Muamua, manuia lou aso fanau.
Faafetai.
O le aso 7 o Tesema o le aso faamanatu foi lea o le osofaiga i Pearl Harbor.
O le fa'amanatuina fo'i lea o le osofa'iga a Initonesia i Timor i Sasa'e, na fa'atagaina e Henry Kissinger, lea atonu na fa'aumatia ai le tasi vaetolu o le faitau aofa'i. O lea, tele aso faamanatu.
WWII o le mea lea ou te manaʻo e amata ai. Na tusia e Howard Zinn e faapea "Atonu o le taunuuga sili ona leaga o le Taua Lona Lua o le ola pea lea o le manatu o taua e mafai ona tonu." Na e talanoa e uiga e le o oe o se pacifist, ma e te talitonu o le Taua Lona Lua o se mea tatau e faʻaumatia ai le faʻasalalauina o fascism.
Ia, o sina mea itiiti.... O lona uiga ou te manatu na mafai ona taofia le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Ae o le taimi lava e leʻi taofia ai, o le le mafai ona puipuia, e oʻo atu ai i se tulaga e tatau ai ona e faʻatagaina le manumalo o fascism pe teteʻe i ai. O lea ina ua le mafai ona taofia, ioe, sa ou manatu o se taua talafeagai. I le isi itu, sa ono mafai ona taofia Siamani i le 1938. Sa latou leʻi sauni mo le taua. E le'i taofia Hitila, aemaise lava ona e le'i matua tetee tele Peretania ma le Iunaite Setete ia te ia. O le mea moni, sa latou lagolagoina o ia i le tele o auala.
E tusa ai ma le fascism Iapani, o loʻo i ai se faʻalavelave lavelave. O le uiga o la'u tala o Iapani o ni tagata faatupu vevesi i le tolusefulu, ae e leʻi tetee le US, pau lava le mea na latou manaʻo ai, o Iapani e faʻatagaina le US avanoa i Saina, ma na faʻaauau pe a ma le lua vaiaso aʻo lumanaʻi Pearl Harbor. O le tulaga o Iapani, o lona uiga, i lo latou manatu e le o se mea valea, o loʻo latou faia le mea na faia e Amerika ma Peretania. O lona uiga, o le US mo le 130 tausaga na i ai le Monroe Doctrine, o le a latou pulea le Itulagi i Sisifo, ma e leʻi mafai ona faʻatinoina, atoatoa, ae ua faia i se tulaga tele, i (tatou lava). tulaga) e faalagolago, e vaneina se faatulagaga fou o malo. O le mea moni o le lagolago a le US mo lena mea, o lona uiga na lagolagoina e le US, aua o le a le mafai ona pulea e le US, ae ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na toe fausia e le US, ma faʻaalia.
Na mafai ona taofia lena mea, ioe e mafai. Ae o le taimi lava na tupu ai le taua, o loʻu lava lagona, ou te le iloa pe ioe laʻu uo o Howard Zinn, o se taua talafeagai, ina ua amata le taua.
Na tupu le tele o taunuuga le manaʻomia.
Ioe o le a tupu mai le taua. Ae o le a se isi mea e fai? O le faatoilaloina e Nazi o Eurasia? Le aulelei tele.
I tua i le taimi nei, ua e taʻua o se amataga, o le faʻaaogaina o le malosi e naʻo le tulafono i lalo o tulaga e lua: i lalo o le faʻamataʻu o se osofaʻiga lata mai, poʻo le faʻatagaina o le UN Security Council.
E le o lo'u tulaga lena, o le tulafono faava-o-malo, o le tulaga aloaia lena o tagata uma.
Ia te au, e foliga mai e tasi lava le tulaga, o le puipuia o le tagata lava ia.
E le faapea. O le fesili pe o i ai i le fono a le puipuiga a Malo Aufaatasi le aia tatau e faʻatagaina ai le malosi. Ia, ose fesili lavelave. Atonu e iai ni aiaiga.... Muamua lava, e toetoe lava a leai se mea na tupu. Taumafai e su'e se fa'ata'ita'iga. Ae e mafai ona e mafaufauina tulaga o loʻo i ai e ono faʻamaonia, a itiiti mai ou te mafaia.
O a ituaiga tulaga o le a i ai?
Mo se faaaʻoaʻoga, seʻi faapea na tulaʻi mai se mea e pei o le Nazi Siamani i se nofoaga autū o le malosi. Pe, fai mai, o le osofaʻiga a Iraqi i Kuwait. O le uiga o la'u tala, o le mataupu lena latou te le'i vala'au i ai, ae na latou latalata lava i le fa'atagaina. Toe fo'i, ou te manatu na mafai lava ona toe fa'afo'i e aunoa ma se osofa'iga, o lea 'ou te le talia ai le taua, aua sa i ai se auala e toe fa'afo'i ai. Ae ana leai se auala e toe fa'afo'i ai, semanū ua talafeagai le faia e le UN. Ma e iai isi mataupu.
Ave nei le osofaʻiga a le US i Vietnam i Saute. E mautinoa lava e talafeagai mo le fono a le puipuiga le faia e taofia ai. Ioe latou te le mafai. O se malosiaga tele ma e le mafai ona e faia se mea e uiga i ai. Pe ave, fai mai, o le US terorisi taua faasaga ia Nicaragua. Na taumafai le UN e faʻalavelave, fono saogalemu, na faʻatonuina e le faamasinoga a le lalolagi le US e faʻamutaina, na taʻu atu e le US ia i latou e leiloa. Na ave e Nicaragua i le Fono a le Puipuiga, ma na pasia e le Fono a le Puipuiga ni iugafono se lua e faʻamaonia ai faʻaiuga a le faamasinoga, na veto e le US. Lelei, o le faaiuga lena o lena tala. E le mafai e le UN ona faʻatagaina le malosi e faasaga i le Iunaite Setete, aua e matua malosi tele. Ae, o na mea e mafai ona mafaufauina. Afai na tupu se mea ou te manatu o se mea saʻo.
O faʻalapotopotoga faʻavaomalo ua i ai talu mai le WWII e foia feteʻenaʻiga ma puipuia le faʻaaogaina o le malosi, ae leai so latou malosi faʻamalosia.
E le faapea e leai so latou malosi e faamalosia ai. E iai la latou pule fa'amalosi pe a fa'atagaina e le US. O lea e iai la latou malosiaga faʻamalosi e faasaga i tagata vaivai, ma faasaga i fili US, a leai, leai. E fai lava si fa'asili, ae o le tele o le tala. O lona uiga e iai faafitauli a le UN, ma o faafitauli o loʻo i ai iinei. E tutusa foi le moni o nei tala taufaaleaga uma e uiga i le toe fuataina o UN. Ioe, e mafai e le UN ona faʻaaogaina se suiga, ae e te iloa, e mafai foi e Uosigitone, faʻapea foi le tele o kamupani a Amerika. Ae o le fa'afitauli autu e mana'omia mo le toe fuata'iga a le UN o le taofia lea e le US le fa'alavelaveina o galuega a le UN. O le faafitauli autu lena.
O le mea moni o loʻo tatou vaʻai saʻo i lenei minute i Montreal, e le o le UN i le taimi nei, ae o le fonotaga faʻavaomalo i le vevela o le lalolagi. E le fa'atagaina e le US e fa'agasolo, fa'atasi. O le faafitauli lena o faalapotopotoga faavaomalo. Afai e poloka e le setete sili ona malosi a latou gaioiga, ioe, o se faʻafitauli.
E i ai ni mafuaʻaga loloto mo taua, pe o se fesoʻotaʻiga o manaʻoga mana?
Ia, e le mafai ona e fa'avasegaina, e te iloa. O nisi taimi, e iai se tupu valea po o se isi. Pe ave le Crusades, o le uiga o laʻu tala, ua naʻo le faʻatauvaʻa faʻalelotu. Ioe ioe, o loʻo i ai ituaiga uma o mafuaʻaga, ae i le lautele, o taua faʻamalosi e fesoʻotaʻi ma mafuaaga faʻapitoa ma tamaoaiga. E le o se selau pasene.
Fai mai Orwell "O taua e tele lava i totonu." E te ioe i lena mea ma e mafai ona e faamalamalamaina atili i ai?
Ia, e iai se lagona e moni ai. E masani lava o loʻo i ai se mea taua i totonu o le sosaiete faʻamalosi. Atonu e tatau ona pulea e [le au maualuluga] le faitau aofaʻi, se mea faapena. E masani ona moni lena mea. O le mea moni, i taua, o le iʻuga e masani lava o tagata vaivai ma matitiva e mafatia i sosaiete uma ma tagata malolosi e lelei i sosaiete uma.
Fai mai la, o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O le uiga o laʻu tala, sa i ai Nuremberg ma Tokyo tribunals na faʻataʻitaʻiina nisi tagata, ae o le US ma Peretania na toe faʻaleleia le faʻatonuga masani. I Iapani, sa i ai se vaitaimi puupuu o le faatemokalasi, mai le 1945 i le 1947, ae na faateia le au Uosigitone saoloto, na faʻatūina na taʻua o le "fesoʻotaʻiga" lea na latou faʻatonuina ai le pulega o galuega e faʻaleagaina faʻalapotopotoga faatemokalasi i Iapani, ma le matagofie. toe fa'afo'isia le fa'atonuga fascist masani. O le a le mea na tupu, o le uiga o laʻu tala i faiga faapalemene ma isi mea, ae o tagata lava e tasi, tutusa fausaga faʻalapotopotoga. E tutusa foi i Siamani. O tagata solitulafono tetele o taua na toe faʻaleleia, ma o le tele o faiga fascist masani na toe faʻaleleia. E le'i faia'ina la, ae na faia'ina tele tagata i Iapani ma Siamani ma le tele o isi atunuu.
Na e tusia e faapea "O le malosi malosi e tulituliloa taua e le aunoa, ma le manatu faapito." O lea la ua ia i tatou le tomai e faaumatia ai i tatou i le tele o taimi, pe e mafai ona e vaai faalemafaufau i nisi o malosiaga o loo taofiofia lo latou le fiu i le tuliloaina o taua?
Sa i ai ni taumafaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, ina ua maeʻa le Cuban Missile Crisis, lea na latalata tele ai le lalolagi i faʻalavelave, na ioe le pulega Kennedy e faʻataʻitaʻi feagaiga faʻasaina, ma laasaga e faʻaitiitia ai le taufaamatau o taua faaniukilia. Aʻo leʻi oʻo i lena sa latou teena ofo mai Rusia. Na ofo mai Rusia e faʻaitiitia le malosi o le militeri pe a faʻapea e faia e le US. Ma o le mea moni na faʻatinoina e tagata Rusia i le '50s ma le amataga o le 60s, ma na teena e le US. Na tali atu Kennedy e ala i le faateleina o le malosi faamiliteli a Amerika. Ona oʻo mai ai lea o le faʻalavelave faʻafuaseʻi ma se suiga i faiga faʻavae, ona i ai lea o gaioiga e faʻaitiitia ai le taufaamatau o taua, ma na latou manuia. O le Non-Proliferation Treaty, lea na sainia i le 1970 na iai ni aafiaga. Ua fa'aitiitia le numera o setete faaniukilia, latou te fa'amoemoe i le tele o isi. Ua lava le leaga, ae [latou] faaitiitia.
I le isi itu, e le o galue le NPT. O loʻo i ai se iloiloga e lima tausaga, ma o le mea mulimuli ia Me o se faʻalavelave, ma o le mafuaʻaga autu o le US ua na o le faʻalauiloaina o le a le faʻamalieina ana matafaioi NPT. Na taumafai le malo ma le aufaasālalau e tuuaia le mea atoa ia Iran, lea e i ai soʻo se faʻafitauli o loʻo i ai, ae o le faʻafitauli tele o le teena lea o malosiaga faaniukilia, aemaise lava le Iunaite Setete, e ola e tusa ai ma a latou matafaioi. Ma o lea ua taʻu aloaia mai e le US o le a le faia. O lea la, e alu i le Non-Proliferation Treaty. Ae o se taumafaiga e fai tonu le mea o loʻo e fai mai ai, e faʻaitiitia ai le ono tupu ai se taua. Sa i ai isi taumafaiga.
O le UN Charter o se taumafaiga. O le mea moni, faitau i ai, e tatalaina i le fai mai o le tagata soifua na mafatia i le sasa o taua faʻaumatia faalua i le augatupulaga ua mavae, e tatau ona tatou faʻaumatia, ma sa latou taumafai. O le mafuaaga lena e taofia ai e le Mataupu II le faaaogaina o le malosi i mataupu faavaomalo, mo le taimi muamua i se maliega faavaomalo tele. Ona oo mai ai lea o le tuusaunoaga e tasi na e ta'ua. Ia, o se taumafaiga lena, o se taumafaiga ogaoga, i le vaega a le sosaiete faavaomalo, na amataina e le US i lena taimi, e faʻatapulaʻaina le taufaamatau o taua, atonu e faʻaumatia. Sa le aoga, ma sa le aoga ona sa le taliaina e malo tetele, aemaise lava ma le lofituina o le Iunaite Setete.
E foliga mai e manatu tagata o le au elite e amio i se auala le talafeagai, ae ...
E fa'alagolago i le uiga o lau fa'amatalaga.
E sa'o, e fa'atatau i le latou fa'avaega…
E tusa ai ma a latou mafuaaga faʻavae e talafeagai. O le mea moni, fai mai, le pulega a Bush. Mo i latou, e matua lelei lava le faʻateleina o le faʻamataʻu o le mataʻutia, faʻateleina le taufaamatau o taua faaniukilia, faʻaumatia le siosiomaga ina ia le ola ai fanau a lau fanau. O na mea uma e matua talafeagai, aua o se mea e sili atu ona maualalo nai lo le faʻaputuina o taga a au uo mauoa i tala, ma faʻateleina lou malosi. Ioe ioe, e talafeagai.
Ae, e oʻo ea i se tulaga e tatau ona popole ai tagata maualuluga i lo latou lava ola?
Ioe. Mo se faʻataʻitaʻiga, i totonu, fai mai, o le lalolagi pisinisi, o loʻo i ai se faʻaaliga, e te iloa, e sili atu ona e gauai atu pe o le a maua e fanau a lau fanau se lalolagi e nonofo ai. Na ou taʻua sa i ai foi le lagolago maualuga. O le mea moni, ina ua maeʻa le faʻalavelave faʻafuaseʻi, na iloa i liʻo faʻapitoa pe a tatou faʻaauau pea lenei mea o le a tatou feulaina i tatou lava.
Pe fai mai Europa. [I le] faasaienisi faaupufai, o loo i ai se suesuega tele, talanoaga tele e uiga i le mea ua taua o le “filemu faatemokarasi.” Temokalasi e le tau le tasi i le isi. Ma o le faʻamaoniga autu, o le faʻamaoniga autu, ia, i Europa faatemokalasi, latou te leʻi faia se taua talu mai le 1945. Pe ona o le faatemokalasi? Ailoga. Ou te fai atu, mo seneturi, o Europa o le nofoaga sili ona leaga i le lalolagi. Sa tele a latou taua i taimi uma, taumafai e fa'atupu le faiga malo-setete e leai se uiga. Na latou taofi i le 1945, e moni. E mafua ona o le malamalama o tagata Europa, o le isi taimi latou te taaalo ai i le taaloga o le a feoti uma. Ua lelei, ua latou filifili, ua lelei, ua uma taaloga. Sa matou taaalo mo le 500 tausaga, ua le mafai ona toe faia. Ioe, ioe, na iloa e le au maualuluga latou te le toe i ai ni taua i le va o Siamani ma Farani ma Egelani, aua o le isi taimi o le taimi mulimuli lea.
E mafai ona e talanoa teisi e uiga i le faʻamalosia o le malo-setete faiga faʻatasi ma sauaga ma taua?
Fasiomea fa'asaunoa. O lona uiga, o le tala faasolopito o Europa o se faʻataʻitaʻiga. Va'ai i le faitau aofa'i o Europa, e matua 'ese'ese. Ua tele atugaluga i le taimi nei e uiga i gagana ua lamatia, ua mou atu gagana a le atunuu. Ma e ogaoga. Ae masalo o le tele o le leiloa o gagana i le seneturi talu ai o totonu tonu lava o Europa. O lona uiga, o le mea matou te taʻua o le Italia, o le tele o tagata Italia e leʻi tautala, e tatau ona aʻoaʻoina se gagana lona lua pe a e aʻoaʻoina le gagana moni. E tutusa ma Siamani, e tutusa foi ma Farani, e teisi atu i tua. Ma o le ata lena o le eseesega o aganuu ma isi mea, lea e te mauaina toetoe lava i soo se mea o le lalolagi. Ou te fai atu, e te le mauaina i le Iunaite Setete, ae o loʻo i ai se mafuaaga faigofie mo lena mea. O le colonist Peretania na'o le tapeina o tagata uma. Lelei, e te le maua se eseesega. E ia te oe le uiga o le fasioti tagata, lelei: leai se eseesega. Ae i totonu o sosaiete e te leʻi faʻaumatiaina tele, o loʻo i ai faʻalavelave faʻaitulagi, faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu ma faʻalapotopotoga e le mafai ona e tusia laina faʻataʻamilo ai. O le faia la o lena faiga malo-setete na iʻu ai i senituri o sauāga fasioti tagata.
O le mea moni, o le sauā fasioti tagata na maua ai e Europa le faʻatusatusaga. Na atiina ae e Europa se aganuu o le saua lea e le o iloa i isi vaega o le lalolagi. Ina ua amata ona faʻalauteleina tagata Europa, latou te leʻi manumalo i taua i luga o le faʻavaeina o lo latou maualuga faamiliteli, ae i luga o le faʻavae o le saua, lea e leʻi iloa e isi pe faʻafefea. O le mea moni, afai e te vaʻavaʻai i le au tusitala faʻasolopito o le militeri, latou te faʻailoa mai, o Peretania, o mea autu, na latou fai mai lelei, mo le isi vaega o le taua o le lalolagi o se taʻaloga, mo Europa o se saienisi. Ma ioe, na latou faatoilaloina le tele o le lalolagi, ma taumafai e faʻamalosia se faiga malo-setete i luga. Ma e te tilotilo i le tele o taua mataʻutia i aso nei, o taunuuga ia o le tusiaina o tuaoi colonial i se taumafaiga e faʻamalosia le faiga o le malo-setete. E toetoe lava leai se mea e fai i mea e fiafia i ai tagata ma mafutaga ma tautinoga.
O le mea moni o Europa lava ia ua amata ona iloa lenei mea, ma o loʻo agai atu i se ituaiga o tuʻuina atu. O lea la i Sepania, mo se faʻataʻitaʻiga, Catalonia, o se atunuʻu tele, ma e le o toe umi ae maua e isi se tikeri talafeagai o le tutoʻatasi, ma a latou lava gagana ma sina tikeri o le pulega faʻapitonuʻu. I Uelese ma Sikotilani o lo'o i ai se tikeri o le tu'uina atu i gagana. E le'o i Sikotilani, ae i Uelese ua toe fa'aleleia le gagana. O se faiga e le masani ai.
O le mea moni o le faiga masani, e ui lava e leai se tasi e fiafia e faʻalogo, o le Malo o Ottoman. O le uiga o laʻu tala, o le Malo o Ottoman sa leaga ma sauā, ma e leai se tasi e manaʻo e toe faʻafoʻisia lena mea, ae sili atu pe itiiti ifo na latou tuua na o tagata. Afai la o oe i le vaega Eleni o le aai e tamomoe e tagata Eleni, ae afai e te i le vaega o Armenia e tamomoe e tagata Armenia. E te le tau faimalaga e pasia pou tuaoi e lua pe a e alu mai Istanbul i Cairo i Baghdad. Sa na'o se faiga fa'aitumalo, lavelave, fa'aitulagi ma se tulaga maualuga o le pulea fa'apitonu'u, ma mo le tele o le lalolagi o le mea tonu lena e talafeagai. O le faʻatonuina o se faiga malo-setete i lena mea, o le a mafua ai le tele o sauaga ma le faʻaleagaina, ma faia.
E tele naua fa'amaoniga fa'asolopito mo lea mea. O le mea moni, o le Iunaite Setete lava ia o se faʻataʻitaʻiga. Sa i ai se faiga malo-setete na tuʻuina atu, o se faiga tutusa, ae na faʻatonuina e ala i le faʻaumatiaina o le tele o le tele o sosaiete ua sili atu ona atinaʻe. O le uiga o la’u tala, sa faafoliga o i latou o ni tagata tuli manu o loo tau mafaufau i le togavao, ae matou te iloa e le moni lena mea. Ma [e ala i le] faatoilaloina o le afa o Mekisiko, ma nofoia faatasi ma le au colonist Europa. Ioe, o le auala lena e mafai ai ona e faia se malo-setete, ae matou te le taʻua o le vevesi aua na matou faia, e te iloa. Ae se‘i silasila ane i ē na aafia, e ese le latou ata.
Talu ai ona o se faiga faamiliteli e pulepuletutū, e faapefea la e se sosaiete anarchist, o se sosaiete e faavae i luga o le felagolagomai ma fegalegaleaiga saoloto ona taulimaina taufaamatau mai fafo?
E le mafai ona e tuuina atu se tali lautele. E fa'alagolago i le natura o fa'amata'u mai fafo. Fa'apea la, o le tasi lea o fa'ata'ita'iga o se sosaiete anarchist sili atu pe itiiti ifo na mafai ona ola mo sina taimi, e ta'ua o le fouvale o Sepania i le 1936. Sa i ai se taufaamata'u mai fafo, o le tele, i le mea moni. O le taufaamataʻu vave mai fafo o le osofaʻiga a Franco mai Aferika i Matu, ma o le tele o fitafita Aferika i Matu i le mea moni. Sa i ai se osofaiga, ma sa i ai fegalegaleaiga faigata. I totonu o se tausaga, na faʻaumatia le sosaiete anarchist, ae leʻi faʻaumatia e Franco. Na faʻaumatia e tagata Rusia ma Sisifo, oe na le fiafia le tasi i le isi, ae sa i ai se latou faʻamoemoega tutusa: faʻaumatia Sepania fouvale. Ma sa latou galulue faatasi i lena mea faatasi ai ma Franco nationalists, ma ina ua mavae le tusa o le tausaga, sa latou manuia, ona avea ai lea ma se taua faalemalo masani.
Ae, pe na i ai i le sosaiete anarchist se auala e sao ai i lena mea? Ia, e mafai. O lona uiga o le mea moni sa i ai ni talosaga e le talia e le malo, ae sa i ai ni talosaga ogaoga. O le mea autu na faia e se tasi o taʻitaʻi faʻatupu anarchist, tagata mafaufau i Sepania, o ia moni lava o Italia, Camillo Berneri, o le na vave faʻatonu, na ia fai mai vaʻai, o le taua masani o le a le aoga, o le malosi o loʻo osofaʻia i tatou e matua malosi. mo lena. O lea na ia fautuaina ai se tuufaatasiga o taua tau ma taua faaupufai. E talafeagai le taua o le guerrilla. O Sepania o le mea na faia ai, o le mea moni, i osofaiga a Napoleone, ma ua matou iloa nei e mafai ona e faia le tele o mea, ua matou vaʻaia lena mea. O le taua la o le guerrilla o le tetee i le lotoifale e faasaga i autau o loʻo nofoia. Ma e sili ona taua, taua faapolokiki. O le faavae o le autau a Franco o Aferika i Matu, ma na fautua mai Berneri e tatau i le au Sipaniolo Anarchists ona lagolagoina le fouvalega i Morocco i Farani ma Sepania, ma lagolagoina i latou o loo taumafai e faatoilaloina malo colonial, lagolagoina le toefuataiga o fanua. Ma sa i ai i latou. Sa i ai se faiga fouvale a le atunuu i Aferika i Matu lea na taumafai le malo colonial e taofiofia. Ma sa manaʻomia le toe fuataʻiina o fanua, faʻaumatia pulega faʻa-meperoa, mea o le a maua ai le tele o lagolago lauiloa. Ia, o le talosaga a Berneri, ua lelei, o le mea lena matou te lagolagoina. Fa'alaloina le pito i lalo o le 'au osofa'i e ala i le tu'uina atu i ana lava fitafita se mafua'aga e le tau ai, aua afai latou te toe fo'i i le fale, e le tatau ona latou ola i lalo o le ta'avale a le au manumalo, e mafai ona latou fa'atautaia o latou lava olaga. Semanu e matua aoga lava.
O le mea moni o le a matua ita ai Sisifo. O le uiga o la’u tala, o Egelani ma Falani ma Amerika o le a o’o i le vevesi, ae e le faapea o le a le manuia. Atonu latou te le mafai ona taofiofia se faiga tetee i le colonial i Aferika i Matu, lea o le a matua faaleagaina ai le autau a Franco. Ia, ua lelei, o le fuafuaga lena, o taua faapolokiki ma afai e manaʻomia, o le taua. E le o se fua mo tulaga uma, e te iloa, o tulaga uma e te manaʻomia ai lau lava fua. Ae o loʻo i ai auala e faʻaauau ai.
O le uiga o la'u tala, e masani lava o se auala e fa'aauau ai, e fa'alagolago i le tagata o lo'o e fa'afeagai. Afai o loʻo e faʻafeiloaʻi tagata o le a faʻafefe lou ulu, ia, e leai se mea e fai. Ae o le faatosina atu i tagata o le fili e aoga i nisi taimi. E tele auala e fa'aauau ai.
Na ou faitau i Politics a Aristotle "O mea moni, faʻapea foʻi ma finauga, e faʻamaonia ai e tatau i le faipule ona faʻatonuina uma ana vaegaʻau ma isi faiga i le tuʻuina atu o taimi paganoa ma le faʻavaeina o le filemu. Aua o le tele o nei setete o le militeri e na o le saogalemu lava pe a latou tau, ae paʻu pe a latou mauaina lo latou malo." Pe e te manatu e faatatau lana faamatalaga i le taimi nei, aemaise lava i le tulaga o Amerika?
E i ai se mea i lena mea, o lona uiga, e tatau ona e faʻafilemu le faitau aofaʻi. E tele a tatou faataitaiga.
Ave, fai mai, le Taua a Vietnam. Na le mafai e le US ona taʻua se faʻalapotopotoga faʻa-atunuu. Na avea ma taua tele, e sili atu nai lo le mea na faamoemoeina. Ana ta'ua e le Iunaite Setete se fa'alapotopotoga a le atunu'u, e pei ona latou faia i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, semanu na'o le savaliga a le Iunaite Setete i Vietnam, e leai se fa'afitauli, ma o le a fa'aleleia atili le tamaoaiga iinei, i lalo o le tamaoaiga e mafai ona e maua. matua tele le tamaoaiga. I le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o se tamaoaiga semi-poloaiga i totonu o tagata lautele, o le vaitaimi sili lea o le tuputupu ae o le tamaoaiga i le talafaasolopito o Amerika.
Na mafai foi ona tupu lena mea i le onosefulu, ae sa le mafai ona latou faia. Sa tele naua teteega lauiloa i le taua, o lea sa le mafai ai ona latou faia se faagaioiga faaleatunuu. O le iʻuga, sa tatau ona latou tau le taua e taʻua o le “fana ma le pata”. E te iloa, lelei, fai fana, ae e tatau foi ona i ai le pata mo le faitau aofaʻi. Ia, e aliali mai e le lelei mo le tamaoaiga, e mafua ai le stagflation, faʻafitauli tau tamaoaiga, leiloa le paoa i le tamaoaiga. Mulimuli ane na fai mai le aufaipisinisi e tatau ona e taloina, o le mafuaaga lea ina ua uma le osofaiga a Tet, na faamalosia Johnson, o le mea moni, toetoe lava a faatonuina e Wall Street, le pisinisi pisinisi, e na o le toso i lalo. Ioe, ioe, o se faʻataʻitaʻiga o le mea e tatau ai i taʻitaʻi o le militeri ona lava le tuʻuina atu i le faitau aofaʻi e faʻatumauina ai i latou pe faʻaitiitia le faʻatupuina.
O le mea moni lava na tupu le mea lava e tasi i Nazi Siamani. E leʻi avea lava Nazi Siamani ma pulepuletutū e pei o Egelani ma le Iunaite Setete. I Egelani ma le Iunaite Setete sa avea o se ituaiga o le loto fuatiaifo. Na matuā tuutoina atu tagata i le taua, o lea na latou lotomalilie ai e lafoai le saʻolotoga masani. E te iloa, sa ia te oe totogi ma tau faʻatonuga ma isi mea, ma e mafai ona latou faʻatinoina le faʻamalosia lelei. I Siamani, e le mafai ona latou faia, ona latou te le talitonuina le faitau aofaʻi. Latou te le maua lena lava tikeri o tautinoga. O lea la, o se taunuuga, sa tatau ona tau le Nazi Siamani i se ituaiga o taua "fana ma pata".
Afai e te faitau i faʻamanatuga a Albert Speer, le tupu o le tamaoaiga mo Hitila, na ia finau i ana faʻamanatuga ma se faʻamaoni atonu o le mafuaʻaga lea na leiloa ai Siamani i le taua. Sa sili atu lo latou alualu i luma faatekinolosi. A i ai se taua a le militeri tutusa, e manumalo lava Siamani, e faia'ina lava Sisifo. I luma o Rusia, lea e toetoe lava o le taua atoa na tau ai, na o le pau lava le mafuaaga na faiaina ai Siamani ona o le nutimomoia e le toatele o tagata i auupega, o Siamani na sili atu ona alualu i luma. Fai mai a ia, e ono manumalo pe ana latou le faia lenei faiga faavae i totonu, e pei o Johnson i le 1960s. O se faʻataʻitaʻiga lea o le faʻamatalaga a Aristotle. E oʻo lava i taʻitaʻi o le militeri, e sili ona ogaoga, fai mai, Nazi Siamani, e tatau ona faʻamautinoa o le faitau aofaʻi o tagata, e le gata i lea, ma atonu e faia pe a mafai. Ma o lona uiga e ofoina atu ia i latou se mea.
E te vaʻai la i le amataga o le pa'ū mo le Iunaite Setete?
Ia, na amata moni lava i le 1960s. O le activism o le 1960s sa matua umi lava, sau mai uta, ae na oo mai, ma na matua suia ai le atunuu. Mo se faʻataʻitaʻiga, e le gata i nei mataupu, ae ave, fai mai, aia tatau a tamaitai. O ituaiga uma o mea e suia tele, o se taunuuga o le 1960's activism.
O se tasi o mea na suia o uiga i taua. O lea e le lagolagoina e le faitau aofaʻi o se taua faʻamalosi i le faʻalauteleina na faia i le 1960s. E mafai ona e vaʻai i lena mea i le tulaga o Iraq. Iraq, mulimuli ane, ma o le a latou le taʻuina atu ia te oe lenei mea i nusipepa, o le taimi muamua lea i le talafaasolopito, o le faitau selau o tausaga o pulega faʻa-Europa, o loʻo faitauina le US o Europa, o se taua na matua tetee aʻo leʻi faʻalauiloaina aloaia. Ma o lea ua 2000 pe sili atu Amerika ua maliliu, ua mafua ai le vevesi. E leʻi tupu i Vietnam, e leʻi tupu i Korea, ma e mautinoa lava e leʻi tupu i le Taua Lona Lua a le Lalolagi. O lona uiga e le toe talia e le faitau aofa'i. Ma i le tulaga o Iraq, e tatau lava ona latou pepelo tele e uiga i mea o loʻo tupu e faʻafilemu ai tagata. O lea la, pe a ma le tausaga talu ai na sau ai le suʻesuʻega tele mai Iraqi na maliliu, o le faʻatusatusaga sili e tusa ma le 100,000, ma e sili atu i le tausaga talu ai. Ia, e tau le taʻua i le Iunaite Setete. O le mea moni, ina ua taʻua, sa na ona tauemu. Afai e iloa e tagata, ma iloa le mea o loʻo i tua, o le a sili atu ona latou teteʻe i le taua, ae e faʻafilemuina.
Ave, fai mai, [le] palota i Iraq, ma mo se taimi umi na latou lolomiina ai taunuuga, ae talu ai nei na latou taofia ai le lolomiina o taunuuga, a itiiti mai o taunuuga na i ai uiga e uiga i le galuega, ae o loʻo ave, ma o nisi taimi latou te lei. O lea na faia ai e le Matagaluega o le Puipuiga a Peretania se palota i uiga o atunuu e uiga i le nofoia, na iu lava ina tafe i Egelani, ma i le itu taumatau o le nusipepa, Daily Telegraph, ma nisi o isi nusipepa na pikiina, ae o le ' t oo lava taʻua i le US. O le mea na latou mauaina e sili atu i le 80 pasene o le faitau aofaʻi o loʻo mananaʻo i le au nofoia i fafo o le atunuʻu, 1 pasene e manatu latou te faʻateleina le saogalemu, ma toetoe o le afa o le faitau aofaʻi e manatu o osofaʻiga faasaga ia i latou e talafeagai. Ia, e te iloa ana iloa e tagata iinei, o le lagolago mo le galuega o le a alu i lalo, o le mea lea latou te le lipotia ai.
E faapena foi i isi mea, e tatau ona e taofi le faitau aofaʻi e valea aua a latou iloa le mea o loʻo tupu, latou te le taliaina. Ua ou faia le tele o galuega i totonu o le lotoifale faalilolilo declassified pepa, o le US tupu o se sosaiete e matua saoloto lava i lenei tulaga ma le tele o le lalolagi o lea, e tele faamaumauga. Va'ai i pepa fa'asalalau, fa'alilolilo pepa. Aisea ua natia ai? E toetoe lava a leai mo ni mafuaaga saogalemu, ae le mai le fili, e masani lava ona latou iloa. O le tele lava o se auupega e faasaga i le faitau aofaʻi o tagata. E te le mana'o ia iloa e le atunu'u le mea o lo'o e faia i lo latou igoa. O le mafuaaga autu lea o le faalilolilo ma manino le mafuaaga autu mo faasalalauga. O osofa'iga ia i tagata o le atunu'u. O le uiga o la'u tala, e sa'o lava le fefefe o tagata maualuluga i le faatemokalasi. E matautia [mo i latou], e mafai faapefea ona [latou] onosaia? O lea latou te faia ai le tele o mea latou te mafaia e faʻaleagaina ai. Ma o se tasi o mea e te faia o le pepelo, faasese, faalilolilo ma isi.
Ae va'ai i le faitau aofa'i o Amerika i le 40 tausaga talu ai, ioe ua tele suiga, ma latou iloa. Ua i ai ni nai pepa o lo o liki i ai latou fai mai e le mafai ona tatou faia se taua tele, pe a tatou tau. O lea la ua ou sii maia “Afai tatou te fetaiai ma se fili e sili atu ona vaivai,” e na o le pau lea o le ituaiga o le a tatou fetaiai, “e tatau ona tatou manumalo vave ma maumaututu, a leai o le a mou atu le lagolago a tagata lautele.” Ma o le mea moni, e mafai ona e vaʻaia lena mea i Iraq. Na latou manatu o le a latou manumalo vave ma le mautinoa, ma a latou le manumalo, o le lagolago a tagata lautele e paʻu tonu e pei ona latou iloa. E le o le auala lena i Vietnam, na faʻaauau pea mo le tele o tausaga, ma e leʻi faʻaumatia le lagolago lautele. Ioe, ua suia, e malamalama i nofoaga maualuluga, ma faailoa mai e mafai ona suia mea.
O le mea moni, e tutusa uiga o le lalolagi, ave le taua a Iraq. E tau le ta'ua i inei, ae sa matua lofituina le toatele o tagata tetee. O le uiga o laʻu tala, o Sepania, lea na manatu o le faʻamoemoe sili mo le lumanaʻi ona o Asnar le palemia, na faʻatasi ma Bush ma Blair mo le faʻasalalauga taua, e te iloa, o tagata uma e alolofa ia Sepania. Na sau o ia ma le lagolago a le 2 pasene o le faitau aofaʻi. O le mea moni, i palota faavaomalo na faia e uiga i le taua, i luma tonu o le taua, ou te manatu na o le pau lava le atunuu na sili atu i le 10 pasene le lagolago atonu o Isaraelu, mo a latou lava mafuaaga.
Talu mai lo'u talavou, sa ou galue mo se vaega o le Taoist/Confucian, ma o se uiga ua ou oo i ai, o tagata e sili atu le avanoa e masani ona le auai, itiiti le naunau e talia isi manatu, ma itiiti le limafoai i a latou. taimi, malosi ma punaoa.
E masani lava. E mafai ona ou ta'u atu lena mea mai aafiaga patino. Pe a ou faia se lauga i Cambridge ma pe a ou faia se lauga i Jamaica Plains, e matua ese lava.
Sa ou i ai iina, o le mea moni (i Jamaica Plains).
Na e iai i le isi po? Taumafai e suʻe lena mea i Cambridge, i le Harvard Square.
Aisea e te manatu ai ua misia e tagata faamanuiaina ia upumoni manino?
Ia, e tele mafuaaga. O le mea e tasi, o le tele o lou aʻoaʻoina, o le tele foʻi lea o lou aʻoaʻoina. A uma mea uma, o faʻasalalauga e tele lava ina faʻatatau i tagata faʻapitoa. Mo le tele o tagata, o loʻo i ai faʻasalalauga, ae o le tele lava o le taumafai e aveese i latou mai o tatou lauulu, e te iloa, o le faʻalavelave. Fa'aaofia i latou i ta'aloga fa'apolofesa, po'o faiga fa'afeusuaiga, po'o so'o se mea. Tau lava o le taofia o i latou mai ia i tatou. O le mea lea ua matua’i fa’aletonu ai faiga fa’apolokiki i totonu o le Iunaite Setete ua na’o le pau lava le mataupu o lo’o talanoa i ai, o mea ia e ta’ua o “taua aganu’u”. E te iloa, o le a tatou tuʻuina atu aia tatau gay, o le mea lea. Ua lelei, e le popole Ofisa Sili o Pulega i lena mea, se'i o tatou fa'aaofia tagata i lena mea, ma e iai a outou setete mumu ma setete lanumoana ma taua faaleaganuu ma isi mea faapena. Mo le faitau aofaʻi o le tele o faʻalavelave ia i latou.
Ae mo tagata maualuluga, e tatau ona latou talitonu. O i latou ia o pule ma faatonu, pe o le polokiki po o le tamaoaiga, po o le pule o aoaoga faavae i iunivesite ma ala o faasalalauga ma isi. Sa tatau ona latou talitonu. A leai e le mafai ona latou faia le galuega. O lea e tatau ai ona matua fa'aa'oa'oina i latou. E le gata i lea, o lo latou fiafia e faʻamaonia, o latou ia e maua mai i nei gaioiga.
E tele la mea e mafua ai se taunuuga masani o mea na e faamatalaina. E leai se mea e fai i ai, ma e leai se mea e ofo ai. O le uiga o la’u tala, afai e i ai sa matou faiga tau a’oa’oga, matou te a’oa’oina lena mea i le vasega valu.
Sa ou matamata i le Manufacturing Consent, ou te manatu e te le'i va'ai i ai?
Leai.
I le fa'ai'uga na e talanoa ai e uiga i se vaega o mea o lo'o e faia o le tu'uina atu lea i tagata o se vasega i le puipuiga o le tagata lava ia. E mafai ona e fa'amatalaina le mea…
Ia, e te iloa, o loʻo i ai faʻasesega matuia e iai taumafaiga tetele e faʻatupu. Ma ou te le manatu e faigata tele ona talepe. Toeitiiti lava o mea uma matou te malamalama i ai e uiga i mataupu faʻavaomalo o loʻo i luga o le tulaga e mafai ona iloa e le tama a laʻu tama e 10 tausaga, pe a tuʻuina atu se avanoa. O lea naʻo le tuʻuina atu i tagata o se avanoa e mafaufau ai mo i latou lava. O mea uma tatou te talanoa ai, mo se faʻataʻitaʻiga, e matua manino lava. O le a e va'ai i ai se'i vagana ua matua'i fa'aa'oa'oina oe e te le va'ai i ai. Lelei, tau lava ina fai tagata e fesili ma le faautauta, ia fetuutuunai, ma mafaufau i mea manino ma isi.
Ave, fai mai, le osofaʻiga a Iraq. I fafo atu o Sisifo, o tagata uma, e aofia ai Iraki, e manatu tagata uma i le manino, o le osofaʻiga a Iraki na faia ona o Iraq o loʻo i le ogatotonu o se suauʻu tele gaosiga, malosiaga e gaosia ai le lalolagi ma e manaʻo le US e faʻalautele le pule i luga. . E pei o se mea moni.
O faiga palota i Baghdad e pei ona latou faia, na o le manatu faatauvaa. I Sisifo pe a fai mai e se tasi lena mea, e vave lava ona taʻusalaina i latou o se taupulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepuleXNUMXt, poʻo se tagata tetee i Amerika, poʻo se mea valea. O le mea e tatau ona e talitonu i ai o le a maua e le US, e pei ona latou taʻua, "faʻasaʻoloto" Iraki, pe a fai o se motu i le Vasa Initia e gaosia le letusi. O le mea lena e tatau ona e talitonu i ai. O le a le tele e alu ese ai? Ia, e te iloa, e tatau ona e naunau e fai. Ma e le mafaufau i ai tagata. O le taimi lava e taʻu atu ai e se tasi ia i latou e foliga mai e iloagofie. Ae a o'o ina lofia oe i le tele o fa'asalalauga i se isi itu, e le faigofie ona mafaufau i ai.
Mo se faʻataʻitaʻiga, vaʻai i le US media, na e vaʻai i se tasi o fai mai lena mea? O le uiga o la'u tala, e matua manino lava e mafai e se tamaititi ona va'aia, pe na e va'ai i ai? Ia, e te iloa, afai e leai se tala, e le mafaufau tagata i ai. Sa e i ai i Jamaica Plains? E te manatua na ou amata i le talanoa e uiga i palota, ia, e te iloa, e i ai le mafuaʻaga e le mafai ai ona faʻasalalau na palota, moni. E le tatau ona iloa e tagata o latou lava uiga e saʻo i le tulaga masani. O le uiga o la’u tala, afai o oe o se tagata, atonu e iai ou lava uiga, ae o mea uma e te fa’alogo ma va’ai i ai e fai mai o oe o se nati. O lea e te manatu, lelei, o aʻu o se nut. Afai e te iloa o le mea lena o loʻo mafaufau i ai le toʻatele, o le a faʻapotopoto tagata ma fai se mea e uiga i ai.
O lea la, e le faigofie le puipuiga o le tagata lava ia, ae e le faigata foi. O le taimi lava e te maua ai le manatu, o mea uma e malepelepe vave lava. Se'i vagana ua i ai ni papupuni moni, ma o le tele o lou a'oa'oina, o le tele foi lea o papupuni. A uma mea uma, o le uiga o aʻoaʻoga. O le vaega tele e faatatau i le indoctrination.
E te iloa o ai Richard Feynman? Le physicist Amerika?
Ioe.
O ana tusitusiga sa iai sona aafiaga ia te aʻu lava ia. Na ia tusia e uiga i nisi o ona faanoanoaga i lona auai i le Manhattan Project o se tamaititi faauu. O le ituaiga o mea na ia alu i ai na ia faʻatau i le faʻasalalauga, ae na ia manatu foi o se paso sili e foia, e te iloa, o ia o se saienitisi.
Ose mea mata'ina tele. Sa ou su'esu'eina teisi i lena mea.
Ou te manatu e mamao lava o ia mai le poto masani e pei ona e maua.
Ia, va'ai, muamua lava, o le faasaienisi e eseese. O le mea na ou faʻamatalaina e oʻo mai i le taimi nei e le faʻaogaina mo le faasaienisi. I le faasaienisi, a e suesue i le fisiki, e le aoaoina oe e kopi i lalo mea na fai mai ai le faiaoga ma toe fai i le isi suʻega, e tatau ona e luʻitauina, mafaufau i ai, ia faʻafouina, tu i luga ma fai atu, "Ou te manatu. e te sese,” e te iloa, “Ia faia faapea, e i ai so’u manatu lelei e fiafia ai tagata uma.” O le tulaga lena o a'oa'oga i le mua'i fa'asaienisi.
O le mea lea, mo se faʻataʻitaʻiga, afai e te tilotilo i latou uiga faʻapolokiki, MIT e sili atu le faʻasao nai lo Harvard. I le isi itu, o le MIT ua avea ma totonugalemu o le filemu o le antiwar gaoioiga mo 50 tausaga. E mafua ona e faavae i le faasaienisi. Ua fa'atagaina oe, o le mea moni e fa'amalosia e mafaufau tuto'atasi. Ioe ioe, o Feynman e le o se tulaga masani, ae o le tele o le faasaienisi faalenatura, aua e tatau ona e taulimaina mea eseese. Afai e te taumafai e faʻatino i le faasaienisi le ituaiga o indoctrination o loʻo faʻaauau i fanua vaivai, o le a latou feoti. Latou te ola i luʻitau, fesili, auai, tupulaga talavou e iai manatu ma isi mea, o le mea lena e ola ai.
I le isi itu afai e te toe tepa i tua i le Manhattan Project, o le mea atoa, e manaia tele le mea na tupu. E lua vaega, o le vaega o Chicago ma le vaega o Los Alamos. O le vaega o Chicago o loʻo gaosia mea [ma] na faia muamua. O lea na latou faia ma o le vaega o Los Alamos na gaosia le fana. Silasila i le tetee. O le amataga o le tetee, na latou amata i Chicago. Sa tele le pisapisao i Chicago ina ua uma lena vaega. Ona amata lea ona e mafaufau, e te iloa, o le a le mea o tatou faia? [I] Los Alamos sa leai se mea. O le uiga o laʻu tala, sa i ai tagata sili ona popoto i le lalolagi o loʻo nonofo iina i totonu o se siosiomaga tapunia, o le toʻatele oi latou faʻapolokiki aulelei radical, na latou o mai i fafo mai Europa agavale ma mea faapena, nofo ai iina, leai se tetee. O le mea moni, e leai ni fesili.
Sa ou aʻoaʻoina se aʻoaʻoga maualalo iinei i nei mataupu ma e te iloa Phil Morrison? O Phil Morrison o se physicist iinei, o le mea moni o loʻo ola pea ae ua litaea, o ia o le tagata na tuʻu faʻatasi le pomu i luga o le motu o Tinian, o ia i le vaega o Los Alamos, ma ou te manatu atonu o ia o le komunisi, e mautinoa lava i le itu tauagavale. Na ia faamatalaina mo le vasega le mea na i ai i Los Alamos. Ma o le mea tonu lava lea na fai mai ai Feynman, e te iloa, na ia fai mai matou te fiafia uma i le faʻafitauli faʻapitoa. Matou te lei fesili foi po o le a le matou mea o fai. Ma e leai se vaega o Chicago aua sa taofia i ai seia oo i le iuga. Sa latou le iloa o le a alu, pe a alu. O lea na latou fiafia uma ai, o le mea na taʻua e Oppenheimer, e te iloa, o se faʻafitauli faʻapitoa matagofie poʻo se mea. O le mea lena na latou faia. Ma ioe, i lena tulaga, e saʻo Feynman. O nisi o tagata na matua toaaga ae [sa] le toatele.
E te vaai i lena mea o se tulaga matautia? E iai lau vasega o tagata fa'apitoa e...
Vaai i le mea na tupu. Matou te laki ona e leʻi oʻo i ai le au fomaʻi Siamani, semanu latou te faia le mea lava e tasi, mata e ese?
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo