Ianuari 16, 2011
Matou te faʻaalia lo matou lotogatasi ma tagata Tunisia i la latou tauiviga e tetee atu i se pulega faʻaleagaina ma le piʻopiʻo.
O talavou e leai ni galuega, tamaiti aʻoga, iuni fefaʻatauaʻiga, loia, ma le atoaga o vaega faʻafeagai, i totonu o taulaga ma nuʻu i tua, ua latou o atu i auala ma - mo le taimi muamua i le lalolagi Arapi - faʻaumatia se pule.
O Tunisia e masani lava ona i ai le foliga o le faatemokalasi. O lana vaega fa'aupufai na manumalo i nofoa uma i le palemene i le 1989, ma nofoa uma na filifilia sa'o i le 1994, 1999, ma le 2004 palota. O Peresitene Zine El Abidine Ben Ali sa i ai i le tofi talu mai le 1987, ina ua ia aveesea le autocrat muamua, Habib Bourguiba. Na soloia e Ben Ali le tulaga o le peresetene mo le olaga, ae na tamoe e aunoa ma se tetee mo le peresitene i le 1989 ma le 1994, ma maua ai le 99.44 pasene o le palota i le 1999, 94.5 pasene i le 2004, ma, taufetuli faasaga i ni fili se toatolu, 89.6 pasene i le 2009.
O le lipoti faaletausaga o aia tatau a tagata soifua a le malo o Amerika na aoteleina ai le tulaga i Tunisia i le auala lenei:
"Sa i ai ni tapulaa taua i le aia tatau a tagatanuu e sui ai lo latou malo. O faalapotopotoga tumaoti ma faavaomalo (NGOs) na lipotia mai e faapea o vaega o le puipuiga na sauaina ma sauaina faaletino pagota ma pagota ma taofia ma taofia tagata. Sa i ai foi lipoti o le umi o le faamasinoga a o lei taofia ma le le fesootai. O le tuuina atu e le Malo o tapulaa ogaoga i saolotoga e tautala ai, nusipepa, ma fegalegaleaiga ua faateteleina i le agai atu i le palota ia Oketopa [2009] Sa tumau pea le le onosai o le malo i faitioga lautele ma sa i ai le salalau lautele o lipoti e faapea na ia faaaogaina le taufaafefe, suesuega tau solitulafono, le faiga o faamasinoga, saisai faasolitulafono, tapulaa nofomau, ma le puleaina o femalagaaiga e faavaivaia ai faitioga."
Tunisi tulaga numera 154 mai 173 atunuu i le 2009 Lipoti e leai ni tuaoi lisi o tulaga o le Saolotoga o Tusitala a le Lalolagi, i lalo mai 143 i le tausaga talu ai. OpenNet Initiative na maua ai o le malo o Tunisia o loʻo auai i le faʻavasegaina o faʻasalalauga faʻapolokiki ma agafesootai i luga ole laiga, faʻaaogaina polokalama faakomepiuta a Amerika.
O faiga pi’opi’o a le peresetene ma lana li’o totonu sa ta’uta’ua. Na lipotia e le US Embassy, i se uaea na tatalaina e WikiLeaks, o se tasi o Tunisia na faanoanoa e faapea ua le toe avea Tunisia ma se setete leoleo, ua avea ma se setete e pulea e le mafia. Faaalia e le Amapasa o Amerika i se uaea faalilolilo: Pe o se tinoitupe, auaunaga, fanua, meatotino, pe ioe, e oo lava i lau vaa, o loʻo faʻalogo le aiga o Peresitene Ben Ali e manaʻo i ai ma lipotia mai e maua le mea e manaʻo ai.
A'o ola fa'atauva'a tagata fa'apolokiki, e faigata le olaga mo le to'atele o tagata Tunisia. i 2005 46 pasene o talavou faauu mai kolisi e leai ni galuega i le 18 masina talu ona faauu; toeititi 50 pasene o Masters fa'au'u ma fa'au'u fa'atasi ma tipiloma fa'ateknisi maualuluga e leai ni galuega. Ma i le tali atu i uunaiga mai le IMF ma le Faletupe o le Lalolagi, o fesoasoani a le malo o loʻo faʻaauau pea ona faʻaitiitia pe faʻaumatia mai meaʻai ma penisini, e oʻo lava ia i latou o loʻo i ai galuega.
E ui lava i faamaumauga a Tunisia o le taofiofia, ua leva ona i ai ni sootaga lelei a Uosigitone (i upu a le Fa'amatalaga a le Matagaluega a le Setete) ma le atunuu. O malo e lua o loʻo i ai se faasologa malosi o faʻataʻitaʻiga faʻatasi a le militeri. O Tunisia tasi mai na o le lima atunuu (o isi o Isaraelu, Aikupito, Ioritana ma Kolomupia) e maua sa'o fesoasoani a le militeri a Amerika. O le mea moni, talu ai nei ia Tesema 2010, ina ua amata ona fausiaina le fouvalega faasaga ia Ben Ali, na faʻatagaina e le Konekeresi le $ 12 miliona i fesoasoani tau puipuiga i le pulega a Ben Ali.
I le aso 11 o Ianuari o le tausaga nei, a o vevesi solo faʻataʻitaʻiga i totonu o le atunuʻu ma na tali atu le pulega i le faʻalavelave mataʻutia, o le Failautusi o le Setete o Hillary. Na faailoa mai e Clinton e le o i ai se itu a le Iunaite Setete. Ma le Fai mai le minisita o fafo o Farani e mafai e leoleo Farani ona fesoasoani i leoleo i Tunisia "faafilemu le tulaga e ala i auala e faamalosia ai tulafono." Naʻo le taimi na sola ese ai Ben Ali mai le atunuʻu, na iu lava ina taʻusalaina e le White House, i le aso 14 o Ianuari, le vevesi e faasaga i tagata tetee filemu. Seia oo i lena taimi, o le lagolago a le malo o Tunisia na tauamiotonuina i luga o mafuaaga o se paaga e tetee atu i faiga faatupu faalavelave ma se leo taualoa Arapi e leʻi auai i le maliega a Arapi e faasaga i le sauaina e Isaraelu o Palesitina.
Matou te valaau ia Uosigitone ma Pale, o mea taua e lua a le pulega, e taofi o latou lima mai Tunisia, e mafai ai e tagata Tunisia ona faʻatuina se sosaiete e tuʻuina atu ai aia tatau faʻatemokalasi atoa ma le faʻamasinoga amiotonu. Matou te manaʻo e faʻamutaina e le au puipuiga a Tunisian gaioiga uma o le taofiofia, ma matou te teteʻe i soʻo se ituaiga faʻauluuluga a le militeri. E le tatau ona i ai se fa'alavelave i le aia tatau a Tunisians e fausia ai se faigamalo fou fa'ale-malo e ala i faiga palota saoloto ma sa'o e aofia ai vaega fa'apolokiki uma. E le gata i lea, matou te valaʻau mo le faʻamutaina o le IMF / Faletupe a le Lalolagi i luga o Tunisia e faʻaititia ai meaʻai ma penisini. O ia faiga faʻavae e masani ona faʻaalia e le US o ni suiga, ae naʻo le faʻalolotoina o le pagatia o tagata Tunisia.
Pe o le faatoilaloina o le pule malosi o le a taitai atu ai i suiga taua i Tunisia e tumau pea ona iloa. Ae e leai se masalosalo e tatau ona matua popole le au autocrats lagolago a Amerika i Sasaʻe Tutotonu. Talosia ia avea lea ma musumusuga mo tagata o loo sailia le faatemokalasi moni i soo se mea, mai Aikupito i Jordan i Saudi Arabia. . . i le Iunaite Setete.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo