O feteʻenaʻiga a le militeri o loʻo i ai nei i Iukureini ma Kasa ua tuua ai le oti ma le faʻaumatiaga, ma le tele o mea o le a oʻo mai i "fale tifaga o taua." O le fasioti tagata e matua tele lava e maua ai i ni tikeri eseese uma manu'a saini o sauaga fa'atulagaina, i so'o se vaitau: mu fa'aleagaina ma gau vae, manu'a fai'ai ma tauaso, ma tino ua malepelepe i pomu ma pulufana.
E pei lava o le faateia, o le siʻitia o le aofaʻi o tagata lautele ma le militeri na maliliu, i itu uma, e leʻo atagia mai ai le umi o le tau o le tagata o le sauniuni ma le auai i le fasioti tagata, matamata i isi e fasiotia pe manua tigaina, poʻo le avea ma POW sauā. po'o tagata fa'atauva'a.
So'o se taimi lava e o'o atu ai le fa'amuta po'o le fa'amalieina o le filemu, e to'atele tagata Iukureini, Rusia, Palesitina, ma Isaraelu o le a mafatia i le ma'i o le mafaufau e ta'ua o le Post-Traumatic Stress Disorder (PTSD). O lenei manu'a e masani ona natia o taua o le a avea ma avega mamafa patino mo i latou o loʻo mafatia mai ai ma o se luʻitau tele o togafitiga mo latou tagata faigaluega poʻo tausi aiga.
O le a avea foi ma se tau taugata o faiga faʻalesoifua maloloina a le atunuʻu ua matua faʻalavelaveina pe faʻaumatia atoa e feteʻenaʻiga o loʻo i ai nei (e ui o le a le o le tulaga lea i le maeʻa ai o le taua o le soifua maloloina a Isaraelu, mo i latou e sili ona fiafia i ai).
O se Talatuu o Taua
Ina ia tuʻuina lenei faʻafitauli faʻale-agafesootai i le lumanaʻi, e taua le matauina e lata i le 20 pasene o le toe foʻi mai o Afghanistan ma Iraq vets ua maua i le PTSD ma le faitau selau o afe ua agavaa mo le soifua maloloina o le mafaufau na saunia e le Matagaluega o Veterans Affairs (VA) ma faʻamanuiaga faʻapitoa. .
O le fa'agaioia o le tele o le atunu'u fa'alesoifua maloloina fa'alesoifua maloloina, ma le iva miliona tagata gasegase, o lo'o fa'aaogaina nei le sili atu ma le tasi vaetolu o le VA $300 piliona tala o le tausaga talu ai. Ae o lena mea e mafai ai e alii ma tamaitai o loʻo galulue i le militeri a Amerika ona maua togafitiga mo le ita ma le atuatuvale, faʻaaogaina o vailaʻau, mafaufauga pule, ma isi faʻafitauli e mafua mai i lo latou faʻaalia i le taua poʻo le faʻaleagaina o feusuaiga a le militeri.
I le taimi nei, o le faitau miliona o tagata faʻaleagaina o loʻo sao mai i galuega a Amerika i Sasaʻe Tutotonu (ma Vietnam i luma atu ia i latou) na tuʻua e tausia i latou lava, i totonu o latou lava atunuʻu matitiva, o se faʻalavelave i le maeʻa ai o taua o loʻo faʻatali i le toʻatele o tagata afaina i le faʻaauau pea o le militeri. osofaiga i Palesitina ma Iukureini.
O le taua o le tausiga faʻapitoa, maualuga mo soʻo se tasi e afaina i taua, i soʻo se atunuu, o loʻo faʻamauina lelei i le tusi fou a Jason Kander, Afā Le Vaaia: Faʻamanatuga a le fitafita o Politics ma PTSD (Mariner Books) ma se ata tifaga e ta'ua O iinei. E. sili atu. Faʻatonuina e le Emmy Award manumalo Jack Youngelson, o le ata tifaga e taulaʻi ia Kander ma isi fitafita fitafita Amerika e toʻatolu e leʻi faʻamoemoeina o le a iʻu ina aʻafia a latou auaunaga faamiliteli a latou mafutaga faaleaiga, galuega poʻo fuafuaga litaea, mafai ona umia se galuega pe maua foi fale.
Na pu'eina e Youngelson ma lana auvaa pepa uma e to'afa tagata mafatia o le PTSD i le taimi oa latou fegalegaleaiga ma tagata o le aiga, o isi tagata na auai i le vaega o togafitiga poʻo le fefautuaai a tupulaga, ma a latou galuega ma tagata faigaluega o le VA-run residential treatment center i Cincinnati poʻo le Veterans Community Project i Kansas City , lea e tu'uina atu fale fesuia'i ma auaunaga lagolago mo vete e leai ni fale.
Le Lagonaina o le le atoatoa
E ui ina eseese i tausaga, itupa, ma ituaiga, o mataupu uma e fa o le ata tifaga a Youngelson sa i ai se masani le musu e saili se fesoasoani faapolofesa. I le mataupu a Kander, na ia lagona ai o lana taamilosaga puupuu o tiute i Afghanistan, i le avea ai ma se ofisa o le Vaegaau, e le mafai ona agavaa o ia e avea ma se tagata matua le atoatoa. "Ou te leʻi lagona le lava na ou faia e maua ai," o lana tusi lea. “O aʻu o se tagata valea na alu i sauniga. E oo lava i le manatu na ou maua le PTSD na lagona e pei o le 'toa gaoia'-o mea iloga o tagata matutua poʻo tagata e le o ni veteran o loʻo fai mai o loʻo faʻamaonia e le militeri latou.
O nisi o fitafita sa galulue i le vaega o taua lava e tasi na toe foi mai ma ni manuʻa tuga i le faiʻai, tipi ese o latou vae, po o manuʻa i le ivi na mafua ai ona pipili i latou mo le olaga atoa. Ina ua uma ona faamalolo o ia, na pau lava le faafitauli o Kander o " miti leaga," e le lava le popole e taofia ai o ia mai le faitau pea o tusi pe matamata ata tifaga e uiga i taua. O isi fitafita tuai o loʻo faʻamatalaina a latou tala i totonu O iinei. E. sili atu -i luga o le igoa muamua - e tutusa lava le le amanaiaina pe faʻaitiitia o latou faʻailoga, aʻo oʻo i ai, pei o Kander, le tele o le nofosala o tagata sao.
I le ata, matou te feiloaʻi ai ma Teresa ma Tabitha, o fitafita tuai uma o le 9/11, ma John, o se sui filifilia i le 1968 na manumalo i le Silver Star mo lana matafaioi i le fusuaga lea na fasiotia ai le 170 North Vietnamese ma Amerika. O se tagata fana i le faitotoa o le helikopa i Viatename, na toe foi ai John i le fale ma ni manatuaga matautia o taua i le vaomatua lea na ia mafaia ona taofiofia mo le limasefulu tausaga, seia oo ina le mafai ona ia maua se auala "e alu atu ai i tua atu oi latou." O Teresa ose tagata faigaluega mamafa mo le Ami e lei toe malosi mai le a'afiaga o se mea pāpā fa'alelei (IED) lea na luluina ai lana au malaga i Iraq. Na fa'afaigaluegaina i le 18 o ona tausaga, na fa'ao'olima fa'afeusuaiga a Tabitha i le taimi o ana toleniga a le Marine, e pei o le tele o isi fafine i le militeli. Na mafai ona ia faʻamaeʻaina asiasiga o tiute i Iraq ma Afghanistan ae o maʻila o le faʻalavelave faʻafeusuaiga faamiliteli (MST) na avea ai o ia ma se tina nofo toʻatasi faʻalavelave e toʻalua tamaiti laiti i se olaga mulimuli ane.
Ose Fa'aliga Tulaga Maualuga
O le faʻafitauli o le soifua maloloina o le mafaufau o Kander o loʻo manatua lelei i le ata tifaga ma Afa Le Vaaia, ae sili atu le malie i le mulimuli. Ina ua ia ulufale atu i le Kansas City VA Medical Center, o se tagata maʻi savali i le lima tausaga talu ai, o le sa avea muamua ma kapeteni o le Ami ma Georgetown Law School sa faʻauʻu mai pea i luga o faʻaupuga faʻaitulagi ma le atunuʻu. Sa avea o ia ma faipule o le setete, sa avea ma failautusi o le setete o Misuri, ma, i le 2016, sa faia ai se tauvaga maualuga mo le Senate a Amerika e faasaga i se sui o le Republican.
Ina ua maeʻa lena toilalo vaapiapi, na ia faia se vaega o aia tatau palota e taʻua Let America Vote ma alu i se tafaoga tautala na ave ai o ia i le fasefulu ono setete i le tausaga e tasi, e aofia ai foliga vaaia i Iowa ma New Hampshire. O lena faasologa faigata—faaopoopo Barack Obama faʻafeiloaʻi o ia e pei o le lumanaʻi o le Democratic Party-faʻatupu faʻamatalaga e uiga i se faʻaupuga faʻa-peresitene mulimuli. O le isi laasaga a Kander i lena itu sa tatau ona avea ma fale talimalo i Kansas City. E oo atu i le faaiuga o le 2018, e tusa ai ma faiga palota ma sailiga tupe, ua mamao o ia i luma i se tuuga pulenuu iina.
Ona, faafuase'i lea ona alu ese. Na ia fa'ailoa i le au lagolago ma le au fa'asalalau na ia ta'ua se laina vevela a le Matagaluega o Veterans Affairs (VA), ta'uta'u atu ma loimata i le i ai o "mafaufauga e pule i le ola," ma siaki o ia lava i se falemai VA. I le avea ai o se tagata maʻi fou, na toso e Kander se pulou peisipolo i lalo e nana ai ona foliga aua "o le tasi nofoaga e te le manaʻo e taʻutaʻua ai o loʻo i totonu o le falemaʻi." O loʻo faʻaofuina i le falemaʻi, nofo i totonu o se potu e leai ni mea, ma le fomaʻi o le mafaufau na tofia e ave lona talaʻaga faʻafomaʻi, na taʻutaʻu atu e Kander mea uma na ia faʻaaluina le tele o tausaga e lafi ai mai le lalolagi: "O loʻu fefe i le po, o loʻu fefe tele i se tasi e faatiga ia te aʻu poʻo loʻu aiga, o loʻu ita o loʻo i ai pea, o loʻu taʻusalaina e le mafaagaeetia ma loʻu faʻasalaga o le maasiasi, o loʻu le mafai ona lagona le fiafia, ma loʻu faateleina o loʻu le fiafia ia te aʻu lava."
I le le iloaina pe na te le iloa foi e uiga ia te ia, na fesili atu ai le fomai talavou ia Kander pe o lana galuega faamiliteli sa sili ona popole? "O aʻu o loʻo i totonu o faiga faʻapolokiki," na ia faʻamatala mai ai, faʻatatau i lana tauvaga pulenuu a Kansas City ma lana fuafuaga mulimuli e tauva mo le White House ma le faʻamanuiaga a Obama. Sa nofo i tua le foma’i le mautonu i lona nofoa, tata’i mo ni nai taimi lana api i lana peni, ona mumu lea o ona laugutu. "Na fai atu Barack Obama ia te oe e mafai ona e tauva mo le peresitene? “ o lana fesili lea. “E faafia ona e fai atu e te faalogoina ni leo?”
Tua'a Blue-Collar
O tauiviga patino a isi fitafita tuai na faʻaalia i totonu O iinei. E. sili atu e sili atu le fa'atusaina o tagata o le au'aunaga, mai le lanu lanumoana, poto masani i le olaga fa'ale-malo. Ina ua uma le tele o uunaiga mai lona toalua, na auai ai Teresa i se vaega o tamaitai matutua uma na lesitala i se "polokalame avanoa mulimuli," e pei ona taʻua ai e se tasi tagata auai. E amata la latou nofo i le fitu vaiaso i se nofoaga autu mo togafitiga o le VA ua tumu i mafaufauga pogisa ma masalosaloga i lona aoga. "Na ou nofo i laʻu mea leaga mo le tele o tausaga, ma faigata ai ona avea ma se ava ma se tina," o le tala lea a Teresa i le vaega. Faaalia e Tabita o loo iai o ia i le polokalame ona “O aʻu o se tagata leaga ma se tina leaga,” o lē na ona “manaʻo e oti.” I le faagasologa o le ata, ua tatou iloa ai, ina ua uma lana osofaiga tau feusuaiga, sa "'e'e o ia ona o se fafine talitane" ma siitia atu i se isi vaega o le Marine, a o ia. tagata osofa'i, e masani ai, e le'i fa'asalaina.
A o faʻaalia le tala ia John, le Vietnam vet, ua tatou iloa na ia taumafai muamua e maua se fesoasoani mai le VA, i le amataga o le 1970s. I lena taimi, e leʻi faʻatupeina, leai ni tagata faigaluega, ma e leʻi saunia mo le tele o gasegase fou, faʻafetai i le Nixon ma Ford Administrations. “Sa leai se mea iina i lena taimi,” o lana tala lea. Sa mafai e John ona maua le mautu i lana galuega ma lana faaipoipoga ae seasea ona talanoaina lona aafiaga taua ma se tasi, e oo lava i lona toalua ua 36 tausaga. "O le mea na ou vaʻaia, o le mea na ou faia, o le leiloa ... o loʻo taʻalo uma lava i luga o loʻu ulu," na ia taʻutino atu ai i le ata tifaga.
Ina ua litaea John ma ua lata i le 70 tausaga, sa ia auai i se malologa mo tagata matutua matutua, na faatautaia e se tagata faigaluega lautele mai le VA. O le taimi lea, na ia iloa ai e le o “na o ia i lenei sailiga mo sina filemu atili i o tatou olaga.” I le solomuli ma le tulitatao o vasega faufautua a tupulaga, na ia toe fesootai ai ma se tasi o vaega o lana auaunaga faamiliteli ua leva na sili atu ona lelei-o lona uiga, o le felagolagomaʻi ma le malosi o le vavalalata lea e taua mo le ola o le tagata lava ia i Vietnam.
Ose Aganuu o le Lototasi
Faatasi ai ma i latou o loʻo faʻaalia le tausia o John, Teresa ma Tabitha, ma Jason Kander o tagata faigaluega faʻaagafesootai falemaʻi, fomaʻi mafaufau, fomaʻi mafaufau, ma tagata tomai faapitoa lagolago a tupulaga. I lena vaega mulimuli o galuega-ae o isi foi-o uso a tagata matutua, talu ai e tusa ma le tasi vaetolu o tagata faigaluega soifua maloloina a VA sa tautua i le militeli lava ia. E fesoasoani lea i le fa'atupuina o se tu'ufa'atasiga fa'ale-aganu'u o le lagona alofa ma le felagolagoma'i i le va o ma'i ma le au'aunaga e leai se fa'afeagai i so'o se isi mea i le US healthcare system. E le gata i lea, o tagata faigaluega uma a le VA ua aʻoaʻoina i le auala e sili atu ona iloa ma fesoasoani i tagata mamaʻi e pule i le ola. E afe ma afe o ana 'au'aunaga fa'alesoifua maloloina mafaufau e a'oa'o fa'aoga ona fa'aaogaina lea o fa'amaoniga aupito lata mai mo le PTSD, ae i fafo atu o le VA, su'esu'ega fa'aalia, e na'o le 30 pasene o fa'alapotopotoga tuma'oti o lo'o fa'afaigaluegaina ia togafitiga.
In O iinei. E. sili atu, Fai mai se tasi o tausi maʻi VA i totonu o le fale, o lana luʻitau togafitiga sili o le "faʻafefea ona faʻatupuina le faʻamoemoe?' Ua lipotia mai e le au fai ata tifaga o tagata auai i le polokalame nofomau lea na maeʻa e Teresa ma Tabitha e 70% le manuia, ma taʻitaʻia ai i latou e faapea o le fa'ata'ita'iga o le “tausiga fa'aletonu,” o lo'o fa'aaogaina e le VA, e mafai fo'i ona fesoasoani i le faitau miliona o isi tagata Amerika o lo'o maua i su'esu'ega PTSD. Ae ui i lea, o le VA galuega tau suesuega faafomai, galuega tele a'oa'oga a le falema'i, ma le tu'uina atu o le tausiga tu'usa'o ua afaina uma i le fa'atuputeleina o le fa'asa'olotoina o ana auaunaga i lalo o Peresitene Obama, Trump, ma Biden nei. O le i'uga, o se faiga fa'aa'oa'o o le tu'ufa'atasia ma le fa'amaopoopoina o le tausiga o lo'o i se tulaga lamatia o le le fa'atupeina ma fa'ate'aina, fa'atasi ai ma le fa'aauau pea o le toesea o le aufaigaluega ua a'oa'oina ma le fa'amaoni e pei o foma'i fa'apitoa e puipuia le pule i le ola ma foma'i vaega tatou te feiloa'i i ai. O iinei. E. sili atu ma Afa Le Vaaia.
Mailei o le Tu'ufa'atasi
E masani ona faasino atu e le au faufautua i fafo le galuega a vaega e pei o le polokalame a Kander lava ia mo tagata e leai ni fale e fai ma faʻataʻitaʻiga o le faʻafefea e tagata gasegase VA-e manaʻomia fale, tausiga faʻalesoifua maloloina, poʻo fesoasoani faʻafuaseʻi - e sili atu ona lelei le tautua a vaega tumaoti nai lo se malo tele. faitalia. Ae ui i lea, o le faitau afe o faalapotopotoga e leai ni tupe mama ma mo tupe mama o loʻo tauva nei mo se faʻasoa sili atu o le paketi a le VA e masani ona leai se fua faʻalapotopotoga, punaoa, ma poto masani e manaʻomia e faʻafeiloaʻi ai. manaoga lavelave o tagata matutua e pei o i latou na faʻaalia i totonu O iinei. E. sili atu or Afa Le Vaaia.
I le vaega mulimuli, na taʻutaʻu atu e Kander na te leʻi moemiti, i le taimi o lana galuega faʻapolokiki, o le avea ma se "pepa" mo le mea na ia taʻua o le "tuputupu aʻe o le post-traumatic." Talosia o le a faʻaaogaina e lenei tagata muamua fautua mo le soifua maloloina totogi toʻatasi i le fono faitulafono a Misuri, o le a faʻaaogaina lana "faʻavae ma faatosinaga" faifaipea e fesoasoani e laveaʻi a tatou fa'ata'ita'iga sili ona lelei o vaila'au fa'aagafesootai. Aua o le faiga o le soifua maloloina lea na suia ai lona olaga mo le lelei, faatasi ai ma olaga o le toatele o isi oe na tuua le militeli e leʻi mafaufauina e iai ni faʻafitauli patino poʻo ni luʻitau galuega ona o le "afa e le vaaia" lea na iu lava ina oʻo ia i latou.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo