E ui lava e foliga mai o loʻo taulamua le au faʻasao, le itu taumatau, le itu taumatau, ma le neofascist i Europa, Pati agai i luma Europa tumau pea le malosi e tatau ona fa'atatauina. Pe i Netherlands, i Siamani, i Sepania, i Eleni po o seisi nofoaga, o loʻo faʻapea o loʻo i ai le faʻalavelave a Europa agai i luma.
Masalo ua mamanuina lenei mea e avea ma a lava valoʻaga, aua sa fa'asalalau soo e le au fa'asalalau fa'asalalau fa'apitoa a kamupani.
Pe o agaʻi i luma i faʻalavelave pe leai, o le palota a Europa, o loʻo oʻo mai Iuni 2024, o le a taua tele mo le lumanaʻi o le alualu i luma o Europa. E pei ona i ai nei, o faafitauli mo EU alualu i luma e le gata i Siamani. E manino lenei mea pe a vaʻai i Sepania, Eleni, Peleseuma, Italia, Austria, Polani, Tenimaka, Potukale, Netherlands, ma Siamani.
Spain
Talu ai nei, o mea na foliga mai e sili atu ona mataʻutia Podemos i Sepania. E le o se mea itiiti ona o le mea moni o le alualu i luma i Sepania sa i ai i se faagasologa o le vevesi. Muamua, na maua e Podemos se vaeluaga. Ina ua uma lena, o le mafutaga ma le Tuufaatasi Agavale (le Tuufaatasi Agavale) malepe.
Sa fa'atagaina pea Podemos e auai i le palota a le Palemene lata mai i Sepania i Sepania Faʻaopoopo i luga faiga palota. Ae o le palota a le Palemene Europa e mafai ona faʻaalia ai le iʻuga faʻapolokiki mo i latou sa faʻamoemoe muamua i le itu tauagavale.
Ae paga lea, atonu o lona uiga e le gata i le EU ae o le fale foi. I le isi itu o le tupe siliva, o loʻo i ai pea le faʻamoemoe o le aotelega e ono tele atu tagata Spaniards i le itu tauagavale o Europa.
Na amata uma mo le pati i le 2014 ma le manumalo maofa o le filifilia o sui e toalima i le Palemene Europa. Ma o lea e ono muta uma, sefulu tausaga mulimuli ane, faatasi ai ma le palota a le EU ua seti ia Iuni 2024.
Fa'avae ia Ianuari 2014 e se vaega fa'ata'amilo i se polofesa fa'asaienisi fa'apolokiki ma fetu fa'aaliga, Pablo Iglesias, o le vaega tetee na ausia toetoe lava o mea uma na ia fuafua e fai. O Podemos sa i luga o le tulaga e sili atu nai lo le au sosaiete faʻaagafesootai a Sepania i le 2015, ma iu ai ina pule faʻatasi ma i latou o se paaga laiti mai le 2019.
Na sosoo ai, na tuufaatasia ai Podemos ma le post-communist United Left e fausia Autasi Tatou te Mafai (LUA). O lana mautauave fou na avea, "tatou te mafaia faatasi". Na faʻamoemoe le UP e faʻamalo atu i le sosaiete a Sepania PSOE o le Palemia o aso nei Pedro Sanchez i le 2016. E le tatau ona. E tasi le miliona le itiiti ifo o palota na maua pe a faatusatusa i le palota talu ai.
le taimi nei, faʻavaʻa faiga fa'apolokiki alualu i luma e pei o le "mafaufau masani" na maua le lautele o le faʻatagaina i le va o tagata faʻalavelave faʻalavelave a Sepania. Ae ina ua faafeagai le faiga faavae e le fa'asalalauga fa'apisinisi i le avea ai o se polokalame itu-agavale matautia, na liliu ai laulau.
O le au osofaʻi na lolofi mai i se faʻasalalauga faʻasalalau leaga na faʻatatau i le UP. E leai se pati na oo i se taimi muamua atu i se osofaʻiga leaga faapena. O faiga pi'opi'o, fa'atupega fa'asolitulafono, o mea sese a le tagata lava ia - i se faapuupuuga toetoe lava o mea uma - na tu'ua'ia. E leai se mea na mau.
Ua taofia uma taualumaga a le faamasinoga. Ae o le sini - ma o le mea lea le vaega taua – na ausia. Na faia le mea leaga. Na manumalo le UP i taua eseese ae na faia'ina le taua.
I le taimi nei, o le Podemos faʻatasi ma le UP na taʻitaʻia ai se vaeluaga i totonu. Sa i ai i latou na mulimuli i le ala fou agaʻi i luma i totonu o Iglesias ma i latou na faaauau pea ona tauivi mo Latina-Amerika-agavale populists itu tauagavale.
O lenei fa'ataga i totonu o pati fa'amama. Na siosiomia e Iglesias o ia lava i faipule mai se tasi o le tele o vaega o le Palemene. Na faia'ina o ia i le palota ma lea palota. Na aveesea ona tagata mai palemene faaitulagi ma fono a le lotoifale.
I aso nei, o Podemos na o le pau lea o le pati alualu i luma a Sepania e le ogatasi ma manaʻoga a le faiga faʻavae. I le palota a Europa o loʻo lumanaʻi e tatau ona vaʻaia pe o le alualu i luma o Sepania o le a tosina mai ai le aofaʻi o tagata palota. Afai e paʻu i lalo ifo o le 8% (o lona taunuuga i le 2014), o lona uiga o le maliu o Podemos.
Greece
O le mea e foliga mai e mautinoa o le Eleni Syriza o le a le toe avea ma sui i totonu o le Palemene Europa ma ona sui e toaono. E ui lava e lei faamautuina pe o ona toega o le a auai i le itu tauagavale.
I lalo o le taitai o le pati Alexis Tsipras, Syriza o se vaega pito sili ona manuia alualu i luma i le EU, mauaina le 23.8% o le palota i le 2019 palota.
Ae ua suia mea. I aso nei, e mafai ona fiafia Syriza pe a maua e le pati le afa o mea na ia maua muamua. Syriza e mafai foi ona iu i tua o le post-Stalinist Communist Party of Greece (KKE). E ui o se taunuuga faapena e ono foliga mai, e le o manino lava pe o le a tupu moni lava.
O loʻo i ai se suiga faʻapolokiki mataʻutia mai faiga faʻavae a Syriza talu ai lea ua suia nei i faiga faʻavae neoliberal e fesoʻotaʻi ma le tagata fai pisinisi Eleni-Amerika e 35 tausaga le matua. Stefanos Kasselakis, o lē na avea ma taʻitaʻifono o le pati.
Ona o lo latou le ioe i lenei suiga i le itu taumatau, e toafa mai le ono sui faipule o Syriza ua tuua le pati. E aofia ai Dimitrios Papadimoulis, o se tasi o sui peresitene o le Palemene Europa.
Le iloa pe o tausia e le EU tu ma aga agaʻi i luma i le avea ma minisita o Leipa (Effie Achtsioglou) ma le sa avea ma minisita o tupe (Euclid Tsakalotos) o le a manuia ia latou lava faʻalapotopotoga.
I le taimi nei, o communists masani a Eleni, le KKE, sa i ai pea ma o le a tumau pea o se malosiaga tutoʻatasi, aemaise lava talu ona alu ese mai le vaega agavale a le EU i le 2014. O le mea e faanoanoa ai, o le KKE e tumau pea e aunoa ma se mafai ona faʻafesoʻotaʻi i soʻo se tasi.
I lalo o le Tsipras o le Syriza umi-umi (Alliance of the Radical Left) na avea ma se filifiliga moni i le vevesi ma le tele o faʻalavelave faʻaauau pea o Eleni. I lalo o ia na avea ai ma faipule i le amataga o le 2015. Sa faʻaaloalogia foʻi faʻavaomalo.
O le malosi o le pati na maualuga i le palota o le 2015 ina ua maua e Syriza le 36% o le palota. I le 2019 na pa'ū i le 31.5%. O na tausaga o le tumutumuga o lona lauiloa. O le pati ta'ita'ia le alualu i luma i Europa.
Ona sau ai lea Angela Merkel ma le EU e fa'atupu faiga fa'atauva'a. O Yanis Varoufakis, Minisita o Tupe, na faamavae mai Syriza ona sa ia faʻaleagaina ma, na ia lagona, faʻalataina e Tsipras. Ina ua maeʻa lena, na paʻu i lalo le alualu i luma i le na o le 18%.
I aso nei, o se mea ofoofogia 23% i tua atu o le Greek conservative, euphemistically igoa, “Fuou” Temokalasi. Ona fa'aolaina ai lea o le naunautaiga e le fa'aola neoliberal Stefanos Kasselakis na vave ona mou atu. E sefulutasi sui faipule ua tuua le vaega o le neoliberal i le taimi nei e tetee i le ala na faia e Kasselakis.
I tua atu o na mea uma, o le mea fou na faavaeina Nea Aristera poʻo le New Left o se isi tauva mo Syriza. Na ola aʻe ona sui i le vaega o pati a Eleni. Nea Aristera e matua vaeluaina. I faiga palota talu ai nei, o Syriza o loʻo vaivai ile 12%. I le taimi nei, PASOK ua maua atu Suria.
Afai e le mafai e Syriza ona liliu le tulimanu i le palota a Europa, o le ea mo le pati e mafai ona vave ona manifinifi. I le taimi nei, o le sa avea muamua ma Palemia Eleni Tsipras o loʻo faʻamoemoe mo se toe foʻi mai i le pito i luga le pati Syriza.
Belgium
O le 2024 o le a avea ma tausaga taua mo le Parti du Travail de Belgique (PTB), po o Partij van de Arbeid (PVDA), aua le fenumiai ma le Dutch Social Democrats. E le gata i faiga palota a Europa, o le a filifilia foi le palemene fou a le feterale ma le itumalo o Peleseuma i le Malo o Peleseuma e tele gagana i le aso 9 Iuni.
E na'o vaega fa'apolokiki o lo'o galulue i le gagana Holani i matu fa'apea fo'i le gagana Falani i saute e mafai ona fa'aauau pea i luga.
E oʻo mai i le taimi nei, o le Socialists, faʻatasi ai ma a latou faʻaupuga faʻapolokiki "tagata i luma o tupe mama" o loʻo faʻatusalia e na o le sefululua mai le 150 sui o le palemene. O palota fa'alemasina a Peleseuma - e pei ona masani ai le atunu'u - tu'u'ese'ese vaega e tolu: Wallonia, Flanders, ma Brussels. O Wallonia e masani ona pulea e le alualu i luma, ae o nei mea ua paʻu nei i le 14%.
I Bruxelles, le laumua o Peleseuma, ma le 19%, o le alualu i luma e tumau pea le pati sili ona malosi. Faatasi ai ma se faʻamoemoega lelei mo le lumanaʻi, ua i ai se oso mai le 5% i le toeitiiti 10% mo le alualu i luma i Flanders, lea e masani ona pulea e Peleseuma aia tatau.
I Peleseuma, pe a faatusatusa i isi vaega faaupufai uma, o le alualu i luma (PTB/PVDA) e sili atu ona tuuto i le lotogatasi o Peleseuma. Ua faʻavaeina e le au alualu i luma i latou i Peleseuma atoa e avea ma pati o le faʻamoemoe mo faiga faʻavae agafesootai a le EU ma fa'amasinoga fa'asoa.
O le mea moni o le pati o loʻo faʻatinoina lenei auala o loʻo faʻaalia e se fesoʻotaʻiga e taʻua Vailaau mo Tagata. O le fesoʻotaʻiga ua i ai mo le 50 tausaga ma na faia e ala i le faʻavaeina o le pati alualu i luma.
E le gata i lea, o sui o le PVDA/PTB e faʻatapulaʻa i latou lava i se totogi masani a tagata faigaluega ma tuʻuina atu isi o latou totogi i se tupe faʻapolopolo lea e faʻatupeina ai faʻasalalauga, faʻasalalauga, ma tetee faasaga i faiga faʻafefe.
I totonu o le fausaga faʻapolokiki lavelave a Peleseuma, o le post-Maoist PVDA/PTB o lo'o ofoina atu se fa'ata'ita'iga fa'atusa i le Grand Coalition e le fa'aosofia nei i lalo o ta'ita'iga neoliberal.
E luiina foi e le au alualu i luma le fa'a-va'aiga fa'amotu o le itu taumatau Vlaams Belang. I le taimi nei, o le Vlaams Belang o lo'o fa'amata'u e avea ma 'au sili ona malosi i le itulagi o Flanders i Peleseuma.
Italia
I se tasi taimi sa i ai i le va o le 100,000 ma le 200,000 tagata i auala i tausaga taʻitasi pe a oʻo i le vaega faaupufai a Italia. Rifondazione Comunista (PRC) na manaʻomia se faʻapotopotoga tele i Roma, le laumua o Italia. Ina ia tupu lena mea e le manaomia se sauniga faapitoa.
I na aso, sa faatumulia auala i le sami o fuʻa mumu. O na aso ua leva ona mou atu. O le fa'apotopotoga tu'ufa'atasi mulimuli fa'apenei na faia i le 2007, sefulufitu tausaga talu ai.
I lena taimi, e mafai e Rifondazione ona fai mai o ia o se tasi o vaega sili ona mautu communist i Europa i Sisifo. Leitioa. I le 1976, o le pati komunisi a Italia, le PCI, manumalo i le 34% ofoofogia i le palota a le Palemene a Italia. E oo atu i le 1991, ua uma.
O le tele o le pati na filifili e fai mai, "arrivederci comunismo." Na faaauau pea le pati o se sosaiete-temokalasi-faaosofia Tauagavale Temokalasi.
O lenei mea na tatalaina ai le avanoa mo le itu tauagavale agavale. O le tele o sui muamua o le PCI e leʻi lagolagoina le suiga agai i le sosaiete-temokalasi. I faiga palota uma seia oo i le 2006 na lava e maua ai le 5%-6% o le palota.
O le tulaga maualuga na ausia i tausaga 2006 i le 2008: Rifondazione e le gata na tofia le Peresetene o le Chamber of Deputies, ae o le Minisita foi o Social Solidarity i le kapeneta a Romano Prodi. Na lagolagoina e le PRC le vaega a Prodi i le ogatotonu-agavale.
O lenei tuufaatasiga o le amataga lea o le iuga mo Rifondazione. Na vaeluaina i le va oi latou na naunau e fetuunai ma le agavaʻa tutotonu-agavale ma le agavale agavaʻa. Talu mai lena taimi, o i latou na folau i lalo o le igoa o le toe fuataʻiga, ua paʻu i se 1.5% faanoanoa.
I aso nei, e le o toe aliali mai le PRC i faʻasalalauga lautele poʻo le aufaasālalau. Fa'asalalauga fa'asalalau o lo'o galue ma le le fa'avaivai ma le le alofa e fa'asaga i le alualu i luma.
I le itu lelei, e sili atu mea mo i latou o loʻo tumau i totonu o le vaeluagalemu-agavale soʻotaga, lea e tuʻuina atu ia lava i lalo o igoa fesuisuiai: Left, Ecology, Freedom, ma Italia Agagavale, le igoa o iai nei.
O le mea e faanoanoa ai, e sili atu nai lo le 3% e le o toe mafai ona ausia mo i latou. I le tele o le alualu i luma o Italia o loʻo nofo aitalafu i le manuia o le Fetu e Lima.
Na taufetuli i faiga palota a le atunuu i le 2013 ma le folafolaga o latou "e le o le itu taumatau po o le itu tauagavale." Faatasi ai ma le le lelei o le faʻaogaina o faiga faʻapipiʻi na avea ai le pati ma aulelei i le faitau miliona o tagata palota agavale.
Austria
O Ausetalia, ma ona lagona alofa fa'aNasi lauiloa ma le tala'aga o pati itu taumatau, sa masani ona avea ma nofoaga faigata mo pati alualu i luma. O le tele o faʻalavelave a le conservative-reactionary Sebastian Kurz e le'i suia lena mea.
O faʻalavelave talu ai nei - faiga piʻopiʻo, Covid-19, faʻateleina - na faʻaalia ai le malo faʻasao-siosiomaga uliuli-lanumeamata o le mea saʻo. E o'o mai i le taimi nei e na'o le itu taumatau o Austria FPÖ - lea e ta'ita'ia uma palota talu ai nei - ua manuia mai nei mea uma.
O le a faia le palota a Austrian i le autumn 2024. O le siosiomaga Greens o loʻo avea nei ma pati sili ona alualu i luma i le palemene a Austrian, e ui lava e le o se pati faʻasolosolo masani. I le avea ai o se paaga laʻititi i le malo o Austria, o le au siʻosiʻomaga na maua soo i lalo o uili o le fa'asao ÖVP.
Le tulaga o iai nei o Austria Social Democrats - o lo'o fa'avaivai mo le tele o tausaga - e faigata tele. E oo lava i le alualu i luma o le taitai fou o le pati Andreas Babler e le'i i'u i se fa'aleleia iloga i le taimi nei.
I le itu o Ausetalia Komunisi, o le mea e ofo ai, o mea e foliga mai e sili atu le fiafia. I le palota a le setete faaitulagi i Salzburg e le o alualu i luma, o le KPÖ na sau i lalo ifo o le 12%. Talu mai le faaiuga o le 2022, Elke Kahr - o se Komunisi - sa avea ma pulenuu o Graz.
Kahr, le communist, o loʻo faʻaauau pea ona lauiloa tele. Ioe i le atunu'u atoa o le KPÖ i le taimi nei e le sili atu i le va o le 3% ma le 4% o tagata. Ae ui i lea, o le ulufale atu i totonu o le palemene feterale a Austria e foliga mai e mafai.
O se tasi o mafuaʻaga autu mo le manuia o le KPÖ ona o ona sui taʻitaʻia e vavalalata ma tagata. O le tulaga lea i Elke Kahr i Graz, ae faapena foi mo Kay-Michael Dankl i le taulaga o Mozart o Salzburg.
O lo'o galulue malosi uma i la'ua i galuega fa'aagafesootai lautele mo le tele o tausaga, mo se fa'ata'ita'iga fa'atasi ma fa'alapotopotoga mautotogi i le lotoifale. E o’o mai i le taimi nei, o lo’o foa’i uma e i la’ua se vaega tele o o la totogi i tagata o lo’o mana’omia le fesoasoani.
O le alualu i luma Pati pia - ioe, le ava malosi - manino na misia lona ulufale i totonu o le palemene feterale a Austria i le 2019. O aso nei e ese mea mo le Pati pia. O loʻo i ai se avanoa moni mo le pati e ulufale ai i le palemene feterale a Austria.
I le palota a le peresetene o Austria, na faavaeina le Beer Party ma le sui tauva Dominik Wlazny na oʻo mai i le 8%. Na te vaai ia te ia lava o se afa “faiga fiafia" fautua mo se vaipuna pia e faavavau, ae o le tauivi foi mo aia tatau a tamaiti, puipuiga o le siosiomaga, ma le amiotonu lautele.
Polani
Mo le taimi muamua i le sefuluvalu tausaga le alualu i luma - Wlodzimierz Czarszasty – o lo o auai i se malo. Czarszasty faauluulu i le Alliance o le Agavale Fou. Ua fiafia le au alualu i luma o Polani ina ua maeʻa le palota a le palemene na faia i le ogatotonu o Oketopa 2023. Mo le alualu i luma o Polani, o latou manaoga faʻapolokiki e le o toe miti.
I aso nei, o Polani o loʻo pulea e se soʻotaga o vaega e tolu o loʻo alualu i luma. A aunoa ma le alualu i luma, e le mafai ona i ai se faigamalo faatemokarasi. Masalo, o le alualu i luma Europa sili, Rosa Luxemburg, e sa'o lava ina ua ia fai mai e iai
“leai se faatemokalasi e aunoa ma le socialism,
ae e leai foi se socialism e aunoa ma se faatemokalasi.”
O le tulaga sili ona malosi i totonu o le pulega pulega a Polani o loʻo umia e le itu tauagavale post-komunisi o Czarszasty, sosoo ai ma le tautotogo (Spring) na faavaeina i le 2019 e Robert Biedron. O ia o le faipule muamua i Polani na sau i fafo mai le kapoti e taʻutino atu o ia o se tama. Na ia finau malosi mo aia tatau a tagata laiti uma.
I le 2021 Wiosna na tuʻufaʻatasia ma New Left, lea na tuʻufaʻatasia e le pati Razem (Ave Faatasi). Na faavaeina i le 2015. I tua i le 2015, na mafua ai e Razam se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le palota mo le au alualu i luma i Polani i lalo o lona taʻitaʻifono. Adrian Zandberg.
O le laʻititi alualu i luma sa galulue ma Rasem ma sa matua mitamita lava i le avea ma se tutoʻatasi alualu i luma, pe a leai, vaega taʻitoʻatasi.
I le faaiuga, e leai se pati alualu i luma e ulufale atu i le palemene Polani - o tagata uma na tumau i lalo ole 5% (pati) ma le 8% faʻailoga mo soʻotaga, i le faasologa.
E leʻi toe faia e Razam lenei mea sese i le 2019 ma le 2023 palota. Ae, Razem - e le pei Nowa Lewica – e le o aafia i le faigamalo o lo’o i ai nei i le taimi nei ua fa’ato’a filifilia e le sefululua miliona sitiseni.
Na latou pa'u'ese mai talanoaga fa'atasi ina ua manino mai o vaega fa'apolopolo i le malo fou o le a tauivi i se tasi o mataupu sili ona finau i Polani: le toe fa'afo'isia o aia tatau a fafine. O le malo talu ai - o le reactionary-nationalist-populist Tulafono ma le Amiotonu (PiS) – na matua fa'atamaia ai aia tatau a fafine.
Na ulufale atu Razem i le palemene a Polani i luga o se lisi o vaega faaupufai o loo i ai nei, ma i aso nei - faatasi ai ma le na o le toafitu faipule - o loo faasoa atu le nofoa tetee ma le 194 reactionary-nationalist-populist ma le itu taumatau Confederation ma 18 nofoa.
Denmark
I Tenimaka, o le malo o loʻo i ai nei o loʻo taʻitaʻia e le Social Democrat Mette Frederiksen e foliga mai o loʻo i luga o le ala saʻo pe a oʻo i faiga faʻavae femalagaiga. I tua atu o lena, o le Red-Green Alliance (RGA, Enhedslisten) ma le Socialistik Folkeparti (Siosiomaga Green Left) sa i totonu o le palemene mo le tele o tausaga.
Peitaʻi, ua latou faia ni suiga ofoofogia. O le Socialistik Folkeparti - lea na vavae ese mai le Communist Party i le 1959 - faʻasalalau se Tenimaka-temokalasi-socialist.
O lo'o tu'uina atu i fa'afafine, aia tatau a tagata, ma tagata laiti. O le mea e ofo ai, o la latou faitioga i faiga faʻa-Kapitalisme e tutusa ma lona faʻaaliga euro-scepticism. Na fa'aauau pea lenei mea seia oo i le amataga o le 2000s. I le 2006, 66% o sui na saunoa e lagolagoina le auai i le "Ioe tauvaga" o se vaega o se palota i luga o se Faavae Europa.
I le 2022, o le Socialistik Folkeparti sa avea ma sui o se faʻapotopotoga lautele na faʻaumatia le ala faʻapitoa a Tenimaka i le vaega o se faiga faʻavae masani a le EU. Ua taumafai le pati i ituaiga uma o matafaioi:
- i le avea ai ma se itu tetee;
- i le avea ai ma se lagolago o se malo toalaiti (2019 i le 2022 i lalo o Frederiksen); ma,
- o se sui o le malo (2011 i le 2014).
I le palota 2022, na maua ai le 8.3%. Ae ui i lea, o le pati tetee sili a Tenimaka. I totonu o le Palemene Europa o se vaega o le Green Group.
le RGA - lea na aliaʻe mai vaega Marxist - fautuaina se suiga faʻaagafesootai o Tenimaka, pe a manaʻomia e ala i se suiga.
E manaʻomia e le pati le tau faasaga i le le tutusa, faʻalauteleina o le uelefea setete ma le tele o eseesega. O loʻo faʻalauiloaina foi e le RGA le alu ese mai le NATO, ae le o toe fautuaina le tuua o le EU.
E oʻo mai i le 2019, na lagolagoina Frederiksen i se tulaga. Atonu o se tasi lea o mafuaʻaga o lona faʻaletonu iʻuga i le 2022 palota. E ui o le RGA o le malosi sili lea i le taulaga o Copenhagen ma le 24.6%, na o le 5.1% na maua. atunuu uma.
O le so'otaga aga'i i luma e maua le avanoa e toe tula'i ai i luga e ala i le tau ma le malo o lo'o i ai nei ma le ofoina atu o se isi mea e talitonuina.
Portugal
auʻiluma Mariana Mortágua - o ia o se 36 tausaga le matua o le tamaoaiga ma e lauiloa i le Potukale e ala i lona auai i felafolafoaiga TV, sa avea ma ulu o le Itu tauagavale or Poloka agavale talu mai le tautotogo o le 2023. I le 1999, na tulaʻi mai ai le pati mai faʻalapotopotoga laiti e lua ae alualu i luma:
- le Iuni a Tagata Temokalasi e faamaoni lena ia Alapania; ma,
- le Trotskyist Revolutionary Socialist Party.
O le taimi nei, ua toe i ai foi se faalavelave i le Bloco. Ina ua maeʻa se faʻatinoga lelei tele i le 2015 (na avea le Bloco ma lona tolu malosi malosi ma le 10.2%) le Bloco na leiloa le 14 o ona nofoa palemene e 19 i le 2022.
O faiga fa'apolokiki fa'atotonugalemu e foliga mai o se fa'afitauli mo le alualu i luma o Potukale. E le sili atu le lelei o mea i le pulega a Socialists. Antonio Costa faamavae talu ai nei. I tua i le 2015, na lagolagoina e le au alualu i luma Costa ma fesoasoani ia te ia e fausia se malo laʻititi.
Ae i le 2022, ina ua uma ona mumusu e lagolagoina le paketi a le malo a le aufaipisinisi, na paʻu le lagolago a le au palota a le Bloco e pei ona leʻi iai muamua. I le palota o loma i le Palemene Europa, o le Bloco o loʻo feagai ma se suʻega faʻafouina i lalo o le poto masani Ta'ita'i Bloco o Mortágua.
E ui lava i lona tulaga le masani ai, e leʻi tapunia e le Bloco ia lava mai le auai ma isi vaega faaupufai. E le gata i lea, o le alualu i luma o Potukale na tumau pea ona tatala i tagata fou, faʻaonaponei ia lava, ma malamalama pe faʻapefea ona avea ma sui mo talavou, tagata palota i le taulaga.
I le faaopoopo atu i mataupu lautele, o le Bloco e tu mo faiga faʻavae siosiomaga, ma mo aia tatau a vaega laiti tau feusuaiga ma agafesootai.
O le Mortágua's Bloco e taumafai e toe aumai tagata palota na malaga atu i le Socialists. O lo'o taula'i le Bloco i mataupu fa'agasolo masani. O lo'o fa'aogaina e Mortágua lana faiga fa'avae tau lafoga e fai ma tulafono saini. Mo se faataitaiga, lafoga i luga fanua fa'atau tau i luga atu € 500,000 ma faʻafeiloaʻi i le 2016, na mafua ona o lana fuafuaga.
le Potukale Communist Party (PCP), i le isi itu, o se tasi o lona ituaiga mulimuli i Europa i Sisifo. O le pati e silia ma le 100 tausaga le matutua ua toe ulufale mai i le Palemene a Potukale, palota ma lea palota.
Malosi fa'apitoa - e leai se isi mea i Europa - o lo'o taumafai le au Komunisi a Potukale e tu'uina atu ia i latou lava se ata fa'aonaponei mo le isi palota, lea e faia i le 10 Mati 2024.
I lenei palota, o le a tauva le PCP i lalo o le igoa CDU, Coligação Democrática Unitária (Unified Democratic Coalition), fusi fa'atasi ma tama'i si'osi'omaga Greens.
I le tala faasolopito, o le vaitau tele o communists o tausaga ia ina ua mavae le Fouvalevalevalevalevalevalevalega, lea na aveese ai Potukale mai le pule malosi ma agai atu i le faatemokalasi. I le 1979, 18.8% na palota mo le PCP i lalo o lona taʻitaʻi faʻasolopito Álvaro Barreirinhas Cunhal.
O le PCP o le pati o le tetee fascist i le tele o tausaga o le pule malosi. O le malosi fo’i lea sa fa’amautu i totonu o le atunu’u fa'agaioiga iuni fa'apisinisi.
E ui lava ina fa'aitiitia i le na'o le 4.3% i le lauiloa o tagata palota, ae ua o'o lava ina fa'aituau le au communists mo le tele o le palemene o Socialists i tausaga talu ai nei.
Ae o le mea tonu lava lea o le mafutaga ma le Palemia ua tuumalo nei Antonio Costa na mafua ai le PCP - poʻo le CDU, e pei ona taʻua i aso nei - e paʻu i le palota. Afai e le mafai e le CDU fou ona maua le lagolago a le au palota i le taimi o le palota a Europa o loʻo lumanaʻi, e ono faʻailogaina le amataga o se faʻagesegese ae mautinoa le iʻuga mo le au Komunisi Potukale.
Netherlands
Ina ua maua e sui o le palemene fou ua filifilia i le laumua Holani o The Hague na faatautoina i ni nai vaiaso talu ai, o le Socialist Vaega (SP) na o le lima nofoa mai le 150 nofoa.
O le pa'u o le pati e foliga mai e le mafai ona taofia - faatasi ai ma lona logo tamato mumu mumu - na faaauau pea i le faiga palota talu ai nei na faia i le faaiuga o Novema 2023 i Netherlands.
A'o avea pea le SP ma vaega lona tolu sili ona malosi i tua i le 2006 ma le 25 sui o le palemene, na faia'ina le fa o ona nofoa e iva ia Novema 2023. O lea na fa'ailogaina ai se tulaga maualalo i le 51-tausaga o le tala fa'asolopito o le au Maoist.
O le faʻaitiitia o le SP o loʻo faʻatasi ma le faʻaitiitia faifaipea o le alualu i luma i Netherlands. O le SP o loʻo taulaʻi i le galulue faʻatasi-temokalasi-agavale-meamata.
I le taimi nei, o le SP o loʻo alu ese mai lenei mea e ala i le faia o se auala sili atu le malosi e faasaga i le neoliberalism saua o nai sefulu tausaga talu ai. E le pei o le SP, o le neoliberalism sa lagolagoina e le Vaega o Leipa ma le siosiomaga GreenLeft vaega.
GreenLeft, i le isi itu, mamao ese mai le SP, lea e sili atu le faʻasao faʻaleaganuʻu, e tele atu le masalosalo e uiga i le femalagaaʻi, ma ua sauni e faʻailoa atu o loʻo i ai faʻafitauli tuʻufaʻatasia mo le mea ua taʻua o "tagata faigaluega malo" talu mai le 1980s.
O le mea moni, o le talaaga o le Socialist Party e latalata i tagata o loʻo iai faʻafitauli faʻale-tamaoaiga, o le populist, ma le mamao mai Brussels (le EU), e fetaui ma na autu o loʻo vaʻaia nei e taua i tagata palota Dutch.
O le mea moni o loʻo faʻasalaina le SP, o loʻo faʻaalia ai o loʻo faʻateleina le au palota i le itu taumatau mo ni tali faigofie ma faigofie i le faʻalavelave faʻale-agafesootai o loʻo i ai nei.
I le tali atu i le paʻu, o le taʻitaʻi o le vaega ua leva Lilian Marijnissen na faamavae ia Tesema 2023, e ui ina fiafia o ia i se lauiloa maualuga i fafo ma totonu o le palemene. I le taimi nei, o lona sui, Jimmy Dijk, e manaʻo e avea Netherlands o se nofoaga e “feagai ai tagata galulue mamafa.”
Siamani
O sui fou o le European progressive movement o le Sahra Wagenknecht Alliance poʻo le BSW, o le vaega o faipule muamua o Die Linke na vavae ese mai Siamani agavaʻa agaʻi i luma. O loʻo taumafai le BSW e auai i le vaega agavale Strasbourg, le nofoa o le palemene a Europa. E mafai ona tupu lenei mea pe a uma le palota a Europa.
Fabio De Masi o le sui tauva sili lea mo le palemene a Europa mai le BSW fou. O le mea e ese ai, o le vaega faaupufai fou a Siamani e le o vaai ia te ia lava o se itu tauagavale i le uiga masani, e oo lava i le fanau mai, e pei o Athena, mai le ulu o le Zeus-pei. Die Linke.
E pei ona i ai, e toatele tagata i Siamani atonu e finau faapea o le mea mulimuli e manaʻomia e le alualu i luma o le vaeluaina o latou tulaga, aemaise lava i Siamani. pati Neo-Nazi, o le AFD, ua siitia.
O le fesili pe mafai ona vaʻaia le BSW o loʻo agaʻi i luma pe leai i le lautele lautele o le upu. “Tulaga o le pati valaau mo le faʻasaina o femalagaaiga ma faʻamalieina faʻasalaga faasaga ia Rusia. E fautuaina foi le siitia o le totogi maualalo i le € 14 i le itula, faateleina le toesega o lafoga, ma matua siitia lafoga i luga o tupe maua ma aseta.
O le siitia o le totogi maualalo ma lafoga i luga o tagata mauoa e foliga mai o ni sini mautu le alualu i luma, ae i luga o tagata malaga ma Rusia e toatele tagata alualu i luma atonu e le ioe i le BSW.
E foliga mai e pei o se über-charismatic tama taavaletoso ma lana pati - mo mafuaaga manino - e foliga mai e le manaʻo tele e fai ma a latou uo muamua mai Die Linke. O le tele o taitai BSW e le o mautinoa e sui usufono pe o le Die Linke masani a Siamani, o le a iai pea i le isi palemene a le EU.
Mo le BSW e faʻatutu a latou lava vaega i le Palemene Europa (EP), e manaʻomia e le vaega fou a Siamani le alualu i luma i luga o se faʻalavelave lea e maualuga.
E tusa ai ma tulafono a le EU, o se vaega faaupufai e tatau ona i ai le itiiti ifo ma le 23 sui o le palemene e sau mai le itiiti ifo ma le fitu setete sui e fausia se vaega. O se vaega e tuuina atu i se vaega faaupufai se aafiaga moni. Faatasi ai ma (i le taimi nei) tolusefulu valu sui auai i le palemene Europa, e sau mai le 13 mai le 27 atunuu, o le Europa Tauagavale ua uma ona avea ma vaega aupito itiiti i le EP.
Ae ui i lea, o le alualu i luma o le EU ua sauni e manumalo i nofoa e lava e faʻaauau ai ona agavaa o se vaega. Ae e le mafai ona faafitia o vaega faaupufai e o le tauagavale o tu ma aga a Europa Pati Fa'atemokalasi Social o loo i ai i se ituaiga o faalavelave.
Siamani o le mea tonu lava lea o loʻo i ai i le EU le alualu i luma o se tasi o latou 'olo malosi, o lea e le fesoasoani le vaeluaina o le alualu i luma o Siamani.
Die Linke ua leva ona tau mo lona ola faapolokiki i Siamani. Faatasi ai ma le taitai o le pati Matini Schirdewan ma le 35-tausaga le matua e le o ni pati o le tau, kapeteni o le vaa, ma le tagata faigaluega laveai. Carola Faiva i le foe, Die Linke faʻamoemoe o le palota a le EU o loʻo loma o le a aumaia ai se suiga. Peitaʻi, e mafai foʻi ona mafaufauina se paʻu mataʻutia i se lua e lē gata.
E le o manino, peitaʻi, pe o le a auai le BSW i le alualu i luma i Strasbourg pe a maeʻa le palota a Europa.
Ma i le iuga...
Ma i le faaiuga, faatasi ai ma le siitia o neofascism e vaaia toetoe lava i soo se mea i Europa, o loʻo faʻaalia e le au alualu i luma Europa se ata fefiloi aʻo leʻi vaʻaia e le toʻatele o se mea taua. Palemene Europa faiga palota.
O le fa'alavelave tele i le fale mata'aga fa'apolokiki a Europa o se fa'afitauli fa'apitoa: femalaga'iga. O le mataupu o le a pulea moni ai le 21st seneturi o le: Will humanity ola? O le a faauigaina lo tatou vaitaimi e le o femalagaaiga ma tagata sulufai ae o suiga o le lalolagi.
O se auala sili atu e faʻamatalaina ai le tulaga e mafai ona "faʻapalepale i” a Eleelee e le nofoia. I aso nei, ua i ai i tagata le mea na taʻua muamua e Rosa Luxemburg o le filifiliga i le va fa'aagafesootai po'o le fa'aleaganu'u. O le filifiliga sese i lenei taimi e ono i'u i le tolotolo tiga mulimuli a tagata faʻaletonu.
Thomas Klikauer o le tusitala o le Manatu taupulepulega a Siamani - i fafo nei Amasone! Danny Antonelli na ola ae i Amerika, ua nofo nei i Hamburg, Siamani ma tusitusi tala leo, tala ma ose tusipese fa'apolofesa ma le sa'olotoga.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo