga.
O le ala e toe foi atu ai i le mafaufau e faigata ae e le mafai:
Tasi: toe auai i le Anti-ballistic Missile Treaty, o lea ua le manaʻomia ai le tele o fana a Rusia, ma faʻaitiitia ai feeseeseaiga i le va o le US ma Saina e ala i le aveesea o le ABM mai Iapani ma Korea i Saute.
Lua: toe fa'aofi le Intermediate-Range Nuclear Force Agreement ma saili se auala e aumai ai Saina, Initia ma Pakisitana i totonu. O lena mea o le a manaʻomia ai se faʻaitiitiga lautele o fitafita militeri a Amerika i Asia faʻatasi ai ma se maliliega ma Saina e solomuli i ana tagi i luga o le tele o le Sami Saina i Saute. O feeseeseaiga i le va o Initia ma Pakisitana o le a matua faaitiitia i le na o le faataunuuina o le tautinoga a le UN e faia se palota i Kashmir. E toetoe lava a palota le au mulimuli mo le tutoatasi.
Tolu: fa'aauau le usita'i i le START Treaty ae taofi le fa'aonaponei o auupega faaniukilia a le Big Five ma amata fa'atino le Mataupu VI o le NPT e tusa ai ma malosiaga faaniukilia ma masani.
Pie i le lagi? Ia, e taia se ao mushroom.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo