Ua uma ona matou Tali i le tusiga a Edward S. Herman ma David Peterson, “Ti'eti'e i le 'Green Wave' i le Campaign for Peace and Democracy and Beyond” o le faitioina o tatou Fesili & Tali ile Iran. I lena tali, na matou faaalia ai lo matou tetee malosi i le tuuaia i le auauna atu i le manuia o le malo o Amerika. I latou mulimuli ane tali latou te faamautinoa mai ia i matou latou te le o faapea mai o matou o ni sui "poto" o Uosigitone; matou te fiafia e aʻoaʻoina lenei mea, e ui lava o se mealilo pe aisea na latou fesili ai pe na o se mea na tupu na tutusa o matou manatu ma manatu o le malo o Amerika. O le mea moni, o le uluai faitioga a Herman ma Peterson na tumu i lenei ituaiga o faʻamatalaga taufaaleaga. O nisi fa'ata'ita'iga: E mana'o le CPD i ana au maimoa e "tuu atu mea o totoe o latou lagona agavale"; matou te "faamalosiau i le itu tauagavale e toso i lalo a latou puipuiga faanatura e tetee atu ai i le malo o Amerika"; matou te faapea atu "soo se tasi e tetee malosi i osofaiga a le malo i le sa avea muamua ma Yugoslavia ma Iraq e mafai ona faamaonia le nofosala i le faatoese atu mo 'pulepulepule fasioti tagata'"; O le “auai loto malie” a le CPD i le “faatemoni” ia Ahmadinejad ma le “faaleaogaina” o faiga palota a Iran “ua tuuina atu ai le auaunaga muamua i pulega a le malo”; O a tatou faiga faʻapolokiki "filifiliga ua fetaui lelei ma faiga faʻavae a Amerika i fafo." Ma sa matou faia nei mea uma “ma le le iloa”? Afai o lea ua mananao Herman ma Peterson e teena a la'ua taufaaleaga, e tatau ona la faia ma le faamaoni ma le sa'o, nai lo le faafoliga e la te le'i manatu i ai.
Ae, e pei ona matou faʻaalia i la matou tali, ma e pei o soʻo se tagata faitau o la matou Q & A i luga o Iran, o le Campaign for Peace and Democracy ua mavae. faʻamatalaga, ma le CPD Faamatalaga o le Faamoemoe e mafai ona va'aia, o tatou manatu e matua fa'afeagai ma manatu o le malo o Amerika. Na matou valaʻau mo le faʻamutaina o faʻasalaga faasaga ia Iran, ma mo se faʻamaoniga o le leai o se faʻalavelave a le militeri a le Iunaite Setete ma leai se lagolago mo le faʻalavelave a Isaraelu. Ua matoutaʻusalaina le taufaaleaga taufaaleaga o Iran e usitaia le Nonproliferation Treaty - i le taimi lava e tasi e pei ona tatou tetee i le umiaina o auupega faaniukilia e atunuu uma, o le Iunaite Setete ma Iran e aofia ai. I le amataga o lenei tausaga na matou faʻasalaina malosi ai le osofaʻiga a Isaraelu i Kasa ma talosagaina le faʻamutaina o fesoasoani a le militeri a Amerika ia Isaraelu - vaʻai la matou faʻamatalaga "Leai se toe siaki avanoa mo Isaraelu! Faʻamatalaga i le Faʻalavelave i Kasa,” faatasi ai ma le silia ma le 1500 saini, na auina atu ia Obama, Clinton ma le avefeau mai Sasa'e o George Mitchell. Sa matou tetee i osofaiga a Iraki ma ua matou valaau mo le toesea o fitafita a Amerika e le gata mai Iraq ae mai Afghanistan ma Pakisitana foi. (Ua tuuaia e Herman ma Peterson ia i matou i le "toetoe lava le amanaiaina" le mataupu o le NPT, o taua i atunuu tuaoi o Iran ma le taufaamatau a le US-Isaraelu.) Sa matou faia se tauiviga tele e faasaga i le radar ma fana i Czech Republic ma Polani. O Herman ma Peterson o loʻo faʻaalia le le amanaiaina o lenei fuafuaga CPD, faʻapea foʻi ma le matou faʻamatalaga Gaza.
O nei mea uma e faaopoopo atu i le sili atu nai lo le "o nisi taimi e faitioina malosi ai faiga faavae a Sisifo," e pei ona tuuina mai ma le musua e Herman ma Peterson ia i tatou; o lo tatou va'aiga atoa o lo'o fa'aalia ai se a'a-ma-la'au te'ena o le fuafuaga a le malo fa'alua mai fafo ma le militeri a lenei atunu'u. Ae masalo o Herman ma Peterson e talitonu o nei tulaga ua na o se togafiti poto ua fuafuaina e faavalea ai le alualu i luma mama aʻo matou faia la matou pisinisi moni o le faʻasalalauina o Bush, Rice ma Cheney.
Matatioata Lanu Green?
O le ulutala o le faitioga a Herman ma Peterson o le "Tiʻetiʻe i le Galu Green i le Faʻasalalauga mo le Filemu ma le Temokalasi ma tua atu." O le uiga o le CPD e lagolagoina pe lagolagoina faʻapolokiki Mousavi, o lana lanu faʻaupuga e lanu meamata. Ae aʻo faʻalauteleina e le CPD lona lotogatasi i le au tetee i Iran, na matua manino lava i ana faitioga ia Mousavi. Na matou taulaʻi atu i le fasiotiga o tagata agavale na faia i lalo o lana palemia (faatasi ai ma le US connivance), i ana sootaga ma le piliona piliona o Rafsanjani, ma lana lagolago mo le tuʻufaʻatasia. Na matou matauina o le valaau a Mousavi mo aia tatau a tamaitai ma le saolotoga sili atu o le tagata lava ia na faaosofia ai le toatele o tagata, ma o lo latou lagona o le taufaasese na tuleia ai le toatele i se faitioga sili atu ona maeʻaeʻa o le faiga. Ma sa matou faʻaalia le faʻamoemoe o le a faʻaosofia tagata Iran e faʻateleina le faʻatapulaʻaina o manaʻoga a Mousavi. Ae o lenei mea e tau le iloa ai sa matou ofuina ni matatioata lanu meamata.
"Filifili" a le CPD
Ua faia e Herman ma Peterson le tele o le "filifiliga" o loo tuuaia ai e le CPD. Aisea, latou te mafaufau ai, na matou tuuina atu se faamatalaga umi i luga o Iran ae le o Honduras, Aikupito, US palota, ma isi, ma isi? O le mea moni o se herring mumu. Faatasi ai ma ana punaoa utiuti, CPD e masani ona "filifilia" e faʻatupu faʻaupuga e faasaga i faiga faʻavae a le malo o Amerika - talu ai nei, e pei ona taʻua i luga, faasaga i nofoaga faʻafitafita a Amerika i Polani ma Czech Republic, ma faasaga i le lagolago a Amerika mo Isaraelu. Ae e tusa lava pe i ai se faʻaopoopoga tuʻuina atu faʻamatalaga i mataupu uma na taʻua e Herman ma Peterson, faʻaaoga tutusa epithets e pei o la tatou Iran Q & A ma tusitusi i le tutusa pe sili atu le umi, semanu latou te faʻasalaina a matou faʻamatalaga i luga o Iran, mo mafuaaga na latou taoto ai. i fafo: Latou te tusia e faapea, i atunuu e "pa'u i totonu o le US sphere of influence and responsibility, o aoga e mafai ona maua mai se faitioga faifaipea agavale ma le faalauiloaina o le malamalama e uiga i faiga faavae a Amerika ma lona aafiaga faataumaoi i olaga o tagata e sili atu nai lo se isi lava mea e tatau ona i ai. na maua e ala i le una'ia o le 'loto gatasi' [a latou upusii faalumaluma] ma tagata tetee i se nuu mamao lea e itiiti le aafiaga a le US mo faamoemoega lelei, ae o lona tetee ma le faataumaoi sa matua maoae ma o loo tumau pea le maoae. (“Ti'eti'e i le Galu Green,” manatu 1)
I tua atu o upu fa'atupu ma'a'a'a uma o lo'o i ai se fa'amatalaga faigofie: e sese le faitioina ("temoni") so'o se malo e ono fa'amoemoeina e le Iunaite Setete. O le mea lena o loo lisiina mai e “mataupu faavae” i a latou talipuna i lalo i. Ma e le o se mataupu o le faamamafaina po o se gagana, ae o se tetee malosi e puipuia tagata o loo aafia i le sauaina pe afai o le tagata saua o se fili o le Iunaite Setete (po o Isaraelu).
Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻafefea pe a tulaʻi mai se gaioiga i Korea i Matu e faʻamoemoe e faʻaumatia lana setete leoleo leaga? Uosigitone e leai se mea e sili atu, sa'o? O lea, e le mafai e le au alualu i luma ona lagolagoina, e tusa lava po o le a le tuusao ma le tutoatasi mai le pulega a le CIA (lea e le talitonuina e Herman ma Peterson). Le gulags, sauaga ma oge tele lea e mafatia ai tagata Korea i Matu? Faamalie atu, e leai se mea e fai e uiga ia i latou. A uma mea uma, o le "uunaia o le 'lototele' ma tagata tetee i se atunuu mamao lea e itiiti le faatosinaga a Amerika mo faamoemoega lelei, ae o lona faʻalavelave faʻaleagaina ma faʻalavelave faʻafuaseʻi o loʻo ma tumau pea" o se faʻalavelave mataʻutia mai le faʻamuamua autu - o le tetee i le malo o Amerika. O le mea e sili ona leaga, o le a taʻalo saʻo i lima o Uosigitone.
Mafaufauga o Taua Malulu
O le mea moni, o le tulaga o Herman ma Petersons o se toe faʻafouina o mafaufauga o le Cold War: e lua tolauapiga i le lalolagi ma o le agavale e tatau ona filifili le tolauapi tetee a Amerika, tusa lava po o le a le fia inu toto ma le pule a ona taʻitaʻi. I se tasi taimi o lena tolauapiga o le vaega Soviet; i aso nei o le "anti-imperialist" setete o le lalolagi tau atiaʻe. O lenei tulaga e le manaʻomia ai le faʻafeiloaʻi moni o meaola e pei o Milosevic, Saddam Hussein, Ahmadinejad, ma le kamupani, ae na o le auai i faʻatoesega - faia ni alofaga mo i latou. O le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻi ma le moni faʻaaogaina e lua-tolauapiga e pei o Herman ma Peterson e masani lava, soo se taimi lava e tulaʻi mai ai suiga mo suiga faatemokalasi ona tuʻimomomoina ai lea i totonu o le poloka anti-Amerika, muamua, e tuʻuaʻia le pulega a le CIA, ona suia vave ai lea o le mataupu. e mafai i solitulafono (matua moni) a le Iunaite Setete ma ana tagata faʻatau.
E leai se mea e sili atu ona fa'afeagai ma tu ma aga fa'asolopito a le malo fa'atemokalasi fa'atemokalasi o lo'o totoe we faailoa - o se tagata faavaomalo o loʻo tuʻuina atu lagona alofa, o se tasi e sauni i taimi uma e faʻalautele le lotogatasi i tauiviga mo le faatemokalasi ma le mamalu o tagata i soʻo se mea e tupu ai, e talitonu i le aia tatau a uma tagata e pulea a latou malo ma sosaiete, e tusa lava pe maua e i latou le manuia e nonofo i se atunuu e manaʻo le US e faʻalavelave. O le mafuaaga lena na tetee ai le Campaign for Peace and Democracy ia Milosevic ma le osofaiga a NATO i Serbia, na tetee ia Saddam Hussein ma le osofaʻiga a le US i Iraq,[1]tetee i le pulega saua i Tehran ma Fa'amata'u a Amerika ia Iran. Matou te lagolagoina uma moni tauiviga mo aia tatau faatemokalasi. O le tolauapiga lena e poloaiina ai lo tatou faamaoni. Vaitaimi.
O se tulaga lelei lenei, ae, talu ai o Herman ma Peterson o loʻo faʻaalia o ni tagata faʻatauvaʻa mataʻutia, e tatau foi ona faʻamalosia o lo tatou tulaga e sili ona aoga o se fuafuaga e tetee atu i le malo. O le manuia o le faiga faatemokalasi tele i Iran o lē i Uosigitone fiafia, po o Tel Aviv. E pei ona matou matauina i le Q & A, ua uma ona ioeina saʻo e le au faipule o Isaraelu o le taofia o Ahmadinejad i le pule o loʻo i totonu. latou tului, ma sa matou finau e faapea foi e moni mo Uosigitone; e sili atu le faigofie o le "faʻatemoni" Iran ma faʻamaonia taua ma faʻasalaga pe a taʻitaʻia e se faomea leaga ma le faʻaleagaina. O le a le faʻamaoniga o loʻo i ai e faʻapea o se Iran na pulea e ona tagata o le a le lagolagoina le mafuaaga Palesitina pe sili atu ona mafai ona faʻatinoina le matafaioi a le US client? (Ma o le mea na tupu, e leai se mea e taʻitaʻia ai i tatou e fautua mai o Herman ma Peterson o le mea lea o meafaigaluega a le US poʻo le malo o Isaraelu.)
O mea moni e uiga ia Iran
I le taimi nei i nisi o mataupu moni e uiga i le mea na tupu i Iran. Na matou fai atu o le CPD e lagolagoina uma moni faiga faatemokalasi. O le mea moni, o Herman ma Peterson o loʻo galulue malosi e faʻaalia o le tetee na i ai se mea ae o se mea moni - o lona uiga, faʻapolokiki tutoʻatasi - faʻa-temokalasi faʻatasi ma faitioga faʻatulafonoina. O se tasi o mea, latou te taumafai e taʻuleagaina moliaga o faiga palota, fai mai o le au tetee, i le mea sili, o se vaega o tagata toilalo, ma o le mea e sili ona leaga, o meafaigaluega a le US-engineered destabilization campaign.
Na amata la matou Q&A i le matauina o lena
"O la matou lagolago mo le tetee e le o fuafuaina i tulaga faʻapitoa o faiga palota, e pei ona taua. O le mea e sili ona taua, o le toʻatele o tagata Iran ua talitonu o le palota na faʻaseseina ma na latou o atu i auala, i se tulaga lamatia patino, e manaʻomia ai le faatemokalasi ma le faʻamutaina o faiga faʻa-teokarate."
O le isi mafuaaga o le tele o faiga taufaasese o faigapalota e le o se mea taua ia i tatou ona o le faiga faaupufai a Iran e matua le faatemokalasi, talu ai e le filifilia e le Guardian Council e suʻesuʻe sui tauva uma aʻo leʻi mafai ona aliali mai o latou igoa i luga o le palota, ma aia tatau o le tautala saoloto. , fa'asalalauga saoloto, ma mafutaga saoloto e matua fa'asaina. I le palota a le peresetene talu ai nei, e tusa ma le 471 sui tauva na le aofia ai e le Guardian Council. O Herman ma Peterson na fai mai ma le le fiafia latou te le manatua na tusia e le CPD se faitioga i faiga faaupufai a Amerika, lea e le filifilia ai le malosi o tupe e taofia ai le faatemokalasi, ma faʻaalia ai e leai so tatou tulaga e faitioina ai Iran i lenei tulaga. O le manatu e tatau i se faʻalapotopotoga ona tuʻuina atu se faʻamatalaga aloaʻia i luga o faiga faʻapolokiki a Amerika aʻo leʻi mafai ona faʻasalaina faiga le faʻatemokarasi i isi nofoaga e faʻavalevalea. Ae fa'apefea pe a fai o le su'ega lava lea e tasi e fa'atatau i le tusi matagofie,Faiga Palota, na tusia e Ed Herman ma Frank Brodhead, lea na faitioina ai faiga palota le faatemokalasi i El Salvador ma isi nofoaga e aunoa ma le taʻusalaina o faiga palota i le US?
Ua matauina e Herman ma Peterson o le au lu'itau a le peresetene o Iran "e foliga mai e mafai ona faaleo ni feeseeseaiga ogaoga ma le au faipule ma le tele o vaega o le olaga o Iran i lalo o lana pulega o le taimi nei." Ae o faiga palota talafeagai e manaʻomia ai le sili atu nai lo lenei. Va'ai i le lisi o tulaga fa'avae mo se faiga palota fa'atemokarasi o lo'o fa'amatala atu i totonu Faiga Palota, lea e aofia ai le tautala saʻoloto, faʻasalalauga saoloto, ma le saolotoga o faʻalapotopotoga. Ona tilotilo lea i le tulaga i Iran i le vaitau aʻo leʻi le palota e pei ona lipotia e le Amnesty International.[2] Faataitaiga:
"O Emad Bahavar, o le Iran Freedom Movement ua faasaina, o le sa tauva mo le palota a le peresetene o Mir-Hossein Mosavi, na taofia i le aso 27 o Me i luga o le masalomia o le 'faasalalauina o faasalalauga e faasaga i le faiga.'
"O isi mataupu o le taofia faʻafuaseʻi e aofia ai le puʻeina o Mehdi Mo'tamedi Mehr i le aso 19 Aperila, o se sui o le Komiti e Puipuia Faiga Palota Saoloto, Soifua Maloloina ma le Saʻolotoga ma se sui o le Freedom Movement.
"A o lei pueina o ia sa valaauina o ia e se ofisa o le Matagaluega o le Intelligence ma taʻu atu i lena lomiga o se faamatalaga ua faaulutalaina Fa'alapotopotoga a le Sosaiete a Tagata e Mata'ituina Faiga Palota: Ose Fa'amautinoaga mo Faiga Palota Sa'oloto, Soifua Maloloina ma Fa'atauga a le Komiti o le a avea ma se faiga e faasaga i le saogalemu o le atunuu.
“O le faamatalaga na lomia lava, ma sa pueina faapagota o ia. …[O le Nofoaga Autu mo Tagata Puipuia Aia Tatau a Tagata] na faauluulu i ai le Nobel Peace Prize Shirin Ebadi na tapunia faamalosi ia Tesema 2008 ma ua le faatagaina e toe tatala.”
“Na pueina Jelveh Javaheri i le fale e aunoa ma se tusi saisai e pu’e faapagota ai … Ua molia o ia i le ‘faia o le puipuiga o le atunuu e ala i le avea ma sui auai i le One Million Signatures Campaign [lea o loo aoina mai ai saini i se talosaga e manaomia ai aia tutusa mo tamaitai] ma le faamoemoe o le fa'alavelaveina le nofo lelei ma le saogalemu lautele.'”[3]
E pei ona taʻua e Amnesty, “E ala i le faafalepuipuiina o tagata ona o le na o le faaalia o manatu tetee, ua taofia ai e le pulega a Iran le felafolafoaiga saoloto lea o se mea e manaʻomia muamua mo faiga palota…. E tatau ona mafai e tagatanu'u ona fa'aalia sa'oloto a latou fa'asea ma o latou mana'oga ina ia mafai e sui tauva ona fa'ailoa i latou."[4]
I se tulaga lautele, na taʻua e Amnesty,
“O le vaitaimi o le palota ua vaaia ai foi le faateleina o le taofiofia, o tagata uma e faaali saʻo o latou manatu e uiga i faiga palota, po o i latou ua vaaia e tetee i le faiga i nisi auala, e aofia ai tamaiti aoga, tagata faʻamalosia aia tatau a fafine, loia ma tagata faʻalelotu e le amanaiaina, e pei o le o le Baha’i ma le Ahl-e Haq.”[5]
E tusa ai ma le faiga o le faiga-palota lava ia, na matou fai atu i le matou Q&A e mautinoa lava e i ai le taufaasese, ae matou te le iloa po o le a le taunuuga pe a leai se taufaasese. O faʻamaoniga mo le taufaasese e aofia ai:
(a) Le fa'alavelave i le malosi o le itu tete'e e mata'ituina lelei mea tutupu e
(i) tapeina fe'au tusitusia, lea sa avea ma auala autu o fesootaiga a le itu agai;[6] ma
(ii) osofa'iga i le ofisa autu o fa'aupuga a le au fa'afeagai (o le tala lea a Mousavi e Basiji ma leoleo o lavalava masani.[7]) ma sosoo ai ma le faoa faamalosi ma le tapunia o le ofisa autu o le Toefuataiga e le au leoleo.[8]
(b) Le le talafeagai o faiga palota ua matauina[9] - o se mataupu ua ioeina e Herman ma Peterson e le mafai lava ona fa'aleaogaina.[10]
(c) Lipoti o le faalavelaveina o tagata matau faiga palota a le itu agai. Ua faailoa mai e le Guardian Council e faapea o le 10 pasene o tagata matau a Mousavi e lei auai e molimauina le faamaufaailogaina o pusa palota po o le faitauina;[11] Fai mai Mousavi e toetoe lava o le afa o ana tagata matau i Tehran na le mafai ona faatino o latou tiute ma isi na tuai ona faia.[12]
(d) Su'esu'ega fa'afuainumera fa'apitoa lea e fa'ai'u ai e fa'apea "O fa'ai'uga e matua fa'ailoa mai ai le tele o faiga fa'asese lea na fa'ateleina ai le palota mo Ahmadinejad e ala i faiga fa'akomepiuta," e ui o le fa'aopoopoina e le mafai ona fa'amaonia fa'amaonia pe fa'aseseina le faiga fa'afuainumera.[13]; ma
(e) Se tala a se tagata faigaluega o le Matagaluega o le Initeria o le faamamaina o upufai a le Matagaluega ao lei faia le faiga palota.[14]
E manatu Herman ma Peterson o se palota na faia e le Terror-Free Tomorrow e maua ai le lagolago malosi i le tautinoga e moni le palota a Ahmadinejad. Na matou talanoaina lenei palota i la matou Q&A ma faailoa mai pe aisea matou te le talitonu ai o se molimau malosi. Muamua, na ave i le amataga o le tauvaga, aʻo leʻi faia felafolafoaiga. Fai mai Herman ma Peterson o felafolafoaiga i luga o le televise a le atunuu o se "faalavelave" mo Mousavi. O latou puna? O se aofaiga tele e tasi le tusitala. E masani ona fa'aalia o Mousavi o se failauga le fa'aosofia, i felafolafoaiga na fa'asalalauina i luga o le televise ma isi nofoaga; mea na fa'aalia e felafolafoaiga, e pei ona fa'amaonia mai e le to'atele o tagata fa'amatala ma molimau va'ai, o le le fa'amaoni ma le vaivai o Ahmadinejad. Na matou fai mai o le maʻai o felafolafoaiga na faʻaalia ai atonu o lenei palota e le o se faʻamalositino leai se uiga, e taulai atili atu ai le gauai ma le fiafia i le tauvaga. O manatu o tagata i le amataga o se tauvaga, pe a latou iloa le tagata nofoia ae le o le luʻitau taʻutaʻua (e leʻi i ai i le lautele mo le 20 tausaga) e le mafai ona manatu o latou manatu i le aso palota.[15]
O tusitala o le lipoti i luga o le palota na faaiuina:
“O le lagona o lo’o iai nei e fa’ailoa mai ai e leai se tasi o sui tauva e ono pasia le 50 pasene e mana’omia e otometi ai le manumalo; o lona uiga o se taamilosaga lona lua i le va o le au maualuga e lua, e pei ona i ai, Mr. Ahmadinejad ma Mr. Moussavi, e foliga mai.[16]
Ua molia e Herman ma Peterson e faapea matou te “faaviivii i le faatinoga a le aufaasālalau i Iran.” Matou te lei faia se mea faapena. Na matou fai atu "O le aufaasālalau i Sisifo e masani lava ona faʻasalalau faʻasalalau ma masani ona faʻateleina solitulafono a fili aloaʻia. Ae e le tatau ona tatou faia se faaiʻuga mai lenei mea e leʻi faia ni solitulafono." Na matou taʻua i ana otootoga lautele o faʻamatalaga faʻasalalau o mea na tutupu i Iran ua saʻo: sa i ai se palota na teena e le toʻatele o Iranians, sosoo ai ma le tele o faʻasalalauga faʻasalalau na feagai ma le malosi o le taofiofia.
Ioe, o le Times Niu Ioka na sese le faamatalaga a le Guardian Council e uiga i le tele o palota nai lo tagata lesitala i aai e 50. O le Times fai mai le Fono na ioe e tolu miliona ova palota, ae o le mea moni na fai mai le Fono o le aofaiga atoa o palota mai nei 50 aai e tolu miliona.[17] Ae o le Times e le o le amataga lea o lenei mea sese. O lana tala ia Iuni 23 na sosoo ai ma le lipoti o Iuni 21 i luga o le upega tafaʻilagi a le malo o Iran na faʻatupeina Press TV.[18] O lena lipoti a le Press TV na sii mai ai se faamatalaga e foliga mai e le mautonu mai se fofoga fetalai mo le Guardian Council, o ia na "faapea mai o le aofaʻi o palota na aafia i ia mataupu e ono sili atu i le 3 miliona." O leTimes (o lana tusitala na le faʻatagaina i totonu o Iran) faʻavae lana tala i luga o le Press TV lipoti ma faʻapea foʻi ma se nusipepa Iranian pro-regime.[19]
Temokalasi Mass Movement po'o Meafaigaluega a le US Imperialism?
E tusa ai ma le faʻalavelave a Amerika i Iran, o Herman ma Peterson e faitio e faapea "'pulega mai fafo' ma le 'valaauina' o ni faiga ogaoga o le faʻalavelave mai fafo, ma matou te manatu i latou o ni tagata mamago o le CPD. E fa'alavelave lea. E fa'afefea ona avea le mataupu po'o ai o lo'o pulea, e le o se mea tonu lava? O le tali, e pei ona matou faailoa atu i la matou tali muamua, e mo Herman ma Peterson se O le fa'alavelave a Amerika e otometi lava ona ta'uleagaina se gaioiga. Ina ua latou fesili mai pe mafai ona matou faamaonia lena mea leai se isi O le au tetee sa i luga o le totogi o le CIA, e le o se "taupulepulega taupulepulega," e pei ona latou fai mai ma le le fiafia, ae o le ute oa latou faiga faaupufai. Talu ai ona o le US (ma Isaraelu) sa i ai ma o loʻo faʻaauau pea ona auai i le faʻalavelave ma manaʻo tele e faʻaosofia ma lelei e pulea le anti-Ahmadinejad movement ma liliu atu i o latou faamoemoega, o le fesili pe o le mea moni na latou manuia e matua taua tele. . Ma e ui lava i faʻamatalaga auʻiliʻili a Herman ma Peterson o fuafuaga a le US mo se faʻataʻitaʻiga "velvet" poʻo le "lanu" i Iran, latou te leai se faʻamaoniga, leai, o nei fuafuaga ua faʻataunuʻuina ma le manuia.[20]
Ae i le tulaga e mafai ai e Herman, Peterson ma isi e pei oi latou ona manuia i le taofia o le itu tauagavale i Sisifo mai le lagolagoina malosi o le pro-democracy movement i Iran, o le a faateleina le faaosoosoina o ona sui auai e saili ni uo i se isi mea. O fa'amaoniga uma o lo'o maua o lo'o fa'ailoa mai ai o lenei fa'agaioiga e o'o mai i le taimi nei o ni tagatanu'u ma tuto'atasi mai pulega a papalagi. Ma o le mafuaʻaga lea matou te manatu ai e matua faanatinati mo le agavale i lenei atunuu ma isi nofoaga e faʻaalia ai le au Iran o la latou tauiviga mo le faʻamasinoga tonu ma le faatemokalasi moni o se paaga masani a tatou.
O Herman ma Peterson e oo lava i le sili atu e fautua mai ai, ma le atamai ("e le o se mea e ofo ai") na manatu le au tetee, po o latou "tagata fai tupe," e mafai ona sili atu ona latou ausia a latou sini "e ala i le fetuutuunai o la latou savali o le tetee i tagata mai fafo. , o le alu i luga o auala e faʻaosofia ai le faʻalavelave a le pulega o le setete [e pei o le moliaga tuai saʻo na faʻaosoosoina e le au tetee i leoleo ina ia maua ai le alofa], ma gaioiga uma a le setete o loʻo faʻaaogaina e faʻatulafonoina i mata o nofoaga tutotonu i Sisifo. , o lona aloa'ia ma le fa'amaoniaina na sili ona sailia e le au tetee i mea uma." Leai! O le mea na latou saʻilia “sili i luga o mea uma” o le saʻolotoga.
Na taʻua e Herman ma Peterson: "O le CPD e matua umi lava e faafitia e faapea o le tetee i le maea ai o Iuni 12 i Iran e mafai ona manatu o se taunuuga o faiga faavae a Amerika i lena atunuu, ma e talitonu o le faalavelave a Amerika e leai se sao i le palota ma lona tulaga. mulimuli ane.” Ae o le avea o se taunuuga o se mea e le tutusa ma le pulea e ai. O faiga faʻavae a Amerika e manino lava e iai sona aafiaga i Iran, ae le o taimi uma e pei o Herman ma Peterson. Pe a faamataʻu e Uosigitone le taua ma tuʻuina atu faʻasalaga, e faʻamalosia ai malosiaga faʻatemokalasi i Iran, o loʻo faʻaogaina le taufaʻamataʻu a Amerika e faʻafefe ai a latou fili i totonu o le atunuʻu. (Ma o le mea moni o le mafuaʻaga lea o le pulega - e pei o pulega uma - e vave tele ona faʻailogaina ona fili o ni sui mai fafo, ina ia faʻaleagaina ai i latou, o se galuega na tuʻuina atu e Herman ma Peterson a latou fesoasoani e leʻi talosagaina.) fa'aupuga ma fa'amata'u, tele avanoa fa'atemokalasi ua fa'atupuina. O lea la, o faiga faavae a Amerika e aafia ai Iran i taimi uma, ae masalo tatou te le tetee i le faaitiitia o le tulaga taufaamatau.
O le taofiofia o le palota i Iran ua maua ai e le itu taumatau o Amerika ma Isaraelu le avanoa e taumafai ai e tuleia le pulega a Obama i se tulaga e sili atu le hawkish. (E pei lava ona olaola le au Iranian autocrats pe a i ai se US tetee, o le US taua hawks e faamalosia e ala i le tele o le taofiofia i Iran. Ma o le mafuaaga lena na matua naunau ai le neocons ma a latou uo Isaraelu mo se manumalo Ahmadinejad.) E tatau ona tatou talosagaina Obama e toe foi mai. alu ese mai lona tulaga o loʻo i ai nei o le taumafai e faʻauʻu isi atunuʻu ma le US i le faʻamalosia o faʻasalaga faasaga ia Iran pe a le manuia feutagaiga, ma e tatau ona tatou valaau atu ia te ia e tetee atu i uunaiga mai le itu taumatau o Amerika ma le malo o Isaraelu ina ia tutusa. sili atu le faʻafefe agai i Iran. Ae matou te le talitonu o le auala saʻo e taofia ai se faʻalavelave a Amerika o le taumafai lea e fai 'alofaga mo se pulega mataga ma taumafai e faʻaleagaina i latou o loʻo tau faasaga i ai.
I la latou toe tali atu, na folafola ai e Herman ma Peterson latou te talitonu o le feagai ai ma le palota a Iran e oʻo lava i tagata Iran. I luga o se tasi tulaga, o lenei manatu o loʻo faʻaalia ai le iloa-leai se mea e foliga mai o nisi taimi e taatele i le US agavale e pei ona i ai i le faitau aofaʻi lautele: "aisea e popole tele ai i le taofiofia i isi atunuu ae o loʻo i ai le tele o a tatou faʻafitauli?" I se isi tulaga, afai o lona uiga o le le fiafia i faiga faaupufai ma le le auai i le itu tauagavale, e leai se uiga i tulaga o Herman ma Peterson lava faamuamua: e manino lava, i le tulaga o Honduras poʻo se isi lava atunuu i totonu o le US sphere of influence the left e tele naua mea e fai ma fai. Ae o le mea autu, o le mea moni e moni o le feagai ai ma le palota e naʻo le au Iranians. O le manatu, o loʻo latou feagai ma faʻaauau pea ona faia ma le faʻataʻitaʻiga lototele. O le mea e ofo atu e le CPD ia i latou o le lagolago ma le faʻamalosi, ae le o le "faʻatonuga" - ma e mautinoa e le manaʻomia le tatou malo e faʻalavelave.
I aso nei, o loʻo faʻatautaia e le malo o Iran ni faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga, faatasi ai ma le au tetee, tusitala, ma isi "taʻutaʻu," manino ina ua uma ona sauaina, o ni sui mai fafo. I le taimi lava e tasi, o loʻo faia e Uosigitone ni faʻamatalaga fou e faasaga ia Iran. Matou te tetee uma i le au faʻasauā ma le au faʻatau pomu, ma faʻamalosia i latou e malilie e auai ma i matou i le galulue e taofi i latou.
Faamatalaga:
[1] Le gagana o lenei faʻamatalaga CPD,Matou te tetee uma ia Saddam Hussein ma le Taua a Amerika i Iraq, ua matua faitioina e Herman ma Peterson (“Green Valu,” vaega 4). O le faamatalaga sa sainia e e silia ma le 5,000 tagata, e aofia ai Anthony Arnove, Phyllis Bennis, Noam Chomsky, Daniel Ellsberg, John Feffer, Arundhati Roy, Edward Said, Howard Zinn, ma … Edward S. Herman.
[2] Amnesty Faʻavaomalo, Iran: Aia Tatau a Tagata i le faʻaaliga i le 30 Tausaga o le Fouvalega Faʻa-Islam, AI Faasino Upu: MDE 13/010/2009, Fep. 5, 2009; Iran: Palota i le lotolotoi o le taofiofia o le tetee ma le vevesi, MDE 13/053/2009, Iuni 9, 2009.Amnesty International, Iran: Faʻateteleina le Taofiofia o Teteʻe aʻo Faʻalatalata le Faiga Palota, Fep. 2009, AI Fa'asinomaga: MDE 13/012/2009; Amnesty International, Iran: Faʻamautinoa le palota a le peresetene saoloto, AI Faasino Upu:MDE 13/046/2009, Me 15, 2009; Amnesty International, Faiga palota a Iran i le lotolotoi o le vevesi ma le solia pea o aia tatau a tagata, Iuni 5, 2009; Amnesty International,
[3] Amnesty Faʻavaomalo, Faiga palota a Iran i le lotolotoi o le vevesi ma le solia pea o aia tatau a tagata, Iuni 5, 2009.
[4]Amnesty Faʻavaomalo, Faiga palota a Iran i le lotolotoi o le vevesi ma le solia pea o aia tatau a tagata, Iuni 5, 2009.
[5]Amnesty Faʻavaomalo, Iran: Palota i le lotolotoi o le taofiofia o le tetee ma le vevesi, MDE 13/053/2009, Iuni 9, 2009.
[6] O le tali a le Guardian Council e faapea "o le tipiina o le SMS system e leai se aafiaga i le soifua maloloina o le faiga palota" ("Tulaga atoa o lipoti a le Guardian Council i le palota a le peresetene Iran,” BBC Monitoring Middle East. Lonetona: Iulai 18, 2009, mai Fars News Agency website, Tehran, i Peresia 1245 16 Iulai 09, i. 13) e matua le talitonuina.
[7] "O le lipoti auiliili a le komiti o loo nafa ma le puipuia o palota a Mirhoseyn Musavi" lomia i le gagana Peresia i le Qalam News website i le 5th Iulai, BBC Monitoring Middle East - Political, Iulai 6, 2009, Lexis Nexis ("O le malosi o le tulafono, o le au fai lavalava, o leoleo tino ma le Basij ua faia le tele o gaoioiga faasolitulafono, e pei o le osofaia o le ofisa autu o Mr Musavi i Qeytariyyeh [itumalo i Tehran], pueina o sui o lona laumua, osofaia le ofisa tutotonu ma isi nofoaga autu ina ia taofia ai i latou. mai le fesootaʻi [o le tasi i le isi] ma le aoina mai o faamaoniga o le solia o faiga palota.”) (O le isi faaliliuga o loo maua i luga o le initaneti. iinei.)
[8] Faʻasalalauga Faʻavaomalo mo Aia Tatau a Tagata i Iran, "Fa'afouga Fa'a-Palota a Iran: Avea ma Loka le Ofisa autu a le Sui-Fa'atonu Toe Fuata'i,” Iuni 13, 2009.
[9] Ali Ansari, ed., Su'esu'ega Muamua o Fa'ailoga Palota i le Faiga Palota a le Peresetene o Iran i le 2009, Chatham House ma le Institute of Iranian Studies, Iunivesite o St Andrews, 21 Iuni 2009.
[10] vaʻai Ti'eti'e i le Galu Green, fa'amatalaga 40.
[11] Tusi atoa o Lipoti a le Guardian Council i le palota a le peresetene o Iran, BBC Mata'ituina Sasa'e Tutotonu. Lonetona: Jul 18, 2009. Fai mai le Fono e sili atu le au matau a Mousavi nai lo se isi lava sui tauva. Ae talu ai ona o le faiga palota sa faafoeina e le Matagaluega o le Initeria, o lona taitai na tofia ma o se uo a Ahmadinejad, ma vaavaaia e le Guardian Council, e le manaʻomia e le faipule ni tagata matau e puipuia ana mea e fiafia i ai e pei ona faia e Mousavi.
[12] "O le lipoti auiliili a le komiti e nafa ma le puipuia o palota a Mirhoseyn Musavi" lomia i le gagana Peresia i le Qalam News website i le 5th Iulai, BBC Monitoring Middle East - Political, Iulai 6, 2009, Lexis Nexis, vaega 4/5, para. 5.
[13] Walter R. Mebane, Jr., “Faʻaaliga i le palota a le peresetene i Iran, Iuni 2009,” Iunivesite o Michigan, Iuni 29, 2009 (fa'afouina lipoti na tusia muamua Iuni 14 ma fa'afouina Iuni 16-18, 20, 22-24 & 26). O Mebane o le pule sili lea ile su'esu'eina fa'afuainumera o fa'amatalaga palota e iloa ai faiga fa'asese. Afai o le aofa'i o palota e fa'atupu po'o se fa'ai'uga o le fa'atumuina, e masani ona le tufatufaina numera e pei ona maua mai i se palota moni. Na fa'aaoga e Mebane le Tulafono a Benford, lea e fa'amatala ai le fa'amoemoe o le tufatufaina o numera. O se vaega faʻapitoa na faʻapotopotoina e le Carter Center e suʻesuʻe le palota a le peresetene Venesuela i le 2005 na teena le tulafono a Benford mo suʻesuʻega palota (Carter Center, Mata'ituina le Fa'ailoga Fa'amanatu a le Peresetene o Venesuela: Lipoti Atoa, Atlanta: Fep. 2005, itulau 132-34). Ae o Henry Brady, o se tasi o sui o le vaega o tagata tomai faapitoa, na ia matauina "o lana faaiuga le mautonu e faatatau i auiliiliga e faaaoga ai numera muamua. Ae o le numera lona lua o se faʻailoga sili atu o faiga taufaasese, o lana tala lea… ” (Carl Bialik, “Tulai ma Fa'aletonu ole Faiga Palota ole Initaneti-Tagata Saili Fa'asese; O le Tulafono a Benford, lea e su'e ai Numera mo le moni, e ono iloa ai le fa'aseseina o palota ae e le mafai ona fa'amaonia," Journal Wall Street, Iulai 1, 2009. O le numera lona lua na faʻaalia ai le leai o se taufaasese i le mataupu Venezuelan. Tagai Carter Center, itulau 133–34. Na fa'aaoga e Mebane le numera lona lua mo lana su'esu'ega a Iran.) "O fa'amaumauga a Mebane e maualuga, maualuga, ma fa'ailoa mai o lo'o tupu se mea uiga ese," o le tala lea a Brady. (Sii mai i Julie Rehmeyer, "O su'esu'ega fa'afuainumera e fa'ailoa mai ai le taufaavalea i le palota a Iran; O le va'ava'ai toto'a i fa'amaumauga a le au palota e fa'aalia ai ni fa'alavelave masalomia," Science News, lomiga i luga ole laiga: Iulai 10, 2009.)
[14] Roger Cohen, "Iran: Le Mala ma le Lumanai, " Niu Ioka Iloiloga o Tusi, Aukuso 13, 2009 (“Na ia faaali mai ia te au lana ID card mai le Matagaluega o le Initeria, lea na ia fai mai ai ua tolusefulu tausaga o faigaluega, ua lokaina i fafo, o lana tala lea, faapea foi ma isi tagata faigaluega, o le toatele o i latou ua faamalolo. i vaiaso talu ai.”)
[15] Na fa'atupe e le Malo Press TV a tala ina ua mae'a le felafolafoaiga fai mai e leai se masalosalo o se suiga o le taaloga, ae e tatau ona latou faatali i le palota e iloa ai po o le a le auala na suia ai mea.
[16] Tomorrow-Free Terror & New America Foundation, “Tumumu Mumu a Ahmadinejad i Faiga Palota a le Peresetene o Loma; O loʻo faʻaauau pea ona toe faʻafoʻisia e Iranians le Fetuunaʻi ma Lelei Sootaga ma US ma Sisifo; I'uga o se Su'esu'ega Fou a le Atunu'u Lautele a Iran a'o le'i faia le Faiga Palota a le Peresetene ia Iuni 12, 2009.,” Iuni 2009. Atonu tatou te maitauina o le palota foi na faaalia ai e na o le 27 pasene o le au tetee na talitonu na tausia e Ahmadinejad lana folafolaga e faasoa atu le tamaoaiga o le suauu a Iran i se tulaga saʻo ma 58 pasene na manatu na te leʻi faia - e fautua mai ai le masalosalo tele e uiga i lona "populism. .” Ma o le 77 pasene na fiafia i se faiga faʻapolokiki lea na filifilia saʻo ai taʻitaʻi faʻapolokiki uma, e aofia ai ma le taʻitaʻi sili - o se mea e mautinoa e teena e Ahmadinejad ma Khamenei.
[17] Michael Slackman, "I le lotolotoi o le fa'alavelave, ua ioeina e Iran ni mea sese i le palota, " Times Niu Ioka, Iuni 23, 2009.
[18] Lomi TV, “Fono Leoleo: E silia ma le 100% palota i totonu o taulaga e 50,” Iuni 21, 2009, 23:33:38 GMT. O le aso na sosoo ai na lipotia mai ai e le Press TV ma le manino: “O le aofaʻi o palota faaopoopo e tusa ma le tolu miliona palota.” (Faasalalau TV, “Iran e fa'amatu'u le faitau aofa'i o palota,” Iuni 22, 2009, 17:58:31 GMT. O lo’o fa’asalalau e le Press TV e fa’atupe e le malo ae le o pulea e le malo. O se tasi o le tele o ana tusitala mai fafo, Nick Ferrari, talu ai nei na faamavae, ma fai mai o le talafou a le Press TV sa "'saʻo lelei' seia oʻo i le palota - ae le toe umi." Matini Fletcher, “Na tu'ua e le failauga o Nick Ferrari le TV a Iran Press ona o le 'fa'aituau ina ua uma le palota, " Taimi i luga ole laiga, Iulai 1, 2009.
[19] Iran Aso Taitasi, Iuni 24, 2009. (“O palota faaopoopo ua faapea mai e tusa ma le tolu miliona palota.”)
[20] Ma, leai, o le faatalanoaga CNN a Clinton e faia lē faia ai na molimau. O le fetaomi atu pe na tuai tele le pulega a Obama e taʻusalaina faiga taufaasese pe ofo atu le lagolago i tagata i luga o le eleele, na iatali e faapea “i tua atu o vaaiga, sa tele mea sa matou faia, e pei ona outou silafia. O se tasi o a tatou tupulaga talavou i le Matagaluega a le Setete na twitter, e te iloa, 'Faaauau pea,' e ui lava i le mea moni na latou fuafua mo le tapunia faʻapitoa. O le tolopoina o le tasi itula e tapunia ai le twitter i le afa aso e leʻi avea ai le au tetee a Iran ma pusi o Washington.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo