O lo'o i lalo se fa'asologa o fa'amatalaga na tu'uina atu e Noam Chomsky e ala i le Skype i le aso 4 o Fepuari 2014 i se fa'apotopotoga o sui ma so'o o le Adjunct Faculty Association a le United Steelworkers i Pittsburgh, PA. O le saunoaga a Prof. Chomsky na mafua ona o fesili mai ia Robin Clarke, Adam Davis, David Hoinski, Maria Somma, Robin J. Sowards, Matthew Ussia, ma Joshua Zelesnick. O le tusitusiga na saunia e Robin J. Sowards ma faatonu e Prof. Chomsky.
I le fa'afaigaluegaina o faia'oga i fafo atu o le nofoa'iga
O se vaega lena o le faʻataʻitaʻiga pisinisi. E tutusa lava ma le fa'afaigaluegaina o taimi i alamanuia po'o mea latou te ta'ua o "paaga" i Wal-Mart, tagata faigaluega e leai ni penefiti. O se vaega o se fa'ata'ita'iga fa'apisinisi fa'atasi ua fuafuaina e fa'aitiitia ai tau o tagata faigaluega ma fa'atuputeleina ai le tautua a tagata faigaluega. Pe a faʻapipiʻiina iunivesite, e pei ona tupu faʻasolosolo i le augatupulaga mulimuli o se vaega o le osofaʻiga lautele a le neoliberal i luga o le faitau aofaʻi, o la latou faʻataʻitaʻiga pisinisi o lona uiga o le mea e taua o le pito i lalo. O tagata e ona lelei o tausi mavaega (poʻo le fono faitulafono, i le tulaga o iunivesite a le setete), ma latou te mananaʻo e faʻaitiitia tau ma faʻamautinoa o le aufaigaluega e faʻamaoni ma usiusitai. O le auala e fai ai lena mea, o le mea moni, temps. E pei lava o le faʻafaigaluegaina o le temps ua alu aʻe i luga i le vaitaimi o le neoliberal, o loʻo e mauaina le mea lava e tasi i iunivesite. O le manatu o le vaevaeina o sosaiete i ni vaega se lua. O le tasi vaega e ta'ua i nisi taimi o le "plutonomy" (o se faaupuga na fa'aaogaina e le Citibank a'o iai fautuaina a latou tagata teu tupe i luga o fea e teu ai a latou tupe), o le vaega pito i luga o le tamaoaiga, i le lalolagi atoa ae fa'atotonu tele i nofoaga e pei o le Iunaite Setete. O le isi vaega, o le isi vaega o le faitau aofaʻi, o se "precariat," o loʻo ola i se olaga le mautonu.
O lenei manatu o nisi taimi e fai matala. O lea la ina ua i ai Alan Greenspanmolimau i luma o le Konekeresi i le 1997 i luga o le ofoofogia o le tamaoaiga o loʻo ia faʻatautaia, na ia fai mai saʻo o se tasi o faʻavae mo lona manuia tau tamaoaiga o le faʻamalosia lea o le mea na ia taʻua o le "sili atu le le mautonu o tagata faigaluega." Afai e sili atu le le mautonu o tagata faigaluega, o le matua "soifua maloloina" mo le sosaiete, aua a le saogalemu tagata faigaluega latou te le talosagaina ni totogi, latou te le oʻo i le teteʻe, latou te le valaau mo penefiti; latou te auauna atu i matai ma le fiafia ma le le mautonu. Ma e sili ona lelei mo le soifua maloloina o kamupani. I lena taimi, na manatu tagata uma i le tala a Greenspan e matua talafeagai, pe a fua i le leai o se tali ma le fiafia tele na ia fiafia ai. Ia, tuʻuina atu lena mea i iunivesite: faʻafefea ona e faʻamautinoaina le "sili atu le le saogalemu o tagata faigaluega"? O le mea taua, e ala i le le faʻamaoniaina o galuega, e ala i le faʻatumauina o tagata o loʻo tautau i luga o le vae nai lo le mafai ona ili ese i soo se taimi, ina ia sili atu ona latou tapuni, ave ni totogi laiti, ma fai a latou galuega; ma afai latou te maua le meaalofa o le faatagaina o le auauna atu i lalo o tulaga pagatia mo se isi tausaga, e tatau ona latou talia ma aua neʻi toe talosaga atu mo se isi tausaga. O le ala lena e te tausia ai le lelei ma le soifua maloloina o sosaiete mai le vaaiga a faalapotopotoga. Ma a'o aga'i atu iunivesete i se fa'ata'ita'iga pisinisi fa'apisinisi, o le fa'ata'ita'iga tonu lava lea o lo'o fa'atonuina. Ma o le a tatou vaʻaia atili ma sili atu.
O le tasi lena itu, ae o loʻo i ai isi itu e masani ona masani ai pisinisi tumaoti, e pei o le faʻatupulaia tele o le pulega ma le ofisa pule. Afai e tatau ona e pulea tagata, e tatau ona i ai sau pulega pulega e faia. I totonu o pisinisi a Amerika e sili atu nai lo isi nofoaga, o loʻo i ai le faʻasologa ma lea vaega o le pulega-se ituaiga o otaota tau tamaoaiga, ae aoga mo le puleaina ma le pule. Ma e faapena foi i iunivesite. I le 30 po o le 40 tausaga ua tuana'i, ua matua'i fa'atupula'ia le aofa'i o fa'atonu i faiaoga ma tamaiti a'oga; O tulaga o faiaoga ma tamaiti a'oga o lo'o tumau le tulaga tutusa i le va o le tasi ma le isi, ae o le aofa'i o fa'atonu ua si'itia i luga. O loʻo i ai se tusi sili ona lelei o loʻo tusia e se tagata suʻesuʻe lauiloa, Benjamin Ginsberg, e taʻua Le Pa'ū o le Faculty: Le tulaʻi mai o le Iunivesite Pulea uma ma le mafuaaga e taua ai (Oxford University Press, 2011), o loʻo faʻamatalaina auʻiliʻili le faiga pisinisi o le tele o pulega ma tulaga o le pulega-ma o le mea moni, e sili ona maualuga le totogiina o pule. E aofia ai fa'apolofesa fa'apolofesa e pei o deans, mo se fa'ata'ita'iga, sa avea muamua ma fa'a'oa'oga na fa'agasolo mo ni nai tausaga e tautua i se tulaga fa'afoe ona toe fo'i lea i le a'oga; o le taimi nei o le tele o tagata tomai faapitoa, e tatau ona faʻafaigaluegaina sub-deans, ma failautusi, ma isi mea faapena, o se faʻaopoopoga atoa o fausaga e o faatasi ma pule. O na mea uma o se isi itu o le faʻataʻitaʻiga pisinisi.
Ae o le faaaogaina o tagata faigaluega taugofie-ma vaivai leipa-o se faiga faapisinisi e alu i tua e mafai ona e sailia pisinisi tumaoti, ma tulai mai iuni i le tali. I totonu o iunivesite, taugofie, vaivai tagata faigaluega o lona uiga o tagata faʻaopoopo ma tamaiti aʻoga faʻauʻu. O tamaiti aʻoga faʻauʻu e sili atu ona vaivai, mo mafuaaga manino. O le manatu o le tuʻuina atu lea o faʻatonuga i tagata faigaluega le mautonu, lea e faʻaleleia ai le amio pulea ma le pulea ae mafai ai foi ona faʻafeiloaʻi tupe i isi faʻamoemoega e ese mai aʻoaʻoga. O tau, o le mea moni, o loʻo tauaveina e tamaiti aʻoga ma tagata o loʻo tosina atu i nei galuega vaivai. Ae o se tulaga masani o se sosaiete faʻatautaia pisinisi e tuʻuina atu tau i tagata. O le mea moni, o loʻo galulue faʻatasi le tamaoaiga i lenei mea. O lea la, mo se faʻataʻitaʻiga, faʻapea e te maua se mea sese i lau siaki tupe ma e te vili le faletupe e taumafai e faʻaleleia. Ia, e te iloa le mea e tupu. E te valaʻau i latou, ma e te mauaina se feʻau faʻamaumau e fai mai "Matou te alolofa ia te oe, o le lisi lenei." Masalo o le lisi o loʻo i ai le mea o loʻo e suʻeina, atonu e leai. Afai e te maua le filifiliga saʻo, e te faʻalogo i musika, ma i taimi uma ma taimi e sau ai se leo ma fai mai "Faʻamolemole tu mai, matou te matua talisapaia lau pisinisi," ma isi. Ma le mea mulimuli, a maeʻa sina taimi, e mafai ona e mauaina se tagata soifua, e mafai ona e fai atu i ai se fesili puupuu. O le mea lena e taʻua e le aufaipisinisi "efficiency." I tulaga tau tamaoaiga, o lena faiga e faaitiitia ai tau o tagata faigaluega i le faletupe; o le mea moni e fa'atupu ai tau ia te oe, ma o na tau e fa'ateleina i le aofa'i o tagata fa'aoga, lea e mafai ona matua tele-ae e le'o faitauina lena mea o se tau i le fa'atatauina o le tamaoaiga. Ma afai e te tilotilo i le auala e galue ai le sosaiete, e te mauaina lenei mea i soo se mea. O le mea lea e tuʻuina atu ai e le iunivesite tau i luga o tamaiti aʻoga ma luga o faiaoga e le gata ina le faʻaaogaina ae o loʻo tausia i luga o se ala e faʻamautinoa ai latou te le maua se puipuiga. O nei mea uma e masani lava i totonu o faʻataʻitaʻiga pisinisi pisinisi. E afaina i aʻoaʻoga, ae o aʻoaʻoga e le o latou sini.
O le mea moni, afai e te toe tepa i tua, e sili atu le loloto nai lo lena. Afai e te toe foi i tua i le amataga o le 1970s ina ua amata le tele o lenei mea, sa i ai le tele o popolega i le tele o alaleo faaupufai i luga o le activism o le 1960s; e masani ona taʻua “o le taimi o puapuaga.” O se “taimi o puapuaga” ona ua amata ona malamalama le atunuu, ma e matautia. Ua amata ona auai tagata i faiga faapolotiki ma taumafai e maua aiā tatau mo vaega ua taʻua o “mea faʻapitoa,” e pei o fafine, tagata faigaluega, faifaatoʻaga, talavou, matutua, ma isi. O lena mea na oo atu ai i se tetee matuia, lea na matua manino lava. I le fa'ai'uga fa'apitoa o alaleo, o lo'o i ai se tusi e ta'ua Le Crisis of Democracy: Lipoti i le Pulea o Malo Temokalasi i le Komisi Trilateral, Michel Crozier, Samuel P. Huntington, Joji Watanuki (New York University Press, 1975), na faia e le Trilateral Commission, o se faʻalapotopotoga o tagata faʻasalalau faʻavaomalo. O le pulega a Carter na toso toetoe lava atoa mai o latou tulaga. Na latou popole i le mea na latou taʻua o le "faʻalavelave o le faatemokalasi," o lona uiga e tele naua le faatemokalasi. I le vaitau o le 1960 sa i ai uunaiga mai le faitau aofaʻi, o nei "mea faʻapitoa," e taumafai e maua ai aia i totonu o faiga faʻapolokiki, ma na tuʻuina atu ai le mamafa tele i le setete-e le mafai ona e faia lena mea. E tasi lava le aia fa'apitoa na latou tu'ua, o le vaega tu'ufa'atasi, ona o ana mea e fiafia i ai o le “national interest”; o le vaega autasi omanatu e pulea le setete, o lea matou te le talanoa ai e uiga ia i latou. Ae o le "faʻapitoa faʻapitoa" na mafua ai faʻafitauli ma latou fai mai "e tatau ona sili atu le faʻaogaina i le faatemokalasi," e tatau i tagata lautele ona toe foʻi i le le mautonu ma le le fiafia. Ma sa latou popole faapitoa lava i aʻoga ma iunivesite, lea na latou fai mai e leʻo lelei le faia o la latou galuega o le "faʻatonuina o talavou." E mafai ona e va'ai mai le fa'agaioiga a tamaiti a'oga (le fa'agaioiga o aia tatau a le va o tagata, le anti-taua, le feminist movement, le si'osi'omaga) o talavou e le o fa'aa'oa'oina lelei.
Ia fa'afefea ona e fa'aa'oa'oina le au talavou? E tele auala. O se tasi o auala o le avega lea ia i latou i le mamafa tele o aitalafu a le aoga. O le aitalafu o se mailei, aemaise lava aitalafu a tamaiti aoga, e matua tele, e sili mamao atu nai lo aitalafu aitalafu. O se mailei i lou olaga atoa ona o tulafono ua mamanuina ina ia le mafai ona e alu ese mai ai. Afai o se pisinisi, fai mai, e tele naua aitalafu e mafai ona faʻailoa le gaumativa, ae o tagata taʻitoʻatasi e toetoe lava a le mafai ona faʻamalolo mai aitalafu a tamaiti aoga e ala i le gaumativa. E mafai fo'i ona latou teuteu le saogalemu lautele pe a le mafai. Ose faiga fa'atonu. Ou te le fai atu na faailoa mai ma le iloa lelei mo le faamoemoe, ae e mautinoa lava e i ai lena aafiaga. Ma e faigata ona finau e iai se faavae tau tamaoaiga mo lea tulaga. Na'o le va'ai i le lalolagi atoa: o a'oa'oga maualuluga e tele lava e leai se totogi. I totonu o atunuu e maualuga tulaga tau aʻoaʻoga, tatou fai atu Finelani, lea e pito i luga i taimi uma, o aʻoaʻoga maualuluga e leai se totogi. Ma i totonu o se atunuu mauoa, manuia manuia e pei o Siamani, e leai se totogi. I Mekisiko, o se atunuu mativa, e matua lelei lava tulaga tau aʻoaʻoga, pe a mafaufau i faigata tau tamaoaiga o loʻo feagai ma latou, e leai se totogi. O le mea moni, vaʻai i le Iunaite Setete: afai e te toe foʻi i le 1940s ma le 50s, o aʻoaʻoga maualuluga e latalata i le leai o se totogi. O le GI Bill na tu'uina atu a'oa'oga fua i le to'atele o tagata semanu e le mafai lava ona alu i le kolisi. Sa sili ona lelei mo i latou ma sa lelei tele mo le tamaoaiga ma le sosaiete; o se vaega o le mafuaaga o le maualuga o le tamaoaiga. E oo lava i kolisi tumaoti, o aʻoaʻoga na latalata i le leai o se totogi. Ave aʻu: Na ou alu i le kolisi i le 1945 i le Ivy League iunivesite, Iunivesite o Penisilevania, ma o le pili e $100. Atonu e $800 lena i tala o aso nei. Ma sa matua faigofie lava ona maua se sikolasipi, ina ia mafai ona e nofo i le fale, faigaluega, ma alu i le aʻoga ma e leai se mea e alu ai. O lea ua matua leaga lava. E iai fanau a la’u fanau i le kolisi, e tatau ona totogi a latou pili ma galuega ma e toetoe lava a le mafai. Mo tamaiti aʻoga o se faiga faʻatonu.
Ma o le isi metotia o le faʻaaogaina o le faʻamutaina lea o fesoʻotaʻiga a le aʻoga ma tamaiti aʻoga: vasega tetele, faiaoga le tumau o loʻo mamafa tele, e le mafai ona ola i se totogi faaopoopo. Ma talu ai e leai sau galuega saogalemu e le mafai ona e fausia se matata, e le mafai ona e alu i luma ma maua atili. O metotia uma ia o le amio pulea, faʻasalalauga, ma le pulea. Ma e talitutusa lava ma le mea e te faʻamoemoeina i totonu o se falegaosimea, lea e tatau ai ona aʻoaʻia tagata faigaluega falegaosimea, ina ia usiusitai; e le tatau ona latou faia se sao i, fai mai, faʻatulagaina o gaosiga poʻo le fuafuaina pe faʻapefea ona galue le fale faigaluega-o le galuega lena a le pulega. O lea ua ave nei i iunivesite. Ma ou te manatu e le tatau ona faateia soo se tasi e i ai se poto masani i pisinisi tumaoti, i pisinisi; o le auala lena latou te galulue ai.
O le a le tulaga maualuga o aoaoga e tatau ona i ai
Muamua lava, e tatau ona tatou tuuese so o se manatu sa i ai muamua se “tausaga auro.” Sa ese mea ma i nisi o auala na sili atu ona lelei i aso ua mavae, ae mamao mai le atoatoa. O iunivesite fa'aleaganu'u, mo se fa'ata'ita'iga, e matua'i fa'atupu fa'atonu, ma e la'ititi lava le sao fa'atemokalasi i le faia o fa'ai'uga. O se tasi o vaega o le activism o le 1960s o le taumafai e faatemokalasi iunivesite, e aumai i totonu, fai mai, sui o tamaiti aoga i komiti faiaoga, e aumai le aufaigaluega e auai. O nei taumafaiga sa fa'atinoina i lalo o taumafaiga a tamaiti a'oga, fa'atasi ai ma sina tulaga manuia. O le tele o iunivesite o loʻo i ai nei sina tikeri o le auai o tamaiti aʻoga i filifiliga a le aʻoga. Ma ou te manatu o ituaiga ia o mea e tatau ona tatou agai i ai: o se faalapotopotoga faatemokalasi, lea e aofia ai tagata i totonu o le faalapotopotoga, po o ai lava i latou (faiaoga, tamaiti aoga, aufaigaluega), auai i le fuafuaina o le natura o le faalapotopotoga ma pe faapefea. e tamo'e; ma e tatau foi ona alu i se falegaosimea.
E le o ni manatu mata'utia, e tatau ona ou fai atu. Latou te sau sa'o mai le sa'olotoga masani. O lea, afai e te faitau, mo se faʻataʻitaʻiga, John Stuart Mill, o se tagata iloga i tu ma aga masani faʻapitoa, na ia manatu faʻamaonia e tatau ona pulea ma pulea fale faigaluega e tagata o loʻo galulue i totonu - o le saolotoga ma le faatemokalasi (vaai, faʻataʻitaʻiga. , John Stuart Mill,Mataupu Faavae o le Tamaoaiga Faaupufai, tusi 4, ch. 7). Matou te vaʻai i manatu tutusa i le Iunaite Setete. Sei faapea e te toe foi i le Knights of Labor; O se tasi o a latou fa'amoemoega o le "Ia fa'avae fa'alapotopotoga fa'atasi e pei o le a fa'asolo atu i le faiga o totogi, e ala i le fa'aofiina o se faiga fa'apisinisi fa'atasi" (“Sauniga Faavae” mo Fa'alapotopotoga Fa'alotoifale fou fa'atulagaina). Pe ave se tasi e pei o John Dewey, o se tulaga masani 20th-century social philosopher, o le na valaʻau e le gata mo aʻoaʻoga e faʻatatau i le tutoʻatasi fatufatuaʻi i totonu o aʻoga, ae faʻapea foʻi ma le puleaina o tagata faigaluega i alamanuia, le mea na ia taʻua o "temokalasi faʻapisinisi." Fai mai a ia afai lava o faalapotopotoga taua o le sosaiete (e pei o le gaosiga, pisinisi, felauaiga, ala o faasalalauga) e le o i lalo o pulega faatemokalasi, o lona uiga “o faiga faapolokiki [o le a] avea ma ata lafoia i sosaiete e pisinisi tetele” (John Dewey, “O le Manaomia o se Pati Fou” [1931]). O lenei manatu e toetoe lava a tulagalua, e loloto aʻa i le tala faasolopito o Amerika ma i le faʻasalalauga masani, e tatau ona avea ma natura lona lua i tagata faigaluega, ma e tatau ona faʻaoga tutusa i iunivesite. E i ai ni filifiliga i totonu o se iunivesite e te le manaʻo e maua [le manino faatemokalasi ona] e tatau ona e faʻasaoina le le faalauaiteleina o tamaiti aoga, fai mai, ma e tele ituaiga o mataupu maʻaleʻale, ae i le tele o gaioiga masani a le iunivesite, o loʻo i ai. e le o se mafua'aga e le gata ina fa'atulafono ai le auai sa'o ae fesoasoani. I la'u matagaluega, mo se fa'ata'ita'iga, mo le 40 tausaga sa i ai ni sui o tamaiti a'oga o lo'o auai fesoasoani i fonotaga a le matagaluega.
I luga o le "pulega fefaʻasoaaʻi" ma le puleaina o tagata faigaluega
O le iunivesite atonu o le faʻalapotopotoga faʻaagafesootai i totonu o la tatou sosaiete e sili ona latalata ile pulega faʻa-temokalasi. I totonu o se matagaluega, mo se faʻataʻitaʻiga, o se mea masani mo le itiiti ifo o le aʻoga o loʻo nofoia le mafai ona fuafua se aofaiga tele o a latou galuega: o a mea latou te aʻoaʻo atu, o afea o le a latou aʻoaʻo ai, o le a le mataupu aoaoina. o le 'a. Ma o le tele o fa'ai'uga e uiga i le galuega moni o lo'o faia e le a'oa'oga, o lo'o i lalo o le pulega fa'aa'oa'oga. O le mea moni o loʻo i ai se tulaga maualuga o pulega e le mafai ona e faʻafefe pe pulea. E mafai e le faiaoga ona fautuaina se tasi mo le tofi, se'i tatou fai atu, ae teena e le au faipule, po o le peresitene, po o le tausi mavaega po o le au fai tulafono. E le tupu soo, ae e mafai lava ona tupu. Ma e masani lava o se vaega lena o le fausaga o tua, lea, e ui lava sa i ai i taimi uma, e matua itiiti lava se faafitauli i aso na aumai ai le pulega mai le aʻoga ma i le mataupu faavae e mafai ona manatua. I lalo o faiga fa'atusa, e tatau ona iai se tasi o lo'o faia galuega fa'apulega ae e tatau ona manatua i se taimi i lalo o le pule a tagata latou te fa'atautaia. Ua itiiti ma itiiti le moni. O lo'o fa'atuputeleina fa'apolofesa fa'apolofesa, fa'afuafua i lea fa'avae, fa'atasi ai ma le tele ma le tele o avanoa o lo'o ave mamao mai le fa'atonuga a le a'oga. Sa ou ta'ua muamua Le Pau o le Faiaoga saunia e Benjamin Ginsberg, lea e alu i le tele o auiliiliga e uiga i le auala e galue ai i le tele o iunivesite na ia vaʻavaʻai totoʻa i ai: Johns Hopkins, Cornell, ma nisi o isi.
I le taimi nei, ua fa'atupula'ia le a'oa'oga i se vaega o tagata faigaluega le tumau o lo'o fa'amautinoaina o lo'o i ai se tulaga fa'aletonu e aunoa ma se ala i le ala o le nofoia. E i ai a'u masani masani o ni faiaoga tumau lelei; e le o tuuina atu ia i latou le tulaga moni o faiaoga; e tatau ona talosaga i tausaga uma ina ia mafai ona toe tofia. E le tatau ona faatagaina nei mea e tutupu. Ma i le tulaga o faʻaopoopoga, ua faʻavaeina: e le faʻatagaina i latou e avea ma se vaega o le faiga o filifiliga, ma e le aofia ai i latou mai le saogalemu o galuega, lea e faʻateleina ai le faʻafitauli. Ou te manatu e tatau foi ona tu'ufa'atasia le aufaigaluega i le faia o fa'ai'uga, talu ai o latou fo'i o se vaega o le iunivesite. O lea e tele naua mea e fai, ae ou te manatu e faigofie ona tatou malamalama pe aisea ua tupu ai nei uiga. O i latou uma o se vaega o le faʻamalosia o se faʻataʻitaʻiga pisinisi i le toetoe lava o itu uma o le olaga. O le talitonuga neoliberal lea ua 40 tausaga o ola ai le toatele o le lalolagi. E matua afaina ai tagata, ma sa i ai le tetee i ai. Ma e taua le matauina o vaega e lua o le lalolagi, a itiiti mai, ua matua sosola ese mai ai, o Asia i Sasaʻe, lea latou te leʻi taliaina lava, ma Amerika i Saute i le 15 tausaga talu ai.
I luga o le tuuaiga manaʻomia mo le "fetuunaʻi"
“Fesuia'i” o se faaupuga e masani ai tagata faigaluega i alamanuia. O se vaega o le mea ua ta'ua o le "toefuata'iga o tagata faigaluega" o le faia lea o le aufaigaluega ia sili atu ona "fetuuna'i," faafaigofie le faafaigaluegaina ma le faate'aina o tagata. O lena, toe, o se auala e faʻamautinoa ai le faʻateleina o tupe mama ma le pulea. "Fesuia'i" e tatau ona avea o se mea lelei, pei o le "sili atu le le saogalemu o tagata faigaluega." O le tu'u ese o pisinisi i le mea e tutusa ai, i iunivesite e leai se fa'amaoniaga. Ia ave la se mataupu o lo'o i lalo ole lesitala i se mea. E le o se faafitauli tele lena. O se tasi o o’u afafine e faiaoga i se iunivesite; na ona valaau mai lava ia te a'u i le isi po ma fai mai o lea ua sifi lana uta faafaiaoga ona o se tasi o kosi sa ofoina atu e le'i lesitalaina. Ua lelei, e le'i i'u le lalolagi, ua na ona latou fealua'i solo i faatulagaga faafaiaoga—e te aoao atu se kosi ese, po o se vaega faaopoopo, po o se mea faapena. E le tatau ona tuliesea tagata pe le mautonu ona o le fesuisuiai o le numera o tamaiti aoga e lesitala i vasega. E i ai ituaiga uma o auala e fetuunai ai mo lena fesuiaiga. O le manatu e tatau i tagata faigaluega ona ausia tulaga o le "fetuuna'i" o se isi faiga masani o le pulea ma le pule. Aisea e le fai atu ai e tatau ona tuli ese pule pe afai e leai se mea latou te faia i lena semesa, poo tausi mavaega-o le a le mea e tatau ona latou i ai iina? E tutusa le tulaga ma le pulega maualuga i alamanuia: afai e tatau ona fetuutuunai le aufaigaluega, e faapefea le pulega? O le tele o ia mea e matua leai se aoga pe afaina ai foi, o lea seʻi o tatou faʻaumatia. Ma e mafai ona e alu fa'apenei. Naʻo le ave o tala fou mai aso talu ai nei, fai, fai mai, Jamie Dimon, le Pule Sili o le faletupe o JP Morgan Chase: naʻo ia na maua se aulelei. siitaga tele, toeititi faaluaina lona totogi, ona o le agaga faafetai ona sa ia faasaoina le faletupe mai moliaga faasolitulafono semanu e tuli ai le pulega i le falepuipui; na ia alu ese ma na o le $20 piliona o sala tupe mo gaioiga solitulafono. Ia e mafai ona ou manatu o le aveesea o se tagata faapena atonu e fesoasoani i le tamaoaiga. Ae e le o le mea lena o loʻo talanoa ai tagata pe a latou talanoa e uiga i le "toefuataʻiga o galuega." O tagata faigaluega e tatau ona mafatia, ma e tatau ona latou mafatia i le le mautonu, e ala i le le iloa po o fea e sau ai le fasi falaoa a taeao, ma o le mea lea ia amio pulea ma usitaʻi ae aua le laga pe fesili mo a latou aia tatau. O le auala lena o loʻo faʻaogaina ai faiga sauā. Ma o le lalolagi pisinisi o se faiga saua. A fa'atonuina i iunivesite, e te iloa e atagia ai manatu tutusa. E le tatau ona lilo lenei mea.
I le faamoemoe o aoaoga
O felafolafoaiga ia e toe foi i tua i le Malamalama, ina ua matua laga mataupu o aoaoga maualuluga ma le tele o aoaoga, ae le na o aoaoga mo le aufailotu ma le au faipule. Ma e lua faʻataʻitaʻiga na talanoaina i le 18th ma 19th seneturi. Sa talanoaina i latou ma ni ata manaia. O se tasi o ata o aʻoaʻoga e tatau ona pei o se ipu e tumu i, fai mai, vai. O le mea lena tatou te taʻua i aso nei "aʻoaʻo e suʻe": e te sasaa vai i totonu o le vaʻa ona toe faʻafoʻi lea e le vaʻa le vai. Ae ose va’a la’a’a, e pei ona o’o i ai i matou uma na a’o’oga, talu ai e mafai ona e taulotoina se mea mo se su’ega e te le’i fiafia i ai e pasi ai se su’ega ae o le vaiaso mulimuli ane ua galo ai le uiga o le kosi. O le faʻataʻitaʻiga o vaʻa i aso nei ua taʻua o le "leai se tamaititi na tuʻua," "aʻoaʻo e faʻataʻitaʻi," "tuuuga i luga," poʻo le a lava le igoa, ma mea faapena i iunivesite. Na tetee le au mafaufau malamalama i lena faataitaiga.
O le isi faʻataʻitaʻiga na faʻamatalaina o le tuʻuina atu o se manoa e faʻasolosolo ai le tamaititi aoga i lana lava ala i lalo o lana lava taumafaiga, atonu o le faʻanofoina o le manoa, atonu o le a filifili e alu i se isi mea, atonu e laga ai ni fesili. O le tu'uina atu o le manoa o lona uiga o le fa'atupuina o sina vaega o le fausaga. O lea la, o se polokalame faaleaoaoga, po o le a lava, o se kosi i le fisiki po o se mea, o le a le na o se mea e alu; e iai lona fausaga. Ae o le sini ia maua e le tamaititi le tomai e suʻesuʻe ai, e fatufatu ai, e faʻafouina, e luʻi ai - o le aʻoaʻoga lena. O se tasi o foma'i ta'uta'ua i le lalolagi, i ana a'oa'oga fou pe a fesiligia o ia "o le a le mea o le a tatou faia i lenei semesa?", o lana tali "e le afaina po o le a le mea tatou te faia, e taua lau mea. aoaigaufiufi.” Ua e maua le malosi ma le talitonuina o oe lava mo lena mataupu e lu'itauina ma fatufatua'i ma faafoliga, ma o le auala lena e te aoao ai; o le auala lena ua e fa'aulufaleina ai mea ma e mafai ona e fa'aauau. E le o se mataupu o le faʻaputuina o faʻamaumauga tumau o mea moni e mafai ona e tusi i lalo i luga o se suʻega ae galo ai taeao.
O ni fa'ata'ita'iga ma'oti e lua o a'oa'oga. O le Enlightenment ideal o le lona lua lea, ma ou te manatu o le mea lena e tatau ona tatou taumafai i ai. O le a'oa'oga moni lena, mai le aoga faataitai seia oo i le aoga faauu. O le mea moni o loʻo i ai polokalame o ia ituaiga mo aoga faʻapitoa, e manaia tele.
I le fiafia e aoao atu
E mautinoa lava matou te mananao i tagata, o faiaoga ma tamaiti aoga, ia auai i gaoioiga e faamalie ai, fiafia, luitauina, fiafia—ma ou te manatu e le faigata lena mea. E oo lava i tamaiti laiti e fatufatu, suʻesuʻe, latou te fia iloa mea, latou te fia malamalama i mea, ma seʻi vagana ua sasaina mai lou ulu e tumau ia te oe i lou olaga atoa. Afai e te maua avanoa e tulituliloa ai na tautinoga ma atugaluga, o se tasi lea o mea sili ona faamalieina i le olaga. E moni pe afai o oe o se tagata su'esu'e physicist, e moni pe afai o oe o se kamuta; o lo'o e taumafai e fatu se mea taua ma taulima se fa'afitauli faigata ma foia. Ou te manatu o le mea lena e avea ai galuega ma ituaiga mea e te manaʻo e fai; e te faia e tusa lava pe e te le tau faia. I totonu o se iunivesite talafeagai lelei, e te mauaina tagata faigaluega i taimi uma ona latou te fiafia i ai; o le mea lena latou te mananao e fai; ua tuuina atu ia i latou le avanoa, ua ia i latou punaoa, ua uunaia i latou ina ia saoloto ma tutoatasi ma fatufatua’i—o le a le mea e sili atu? O le mea lena latou te fiafia e fai. Ma o lena, toe fai, e mafai ona faia i soo se tulaga.
E aoga le mafaufau i nisi o polokalame faʻaleaʻoaʻoga faʻapitoa ma fatufatuaʻi o loʻo atiaʻe i tulaga eseese. O lea la, mo se faʻataʻitaʻiga, na faʻamatala mai e se tasi ia te aʻu i le isi aso se polokalama o loʻo latou faʻaaogaina i aoga maualuga, o se polokalame faasaienisi lea e fesiligia ai tamaiti aoga i se fesili manaia: "E faapefea ona lele se namu i le timu?" O se fesili faigata lena pe a e mafaufau i ai. Afai e taia e se mea se tagata i le malosi o se mataua timu e taia ai se namu e matua mafolafola vave lava. E faapefea la ona le nutimomoia vave le namu? Ae fa'afefea ona lele pea le namu? Afai e te tuliloaina lena fesili-ma o se fesili faigata tele-e te oʻo i fesili o le matematika, fisiki, ma le biology, fesili e lava luʻitau e te manaʻo e suʻe se tali ia i latou.
O le tulaga lena e tatau ona i ai aoaoga i soo se tulaga, e oo lava i lalo i le aoga faataitai, moni lava. O lo'o iai polokalame fa'aa'oa'oga lea, fa'apea, e tu'uina atu i tamaiti ta'ito'atasi se aofa'iga o mea laiti: ma'a, atigi, fatu, ma mea faapena. Ona tuu atu lea i le vasega le galuega e saili ai po o ai fatu. E amata i le mea latou te taʻua o le "konferenisi faʻasaienisi": o tamaiti e talanoa le tasi i le isi ma latou taumafai e suʻe po o fea o fatu. Ma o le mea moni o loʻo i ai le taʻitaʻiga a le faiaoga, ae o le manatu ia mafaufau lelei tamaiti. A maeʻa sina taimi, latou te faʻataʻitaʻiina ni faʻataʻitaʻiga eseese ma latou iloa po o fea o fatu. I lena taimi, e tofu tamaiti ma se tioata tetele ma, faatasi ai ma le fesoasoani a le faiaoga, ta'e se fatu ma tilotilo i totonu ma maua ai le afuafua e tupu ai le fatu. E aoaoina e nei tamaiti se mea—e moni, e le gata i se mea e uiga i fatu ma mea e tutupu ai mea; ae e uiga foi i le auala e iloa ai. O loʻo latou aʻoaʻoina le fiafia o le mauaina ma le foafoaga, ma o le mea lena e ave ai oe i luga o oe lava, i fafo atu o le potuaoga, i fafo atu o le vasega.
E faapena foi i aoaoga uma e oo atu i aoga faauu. I se semina fa'au'u talafeagai, e te le fa'amoemoe e kopi e tamaiti a'oga ma toe fai so'o se mea e te fai atu ai; e te faʻamoemoe latou te taʻu atu ia te oe pe a e sese pe maua mai ni manatu fou, e luʻitauina, e tulituliloa se itu e leʻi mafaufauina muamua. O le tulaga lena o aoaoga moni i tulaga uma, ma o le mea lena e tatau ona faamalosia. E tatau ona avea lena ma faamoemoega o aoaoga. E le o le sasaa atu o faʻamatalaga i le ulu o se tasi e oso i fafo ae ia mafai ai ona avea i latou ma tagata fatufatuaʻi, tutoʻatasi e mafai ona maua le fiafia i le suʻesuʻeina ma le foafoaga ma le fatufatuaʻi i soo se tulaga poʻo soʻo se vaega latou te fiafia i ai.
I le fa'aogaina o le fa'aupuga fa'apisinisi e tete'e atu i fa'alapotopotoga
E pei o le fesili pe fa'apefea ona e ta'uamiotonuina le pule o le pologa e le tatau ona avea tagata ma pologa. O lo'o e i ai i se tulaga o su'esu'ega tau amio lea atonu e faigata tele ona maua ni tali. O tatou o tagata soifua e iai aia tatau a tagata. E lelei mo le tagata lava ia, e lelei mo le sosaiete, e oo lava i le tamaoaiga, i le vaapiapi, pe afai o tagata e fatufatu ma tutoatasi ma saoloto. E manuia tagata uma pe afai e mafai e tagata ona auai, pulea o latou taunuuga, galulue faatasi ma le tasi ma le isi-e ono le sili atu ai le manuia ma le pule, ae aisea e tatau ai ona tatou avea na mea ma tulaga faatauaina e tatau ona popole i ai?
Fautuaga mo a'oa'oga lagolago fa'atulagaina iuni
E te iloa e sili atu nai lo aʻu le mea e tatau ona fai, ituaiga o faʻafitauli e te feagai. Tau lava o le agai i luma ma fai le mea e tatau ona fai. Aua le fefe, aua le fefe, ma ia iloa e mafai ona i ai le lumanai i o tatou lima pe afai tatou te naunau e malamalama i ai.
O Noam Chomsky NOFOA: Taua a Vasega, Fouvalega ma le Lotogatasi is lomia e Zuccotti Park Press.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo
2 faamatalaga
Ou te fiafia e toe foi i le aoga pe a uma le 15 tausaga i le galuega. E fa'afefea ona ou iloa po o fea, pe a iai, iunivesete o lo'o fa'aogaina le fa'ata'ita'iga lelei o a'oa'oga a le Enlightenment i le Iunaite Setete?
Kasey
ISA
Oka se tala manaia. O le ma tama teine e iai lona tipiloma i le Kolisi i Early Childhod Education ma se faailoga Maualuga mai le Ryerson University i Early Childhood Education. Ua ou taumafai ma le le manuia e fiafia Katie i John Dewey ECE aʻoaʻoga ma metotia ae leai se Iunivesite e aʻoaʻoina ai Dewey ECE aʻoaʻoga poʻo metotia i Ontario. Na ou lafoina lau tala i le nusipepa a le Brock University Press ma le Brock University T/A's Union i le lotoifale http://4207.cupe.ca/. E fa'amoemoe o le a fa'atupuina se talanoaga e uiga i lenei manatu o le Enlightenment Ideal model of education.
Max
Kanata