O faʻasalaga tau tamaoaiga e i ai se talafaasolopito umi ma sauā, toetoe lava a tutusa le umi o le talafaasolopito o taua lava ia.
O mea latou te le o maua—aemaise lava i mea e manatua talu ai nei—o se talafaasolopito o le faataunuuina o la latou sini foliga o le suia o amioga a malo.
I aso ua tuanaʻi 30-faaopoopo tausaga, e amata mai i le 1990 - 1991 Fa'afitauli i le Fagaloa ma le taua na ta'ita'ia e Amerika e faasaga ia Iraki, ua matua fa'alauteleina le fa'atupuina e Uosigitone o fa'asalaga mamafa tau tamaoaiga. E tusa lava pe tuʻu saʻo pe faʻamalosia e Malo Aufaatasi i lalo o le mamafa o le US, o faʻasalaga e masani ona faʻamatalaina o se"isi" i taua - sili atu ona vaivai, faʻaitiitia le oti, sili atu le agaalofa.
O le mea moni, o faʻasalaga e masani ona fasiotia ai le tele o tagata lautele nai lo taua latou te faʻatasi ma o nisi taimi e taulaʻi ma le loto i ai le sili ona vaivai.
I le uunaiga a le Iunaite Setete, na tuuina atu ai e le UN faasalaga ia Iraq i totonu o le fa aso talu ona osofaʻia e Iraki Kuwait ia Aokuso. 1990. Ina ua uma le taua puupuu ia Ianuari - Fepuari 1991 faamalosia le militeri a Iraq e alu ese mai Kuwait (a o faaleagaina e le Iunaite Setete le vai, otaota, ma le eletise a Iraq), na tumau pea faasalaga, ma aveesea ai soo se faamoemoe e toe fausia le atunuu malepelepe. Na latou fa'asāina tele le fa'atau atu o suau'u, toetoe lava na'o Iraki e fa'atau atu i fafo, ma talepeina ai le va fealoa'i a le atunu'u na fa'aleagaina.
O nei faasalaga na faatoa aveesea ina ua uma ona faatoilaloina e le US le malo o Iraqi i totonu 2003.
In 1996, ina ua mavae le ono tausaga o faasalaga, na fesiligia ai le Amapasa o Amerika i le UN Madeleine Albright e uiga i lipoti o 500,000 tamaiti feoti o se taunuuga. E aunoa ma se misi, sa ia tali mai,"matou te mafaufau e aoga le tau.” Mo le tele o tausaga mulimuli ane, na ia faaalia ai lona faanoanoa ona o le fai atu, ae na te leʻi faatoese lava mo le lagolagoina o faiga e ono fasiotia ai le afa miliona tamaiti i le ono tausaga.
In 1998, Sa ou taʻitaʻia le tuʻuina atu o le aufaigaluega a le fono i Iraq. O mea na matou faalogo i ai mai fomaʻi Iraqi, tagata faigaluega soifua maloloina, ma tina na matua faʻaleagaina. O tamaiti ma pepe sa mafatia i le le lava o meaai ma feoti mai le togafitia, faʻamaʻi mai vai, e pei o le kolera ma le manava. O vailaʻau manaʻomia, maua i le lalolagi atoa e leʻi maua i Iraq. O le Polokalama suau'u mo mea'ai a UN na fa'atagaina nisi, ae le lava, mea'ai ma vaila'au, ae tau le fa'atagaina i so'o se vaega e toe fa'aleleia ai atina'e.
O le tele o taimi, ina ua maeʻa faʻalapotopotoga fesoasoani, faʻalapotopotoga faʻaagafesootai, ma tusitala suʻesuʻe faʻasalalau faʻatasi ma aʻafiaga faʻaleagaina o faʻasalaga, o le au lagolago o faʻasalaga e teena mea moni: "E na’o le malo lava latou te tulimata’i.”;"E mafai lava ona o'o i totonu mea'ai ma vaila'au.”;"Masalo latou te le’i faigaluega i lena atunuu, ae o loo galulue i isi atunuu.” E leai se tasi o nei fa'amatalaga e sa'o.
O se lipoti fou mai le Center for Economic and Policy Research (CEPR) e tatau ona faia se sao tele i le tuʻuina o na faʻamatalaga sese e malolo.;"O Taunuuga Tagata o Fa'asalaga Fa'atamaoaiga” e aumaia ai le malamalama o mea moni mataga o le fiaaai, faamaʻi, aveesea o mea, ma le oti lea e masani ona avea ma taunuuga o faasalaga lautele tau tamaoaiga.
I Afghanistan, o faasalaga e"faʻaosoina le faitau aofaʻi i le oge,” lipoti a le CEPR. I Venesuela, o faasalaga e"o se faʻauluuluga autu o faʻafitauli o le soifua maloloina o le atunuʻu, e aofia ai le faʻateleina o tamaiti ma tagata matutua.
Aotelega, o le lipoti - faʻavae i luga o se suʻesuʻega malosi o 32 suʻesuʻega faʻapitoa a le atunuʻu ma faʻasalalauga-pepa"o se tulaga mataʻina o le maliliega i suʻesuʻega e faʻapea o faʻasalaga e malosi le leaga ma e masani ona umi ona aʻafiaga i tulaga o le soifuaga o le toʻatele o tagata i atunuʻu o loʻo faʻamoemoeina."
E le tatau ona iai le lipoti. E pei ona matauina, o se iugafono a le UN Human Rights Council i 2014 fa'aalia le fa'afefe i"le fa'atatauina ma le fa'aituau tau a tagata o fa'asalaga tu'ufa'atasi ma o latou a'afiaga leaga i tagata lautele." O lena iugafono faia le tulaga o le UN special rapporteur"i luga o le a'afiaga leaga o faiga fa'amalosi fa'atasi i le fiafia i aia tatau a tagata." Ae o le lipoti a le CEPR e manaʻomia, toeititi atoa le sefulu tausaga mulimuli ane, ona o se fale gaosi oloa ua totoina masalosaloga.
Ae maise i le 2000s, aʻoaʻoga, mafaufau tane, ma faʻasalalauga masani na amata ona luʻitauina le aofaʻi o tagata na fasiotia mai faʻasalaga, aemaise lava i Iraq. A Washington Post vaega i totonu 2017 ili se lipoti mai le British Medical Medical (BMJ) fefinaua'i le tala fa'atatau a le UNICEF lautele o 500,000 fanau. Fai mai le lipoti a le BMJ, o le malo o Iraqi, lea na galulue faatasi ma le UNICEF i le suesuega, na pepelo ma le loto i ai. E iai le eseesega o fuainumera i le tele o lipoti, ae leai se faamaoniga o le pepelo ma le loto i ai a le malo. Failautusi Aoao Fesoasoani a UN Denis Halliday, tofia e fa'atautaia le suau'u-mo-mea'ai i totonu 1997, faamavae ia Setema 1998 e tetee i le mea na ia taʻua o le"a'afiaga fa'ato'aga” o fa'asalaga. Hans von Sponeck, o le na suitulaga ia Halliday, na faamavae 2000 mo le mafuaaga lava e tasi. I se tasi aso mulimuli ane, na faamavae ai foi le faatonu o le UN World Food Programme for Iraq, Jutta Burghardt. E le o se mea e ofo ai, e leʻi taʻua i latou i le lipoti a le BMJ.
O na tagata galulue malosi e matua naunau lava e taʻuleagaina lipoti o le numera faateia o tamaiti ua maliliu ona o faasalaga semanu e sili atu le suʻesuʻeina pe aisea na matua naunau ai Albright e faʻamaonia le maliliu o le faitau selau afe o tamaiti - pe o le fuainumera moni 250,000 or 350,000 or 500,000.
Masalo o lenei lipoti fou o le a iu ai ina faʻamaonia i latou e naunau e faʻamaonia faʻasalaga mataʻutia tau tamaoaiga e galulue e faʻamutaina. Ua leva ona te'a le taimi e fa'amaonia ai fa'asalaga e le o se mea e sui ai taua, ae o se auala e tau ai. Ua leva le taimi e faamuta ai.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo