O se su'esu'ega talu ai nei na luluina ai le lalolagi a le au fa'atauva'a a le Suau'u Lautele i a latou suti e afe tala ma seevae alligator. O le Le nofoa umi e Center Suesuega na maua ai o le 37% o tagata Amerika ua lagona nei o le tauina o faʻafitauli o le tau e tatau ona avea ma faʻamuamua numera tasi a Peresitene Joe Biden ma le Konekeresi, ma le isi 34% na tuʻuina i totonu o latou faʻamuamua maualuga, tusa lava pe latou te leʻi faʻamuamua. Kamupani pei o ExxonMobil ma atunuu e pei o Saudi Arabia sa taumafai talu mai le 1990s i moli uila O le manatu o tagata lautele o suiga o le tau o se mea e le o se mea na tupu pe o le mu o le koale, kesi faalenatura, ma le suauu na mafua ai. O le faia'ina o lena taua, ua toe fo'i nei le au fai suau'u suau'u i le Fuafuaga B. Latou te manana'o e fa'amaonia oe o le Suau'u Tele lava ia o lo'o fa'agaoioia i se auala tele i le suiga i - ioe! - malosi lanu meamata.
O le talimalo ai o le COP28 o le tau talu ai nei a le United Arab Emirates, o se tasi o le aufaipisinisi sili i le lalolagi, na faʻataʻitaʻia tonu ai lenei paʻu ma, faʻanoanoa lava, e naʻo se tasi o faʻataʻitaʻiga o lenei lalolagi lanumeamata o tatou. Soo se mea e te vaʻai i ai, o le ae matauina isi faʻaliliuga, ae mautinoa lava o se faʻataʻitaʻiga masani. O le alii fai pisinisi a Emirati o Sultan Ahmed al-Jaber sa avea ma peresitene o le Konafesi lona 28 o Pati i Dubai - o atunuu na sainia i le United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC) i Rio de Janeiro i le 1992. E ui o ana lanu meamata e aofia ai lona Tiute i le avea ai ma taʻitaʻifono o le komiti faʻafoe a le kamupani malosi lanumeamata a le UAE, Masdar, na fefinauai ai ia te ia ona o ia foi o le Pule Sili o le ADNOC, le kamupani suauʻu a le UAE. Ae sili atu le leaga, ua ia tuuto atu i le faʻalauteleina o le suauʻu ma le gaosiga o le kesi a lona malo faʻailoga-faʻailoga e tasi le miliona tagatanuu (ma le valu miliona tagata faigaluega asiasi) i se taimi tele. Na te manao ia ADNOC faateleina lona gaosiga o suauu i aso taitasi mai le fa miliona paelo i le aso i le lima miliona i le 2027, e ui lava o saienitisi o le tau meafaigatā e tatau ona i ai le gaosiga o suau'u mo le lalolagi faaitiitia i le 3% i tausaga ta'itasi e o'o atu i le 2050 pe afai e mana'o le lalolagi e aloese mai i'uga sili ona leaga o suiga o le tau.
I le taimi nei, talu ai na faia le COP28 i totonu o le ogatotonu o Sasaʻe Tutotonu o loʻo gaosia suauʻu, na faʻavaeina ai foi ni tagata leaga e pei o Saudi Arabia, lea. na taitaia le moliaga e taofi le fono mai le tautino e faamuta le faaaogaina o suauu i se aso patino. O le tuʻuina atu o le COP28 i Emirates e le UNFCCC Secretariat na faʻatagaina ai se atunuʻu atoa, atonu o se itulagi atoa, e faʻamalama lanumeamata, o se faaiuga faʻateʻia moni e tatau ona suʻesuʻeina e le UN's Office of Internal Oversight Services. (Ma o le tausaga a sau, e foliga mai o le COP29 o le a talimalo e le isi gaosi suauu taua. I se isi faaupuga, o atunuu suauʻu e foliga mai o loʻo i luga o se vevela vevela!)
Algae Mafaufau
Manatua oe, o na suau'u Fagaloa setete o so'o se mea ae na'o le pau lea o mea lanumeamata tetele i luga o lenei paneta. Aua, ua sili atu le aufaipisinisi tumaoti i lenei malae. O se suʻesuʻega a le konekeresi i kamupani suauʻu tetele na maua ai se taimi umi tala ma se faʻaopoopoga lea na sau i le tausaga talu ai, e aofia ai imeli faʻapisinisi i totonu o loʻo faʻaalia faʻasolosolo ma faʻaogaina leaga le faʻatuatua i le mataupu tau suiga o le tau. ExxonMobil pulega, mo se faʻataʻitaʻiga, na faʻaalia faalauaitele a latou kamupani i le sini o le 2015 Paris Agreement e fa'atumauina le fa'atuputeleina o le vevela o le lalolagi i le le sili atu i le 1.5° Centigrade (2.7° Fahrenheit) i luga a'e o le vaitaimi a'o le'i faia pisinisi. E ui o le 1.5-tikeri o le siʻitia atonu e foliga laʻititi, ia manatua, i le averesi o le lalolagi, e aofia ai vasa malulu o latitu maualuluga, Pole i Matu ma Saute, ma Himalayas. I tau vevela e pei o Asia i Saute ma Sasaʻe Tutotonu, o lona uiga i le aluga o taimi e mafai ona faʻaliliuina i se faʻateʻaʻaina 10- i le 15-tikeri siʻitia e ono faʻaleagaina ai nisi nofoaga.
Ua popole saienitisi faapea o le sili atu i lena tulaga e mafai ona lafoaʻia ai le faiga o le tau o le lalolagi i se vevesi tele, ma maua ai ni afa tetele, o le maualuga o le suasami, o le faatamaia o afi, ma le vevela ma le lamala matautia i vaega tetele o le fogaeleele. Ae ui i lea, e ui lava i lana tautinoga lautele i le 2019, o le Pule Sili o ExxonMobil, Darren Woods, Fesiligia se vaega o lobbying alamanuia suauu i tape ose faasinomaga i le 2015 Paris climate agreement mai le ata o se faamatalaga i le gafataulimaina na ia saunia. O lena taʻua, fai mai Woods, "e mafai ona fatuina se tautinoga gafatia e fautua i sini o maliega a Pale." E tele naua mo tautoga a le kamupani suauu!
I se tulaga talitutusa, i le 2020, o pulega o le Shell PLC e faavae i Lonetona Fesiligia tagata faigaluega i le va o tagata lautele e faʻamaonia e faapea o le tautoga a le kamupani e ausia le leai o se kaponi faʻamalama i le 2050 o se "manaʻoga tuʻufaʻatasia mo le lalolagi," nai lo se "Shell sini poʻo sini." I le avea ai ma pule o le kamupani ioeina E matua manino lava, "E leai se fuafuaga vave a Shell e siitia atu i se faʻamaumauga e leai se faʻaosoina i luga ole laiga o tupe teufaafaigaluega mo le 10-20 tausaga." (Oi, ma afai na e misia lenei mea, o tupe mama a le tele o suauʻu suauʻu faʻasolosolo i tausaga talu ai nei. alu atu i le taualuga.)
E le na'o le fa'ameamea fa'alaua'itele o fa'asalalauga fa'alaua'itele a fa'auluuluga o kamupani suau'u. Ua fa'atautaia e le ExxonMobil se fa'asalalauga tele-miliona-tala a le televise ma fa'asalalauga fa'asalalauga e taumafai e toso le fulufulu mamoe i luga o mata o tagata e uiga i mea o lo'o ia faia. I se tasi tulaga, na totogi ai le Times Niu Ioka e tamo'e se fa'alautele faapisinisi gussied up pei o se tala fou, o se faiga e maasiasi ai le Times ua talia. Suesuega fa'aalia o le tele o le aufaitau latou te misia fa'asalalauga e uiga i ia vaega o lo'o totogi moni fa'asalalauga. Sa fa'aulutalaina, "la'au tetele otaota e fa'aola ai se malosiaga gafataulimaina i le lumana'i." O le fa'asalalauga sa matua fa'aseseina. E pei ona taʻua e Chris Wells, o se polofesa lagolago o suʻesuʻega a le aufaasālalau i le Kolisi o Fesoʻotaʻiga a le Iunivesite o Boston, BU Aso nei Fepuari talu ai, "O loʻo faia e Exxon le tele o faʻasalalauga e uiga i ana tupe teufaafaigaluega i meaola faʻasolosolo e faʻavae i le algae. Ae o nei tekinolosi e leʻi mafai ona aoga, ma e tele naua masalosaloga o le a iai.
O le mea moni, pe a ma le masina talu ona faia e Wells lena faatalanoaga, ExxonMobil ioeina fa'alaua'itele e fa'apea na ia toso ese mai su'esu'ega o su'esu'ega a le algae biofuels atoa i le fa'ai'uga o le 2022, ina ua uma ona fa'afaigaluegaina e tusa ma le $29 miliona i le tausaga i luga o le 12 tausaga. Na faʻaalu le tele o miliona, peitaʻi, i faʻasalalauga e tuʻuina atu ai i tagata lautele le manatu e faapea o lenei tupe faʻaalu itiiti na sili atu nai lo taumafaiga a le kamupani e tele-piliona-tala e aumai ai le tele o suauu i luga o le initaneti.
Le vaega siosiomaga Client Earth fa'amauina e fa'aalu e ExxonMobil le va o le $20 piliona ma le $25 piliona i tausaga ta'itasi e su'e ai - ioe, ioe! — fanua suau'u fou ma ua naunau e faia lea mea e o'o atu i le 2025. Sa maua e le kamupani se tupe mama e $55.7 piliona i le 2022. I se isi faaupuga, o lo'o fa'aalu pea le lata i le afa o ana polofiti fa'aletausaga i le su'eina o nisi suauu pe a, ioe, e mafai ona fa'aaogaina e fa'alauiloa ai lona suiga i ituaiga malosi gafataulimaina. O lea - pe a fa'apea ma le fa'aaloalo - o le inertia e manino lava le le atamai. O faʻatauga fou o taavale eletise i le US na faʻateleina i le tusa ma le miliona i lenei tausaga, ma o le a maua EVs aloese fa'aaoga le 1.8 miliona paelo o suau'u i le 2023. Ae sili atu, o le tau o pusa maa mo ta'avale. pau 14% ma o lo'o fa'amoemoe e fa'aauau pea le aga'i i lalo, fa'amautinoa o le a sili atu le taugofie o EV i le aluga o taimi. E le gata i lea, i vaega taua o le lalolagi atoa, e pei o le Times Niu Ioka lipotia talu ai nei, o ta'avale eletise e lua ma le tolu-uila ua amata ona tu'uina atu i kamupani lapo'a suau'u se tau mo a latou tupe. I le tele o tausaga a sau, o le le mautonu o ExxonMobil ma le mumusu e faʻafouina o le a le masalomia le faʻaleagaina o le kamupani, ae o le fesili e tumau pea: I le faagasologa, o le a faʻaumatia ai foi i tatou uma?
Ose Fa'atauva'a Fa'atauga Greenwashing
I se isi lalolagi sili atu, e mafai e le faamasinoga ona faʻasalaina le au suauʻu sili ona o lo latou fufulu lanu meamata. O lena fa'asalalauga totogi fa'asese i le Times Niu Ioka ae tasi le maatulimanu o se faʻasalaga lautele faʻasaga ia ExxonMobil e le setete o Massachusetts, na amataina i le 2019, lea e oʻo mai i le taimi nei na sao mai i luitau faaletulafono a lena kamupani. I le avea ai ma ofisa o le Loia Sili, Andrea Campbell faamatala, o loʻo "tuuaʻia e faapea ua solia e le kamupani le tulafono a Massachusetts e ala i se faiga faʻatauvaʻa faʻatauvaʻa 'greenwashing' lea e faʻasesēina ai Exxon o se taʻitaʻi i suʻesuʻega malosi mama ma gaioiga o le tau ... ma ... faʻateleina le gaosiga o suauʻu ma faʻaalu naʻo le afa o le 1% o tupe maua i le atinaʻeina o le malosi mama." O Campbell, o se Aferika-Amerika na fanau i Boston, e matua naunau lava iloa o le suiga o le tau o se mataupu tutusa, talu ai o ona aafiaga leaga o le a muamua ona lagona le malosi i totonu o tagata maualalo. (O le mea moni, ona o le tatou Faamasinoga Maualuga o loʻo i ai nei, aua le taofi lou manava i lenei mea.)
i lona tagi, o le setete o loʻo faʻasino atu i faʻasalalauga faʻatau e pei o na faʻaalia i luga ole ala YouTube a ExxonMobil, lea o loʻo faʻaalia pea se ad na gaosia i le valu tausaga talu ai, "Making the World's Energy Go Further," lea, i le na o le 30 sekone, o loʻo faʻaalia ai se faʻafefiloi o le lanumeamata sili ona vave taia - algae biofuel, "tekinolosi fou mo le puʻeina o le CO2," ma taavale e faaluaina le lelei o latou kesi. maila. Ae ui i lea, o algae biofuels, ua uma ona utia le pefu; e leai se auala taugofie ma le saogalemu e pu'e ma teuina ai le carbon dioxide; ma taavale eletise i le va o le "2.6 i le 4.8 taimi sili atu le lelei i le malaga i le maila pe a faatusatusa i se afi afi afi i totonu," e tusa ai ma le Punaoa Faaletino a le Aufaʻatasi.
O le mea sili ona sese i ia faʻasalalauga, peitaʻi, o le taumafai lea o le au fai faʻasalalauga a le kamupani suauʻu e faʻamaonia tagata lautele o le ExxonMobil o loʻo tuʻuina atu punaoa tetele i isi auala gafatia. E pei ona taʻua e le setete o Massachusetts, o le mea moni "ExxonMobil ua faʻateleina le gaosiga ma ua lipotia mai ua avea nei ma vili sili ona malosi i le Permian Basin, o le suauʻu shale o loʻo i sisifo o Texas ma le itu i sautesasae o Niu Mekisiko lea e maua mai ai le suauʻu taugofie i masina, nai lo tausaga e manaʻomia mo galuega tetele i fafo e amata gaosia ai le suauu ... ExxonMobil ua faʻatupeina le faitau piliona o tala i le atinaʻeina o galuega tetele o le suauʻu oneone a Kanata, o se tasi o galuega sili ona taugata ma sili ona faʻaleagaina i le suauʻu i le lalolagi."
Pu'eina Carbon ma le Vaituloto Nyos
E sili atu ona mata'utia faiga taufaa'ole'ole nai lo algae biofuels (le talitonuina ae e le lamatia ai le ola) o le manatu lea o le pu'eina ma le teuina o le carbon (CCS). Faamanatu mai: Aisea tatou te taumafai ai e teuina le faitau piliona o tone o se kesi oona? Iā Aokuso 21, 1986, na oso aʻe ai le kaponi carbon dioxide i lalo o le eleele Vaituloto o Nyos i Cameroon, na fasiotia ai le toetoe 2,000 tagata, le faitau afe o povi ma isi meaola, ma i le faagasologa na liua ai nuu e fa i totonu o tuugamau. O nisi saienitisi fefe faapena i lalo o le eleele teuina carbon dioxide i se isi nofoaga e ono tupu ai mafui'e. Ae faapefea pe afai o ia mafui'e e alu ese ai le kesi? O le mea moni, talu ai ou te manatua pea le 1989 Exxon Valdez fa'alavelave lea 11 miliona kalone suau'u, masa'a i totonu o le vai mai Alaska, malepelepe le faitau selau o maila o le matafaga ma fasiotia le le iloa o le numera o meaola o le sami ma manulele, o le a ou le toe maua le ExxonMobil faleoloa carbon dioxide i loʻu pitonuʻu.
Ae sili atu le leaga, o le tele o le CO2 ua seleseleina e kamupani suauʻu e oʻo mai i le taimi nei ua tui i totonu o nofoaga o vili e fesoasoani e aumai i totonu - ioe, na e mateina! - sili atu suauu. Ae sili atu ona leaga, suesuega ua faʻaalia o le carbon-capture technology lava ia e faʻauluina le tele o carbon dioxide, e mafai ona naʻo se vaega o le CO2 e faʻaosoina e suauʻu, ma naʻo le tapunia o le koale, kasa, ma le gaosiga o le suauu ma suia ai le matagi, la, vai. , ma maa e sili atu ona saogalemu, taugofie, ma sili atu mo le siosiomaga.
Ae ui i lea, o le pu'eina o le carbon, o se meafaigaluega fufulu lanu meamata e sili ona fiafia i ai a Big Oil, talu ai e mafai e le au pulega o kamupani ona faafoliga o se mea fou faatekinolosi i se mea i luga o le tafailagi e tauamiotonuina ai le faʻaauauina o le faʻamaumauga o le CO2 i le taimi nei. O le Senator Joe Manchin (D-WV) na ia faʻaumatia le faitau piliona o tupe a le au fai lafoga e ala i le aofia ai o aiaiga mo suʻesuʻega ma atinaʻe CCS i Joe Biden i se isi itu matagofie. Tulafono o le Fa'aititia o le Inflasi. I le faagasologa, na mafai ai ona ia fa'aofiina se auala autu o le fufuluina o lanu meamata i totonu o le tulafono sili ona alualu i luma o le tau na pasia e se setete hydrocarbon alamanuia.
Ae mo Sultan Al-Jaber, o le ulu o le COP28, na ia tuʻuina atu lona matapulepule ia Novema i se suʻega faʻataʻitaʻiga ma le sa avea muamua ma Peresetene Irish. Mary Robinson, o le na valaauliaina o ia i se talanoaga i luga o le initaneti pe faʻafefea ona faʻaleleia olaga o tamaitai pe a fai e faʻatautaia lelei le faʻafitauli o le tau. Ina ua ia unaʻia o ia e fai ma peresitene o le COP28, o ia osofaia: “Ou te le o saini lava i soo se talanoaga e faapopoleina ai. E leai se saienisi o loʻo i ai, pe leai foi se faʻaaliga i fafo, e fai mai o le faʻaumatia o le suauu o le mea lea o le a ausia le 1.5C. Na ia tuleia i tua e tetee atu i le sini na fautuaina e saienitisi ma le tele o faifeau o le faasolosolo vave o le hydrocarbons. i fafo. Na ia fai mai na te fautuaina le faʻasolosolo faʻasolosolo ifo, atonu e le o le aveesea. Na ia faʻaopoopo mai, "Faʻamolemole fesoasoani mai ia te aʻu, faʻaali mai ia te aʻu le faʻafanua o le auala mo se faʻagasologa o le suauʻu faʻasolosolo e faʻatagaina ai le atinaʻeina o socioeconomic gafataulimaina, seivagana ua e manaʻo e toe ave le lalolagi i totonu o ana." Al-Jaber o loʻo tu i luga, talu ai na te iloa lelei na tuʻuina atu e le International Energy Agency se mea faapena auala auala, lea e mana'omia ai le fa'aitiitiga vave o le fa'aogaina o suau'u. Oi, ma afai e i ai sana auala, e foliga mai, i se mea i lalo o le auala, o le laumua o le United Arab Emirates, Dubai, e mafai ona avea ma vevela tele ia mafai ona nofoia.
Ona o le pa'u maualalo o le tau o le malosi lanu meamata, e manino lava o le alu ese vave ma le atoatoa mai le suauu o le a faʻaleleia ai le tulaga lelei o le olaga mo tagata i le lalolagi atoa ae faʻataugofie le malosi. I le faaiuga, COP28 e mafai ona tuʻuina atu se anodyne valaʻau mo le “suieseese ese” mai suauʻu. E ui lava i le faʻamalama o le kelope a al-Jaber i le tumutumu o le tau, e leai se mea moni e mafai ona faʻaitiitia ai suauʻu faʻasolosolo e le gata i lalo ae o fafo, ma i luga o se taimi faʻavavevave, pe afai e le liliu le tau o le tatou paneta i se sauʻai a Frankenstein. A uma mea uma, 2023 ua uma ona faʻamaonia se tausaga tulaga ese mo le vevela - ma masina ma lea masina o fa'amaufa'ailoga mafanafana i le lalolagi atoa. Ma o le mea e faanoanoa ai, e pei o le gaosiga o suauu na o le faʻaauau pea ona faʻateleina, ua na o le amataga, ae le o le iuga, pe a oʻo mai i le faʻalavelaveina o lenei paneta.
E moni, i lalo o tulaga sili ona lelei, o lenei suiga o le a luitauina ma, e tusa ai ma le Malo Aufaatasi, o le a mautinoa lava e manaʻomia ai le tele o tupe teufaafaigaluega nai lo atunuu o le lalolagi o loʻo faia nei, ae e foliga mai e mafai ona ausia. Ae mo ExxonMobil ma isi suau'u mamalu, o aso uma latou te tetee i le teu faafaigaluegaina oa latou tupe mama mataga i tekinolosi fou malosi lanumeamata o se aso latou te latalata atu ai i le faaleagaina o tupe i le lumanai. I le taimi nei, o le mea moni, o loʻo latou faʻatupuina faʻalavelave faʻasolopito e leʻi tupu muamua i luga o le paneta, e pei ona matua manino mai i faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau o le 2023, ua talitonu nei o le sili ona manaia o le 125,000 tausaga talu ai.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo