Na ufiufi e Jonathan Cook le feteenaiga a Isaraelu ma Palesitina mo le 12 tausaga talu ai. O fa'amatalaga mai lenei fa'atalanoaga ma Joseph Cotto na fa'asalalauina i le tele o tala e le Washington Times Communities 'upega tafa'ilagi.
Cotto: O le a le ituaiga o aafiaga lautele e te fai mai na oo i le Zionism i Sasaʻe Tutotonu?
Cook: Zionism o se tali atu i le mataʻutia faʻale-aganuʻu faʻaleaganuʻu na pulea - ma toetoe a faʻaumatia - Europa i le seneturi talu ai. O le mea lea e le o se mea e ofo ai e atagia ai o latou sese. I le auina atu i fafo i Sasaʻe Tutotonu lenei ituaiga o nationalism, o le Zionism sa masani ona faia se sao le lelei i le itulagi.
O Theodor Herzl, o le tama o le Zionism, na ia atiina ae le manatu o se setete Iutaia e tali atu ai i le siisii aʻe o le tetee i le Semitism i Europa i le faaiuga o le seneturi sefuluiva. O se tasi o mea mataʻutia na foliga mai na faʻaalia ai ona manatu o le Dreyfus a Farani, ina ua molia ma le le tonu se taʻitaʻiʻau Iutaia faʻafefeteina i le fouvale ma na ufiufi ai lona mama e tagata Farani.
O le lesona na tusia e Herzl o le faʻaogaina e le aoga. Ina ia ola, na manaʻomia e tagata Iutaia ona taofimau i lo latou faasinomaga faʻale-aganuʻu ma fausia se tulaga faʻapitoa e faʻavae i luga o mataupu faʻavae.
O loʻo i ai se tala faʻasolopito tele i lenei mea, ona o le a le pine ae faʻaumatia e Europa le tele o le lalolagi, ma faʻaiʻu i le faʻalauteleina o le taua a Siamani, le Taua Lona Lua a le Lalolagi ma tolauapiga a le Nazi. O fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo e pei o Malo Aufaatasi ma tulafono fa'ava-o-malo o fesoasoani alofa na fausia tonu e taofia ai le toe faia o se fa'alavelave mata'utia.
I le taimi lava na i ai i Sasaʻe Tutotonu, na suia ai e le Zionism le nofoaga o lana tauiviga, mai le sailia o se vaifofo i Europa tetee-semitism i le fausiaina o se atunuu Iutaia faapitoa i luga o le fanua o se isi tagata, o Palesitina. Afai e manaʻo se tasi e malamalama i le aʻafiaga o le Zionism i Sasaʻe Tutotonu, ona manaʻomia lea e se tasi e vaʻai pe faʻafefea ona faʻalavelaveina se mea faʻapitoa a Europa.
O le manatu o le fa'ale-aganu'u-fa'alelotu, lea e ta'u mai e le tala fa'asolopito o lo'o natia i le tele o fa'alenu'u fa'ale-aganu'u, na vave lava ona fa'aalia i le fa'a-Siionism. I aso nei, ua talitonu Isaraelu i:
* tuueseeseina i tulaga uma - faia sima i le puipui o le vaeluaga o le Faletupe i Sisifo;
• i le fa'ailoga tagata – o tagatanuu Palesitina i totonu o Isaraelu e o'o lava ina fa'ate'aina se tagatanuu o Isaraelu;
• o se ituaiga o fa'alavelave fa'ale-malo - ua fausia puipui e puipui ai tuaoi uma;
• ae i le taimi lava e tasi, ma le faʻalavelave, o le mumusu e faʻamatalaina na tuaoi - ma faʻatasi ai ma le manaʻo mo le faʻalauteleina ma le tele o le "potu malolo".
O nei mea uma e mafai ona vaʻaia pe a vaʻavaʻai se tasi i le auala o faʻalapotopotoga faʻale-aganuʻu i Europa. Nai lo lena, matou te vaʻaia i Sisifo nei mea uma o se tali atu i le faʻa-Islam. O le mea moni o loʻo ia i tatou mea uma i luma: Zionism, o se faʻaleaganuʻu faʻaleaganuʻu faʻaleaganuʻu, fafagaina malosiaga faʻaalia i le itulagi e pei o Islama faaupufai.
Cotto: Afai na talia e Isaraelu ona tuaoi a o leʻi oo i le 1967, pe o le a sou manatu, o le a fesoasoani lenei mea i le faagasologa o le filemu?
Kuki: Ioe, e mafai. Afai e leai se isi mea, o le a faʻaalia mo le taimi muamua mea e lua: tasi, ua saunia Isaraelu e faʻaalia le faʻatuatua lelei i Palesitina ma faʻaaloalo i tulafono faavaomalo; ma le lua, ua iu lava ina filifili e faamatala ma faaleleia ona tuaoi. O mafuaaga lelei foi na e lua ou te le manatu ai o le a tatou vaai ia Isaraelu o faia se tulaga faapena.
O lo'o i ai se isi fesili fa'apitoa e fa'atatau i lenei fesili. E mafai ona avea se setete Palesitina i luga o le 22 pasene o Palesitina iloga, vavaeina i ni falepuipui se lua-cantons e faʻatapulaʻaina le avanoa i le sami, e mafai ona avea ma se setete aoga?
Leai, ou te manatu e le mafai - e le gata i lea e aunoa ma le faʻalagolago i le tamaoaiga ia Isaraelu ma faʻafitafita faʻaleagaina foi. O lena, e tatau ona tatou manatua, e foliga mai foi o le vaaiga a le lalolagi faavaomalo ina ua taumafai e foia lenei faafitauli i le silia ma le 60 tausaga talu ai. O le Fuafuaga Vaeluaga a Malo Aufaatasi o le 1947 na tuuina atu ai i tagata Iutaia toalaiti 55 pasene o Palesitina iloga e fausia ai se setete Iutaia, ae o Palesitina, le toatele o le faitau aofaʻi, na mauaina le 45 pasene mo se setete Arapi.
E le tatau ona talitonu se tasi e saʻo le fuafuaga o le vaeluaga - e pei ona le faia e le toʻatele o Palesitina - ia malamalama e oʻo lava i le itu i Sisifo o le UN o lena taimi e leʻi manatu e mafai ona fausia se setete aoga i luga o le 22 pasene o Palesitina, poʻo le afa. o le “setete Arapi” na ia vaai i ai.
O le mea lea ua leva ona ou tumau ai e faapea, o le iuga lava e maua ai se vaifofo i le feteenaiga pe a fesoasoani le lalolagi faavaomalo i itu e lua e saili ni tulaga tutusa ma fefaʻasoaaʻi mea e fiafia i ai ma faʻavae faʻalapotopotoga faʻatasi. Atonu e ta'u le manino o le fofo e tasi le setete, ae i le faatinoga e mafai ona tele ni faiga.
Cotto: E masani ona matauina o tagata Palesitina o loʻo nonofo i tulaga sili atu ona matitiva faʻale-tamaoaiga nai lo Isaraelu. I lau vaaiga, e mafai ona taʻua lenei mea i le osofaʻiga a Isaraelu?
Kuki: O lona uiga, e faigata ona mafaufauina e mafai ona mafua i le tele o isi mea, seivagana ua faia e se tasi le manatu faʻailoga lanu o Palesitina poʻo Arapi e masani lava ona paie pe le agavaa.
E tusa ai ma le manuia tele o le tamaoaiga o Isaraelu, e tele mea e tatau ona amanaia. E maua le tele o fesoasoani mai le US fai lafoga - piliona o tala i fesoasoani a le militeri ma isi penefiti. Ua atia'e ai pisinisi fa'atekonolosi fa'atekonolosi ma le saogalemu o le atunu'u, e masani ona fa'aaogaina teritori o lo'o nofoia e fai ma fale su'esu'e e fa'ata'ita'i ma fa'aalia ana auupega ma faiga mata'ituina. E fa'amanuiaina fo'i i feso'ota'iga tau tupe o lo'o fiafia ai ma Iutaia i le lalolagi atoa. Mafaufau i le maketi o meatotino i Isaraelu, lea e faʻamalosia e tagata mauoa US ma Europa Iutaia o loʻo tuʻuina atu tupe i le tamaoaiga e ala i le faʻatauina o se fale Israeli.
Ae e tutusa lava le taua-e pei ona fa'ai'u ai se lipoti na faatoa lomia mai le Faletupe o le Lalolagi-ua manuia e ala i le faoa ma le fa'aogaina o punaoa a Palesitina. Ua finau le Faletupe a le Lalolagi e faapea, o le tuufaatasia moni e Isaraelu o le 62 pasene o le Faletupe i Sisifo, ua taʻua o le Area C i le Oslo Accords, ua aveesea ai soo se setete o Palesitina toetoe lava o ana punaoa uma: fanua mo atinae, vai mo faatoaga, maa mo maa. , le Sami Mate mo minerale ma tagata tafafao maimoa, ma isi. Ae o nei punaoa o loʻo gaoia e le sili atu i le 200 nofoaga o loʻo lūlūina e Isaraelu i luga o le Faletupe i Sisifo.
Ua fa'aogaina fo'i e Isaraelu se fa'atagataotauaina, ma o lea e taugofie ai, tagata faigaluega Palesitina. E manuia uma ai le tamaoaiga o Isaraelu ma nutimomoia ai le tamaoaiga o Palesitina.
Cotto: Fai mai nisi o faiga faʻavae a Isaraelu o loʻo faʻamalosia saʻo ai sauaga mai le au faʻatau a Palesitina. E te talitonu o le tulaga lea?
Kuki: Ioe, ioe. Afai na e sau ma se fana i lo’u fale ma aveese mai ia te a’u, ona e faamalosia lea o a’u ma lo’u aiga e nonofo i le fale i le pito i tua o le togalaau, e tau le ofo pe a amata ona ou faia ni faalavelave ia te oe. Afai ou te vili leoleo ma latou fai mai e le mafai ona latou fesoasoani, e le mafai ona e ofo pe a iu ina ou filifili e aumai se fana e toe faamatau ai oe. Afai, ina ua e vaʻaia o loʻo ia te aʻu foi se fana, ona e fausia lea o se puipui e faʻataʻamilo ai le fale e falepuipui ai aʻu, e le mafai ona e ofo pe a ou faʻaogaina meafaigaluega sa ou faia e fai ai ni grenades anamua ma amata ona faʻaoso i latou i le fale. E leai se tasi o nei mea e fa'amaonia ai lo'u le talafeagai, po'o lo'u uiga sauā.
Cotto: E faapea mai le toʻatele, afai e lafoaʻia e Isaraelu ona talitonuga faa-Iutaia, o le a sili atu ona talia e tagata Musalimi ma isi e latalata ane i ai. E te ioe i lenei manatu?
Cook: Ethnocentrism for Israel o lona uiga o le puipuiga o ona Iutaia e tutusa ma le puipuiga o lona saogalemu faaleatunuu. E aofia ai ituaiga uma o mea e manatu e matua fa'afitauli pe a sili atu ona malamalama.
Na manaʻomia e Isaraelu le faʻamamāina o tagata Palesitina i le 1948 e fausia ai se setete Iutaia. E manaʻomia tulafono eseese o tagatanuu ma tagatanuu, lea e iloagofie ai le va o tagata Iutaia ma tagata e le o ni Iutaia, e lagolagoina ai se setete Iutaia. E manaʻomia lana lava faʻamatalaga o le "taua e le gata i le mataʻutia" - o se faiga faʻavae malosi o le faʻaleagaina ma fevaevaeaʻiga ma pulega o loʻo feagai ma Palesitina i lalo o lana pulega - e puipuia ai soʻo se luʻitau i totonu i le lumanaʻi i le faʻamaoni o ona tagata Iutaia. i totonu o tolauapiga i setete tuaoi o Arapi e taofi ai le suia o lona Iutaia ma ua tatau ona avea ma se setete o leoleo faaauupegaina ma faʻamalosia, e tele lava na totogiina e le US, e faʻafefe ma faʻafefe ai ona tuaoi neʻi latou faʻamalosi e faʻafefe ona Iutaia.
O le fa'amutaina o lena fa'atagata fa'atauva'a o le a matua suia ai le va ma ona tuaoi.
Na mafai ona faʻaumatia faʻalavelave faʻasolopito faapena i Northern Ireland ma Aferika i Saute. E leai se mafuaaga e talitonu ai e le mafai ona tupu i Sasaʻe Tutotonu.
Cotto: Afai o le a taofia e Isaraelu le avea o se setete faa-Iutaia, e te manatu o le a mafai ona ola?
Kuki: Ioe. O gaioiga a Isaraelu na maua ai le vasa o le ita ia te ia i totonu o le itulagi - ma le tele o le ita i le US foi. Ma o le a le mou ese atu lena mea i le po. I se tulaga maualalo o le ai ai le le talitonuina tumau, ma mo mafuaaga lelei. Ae mo Isaraelu e taofi le avea o se malo faʻale-aganuʻu, e manaʻomia se fofo faʻavaomalo faʻavaomalo i le feeseeseaiga. E tatau i le lalolagi faʻavaomalo ona tuʻuina ni auala ma faʻalapotopotoga e foia ai faitioga faʻasolopito ma fausia le faʻalagolago, e pei ona faia i Aferika i Saute. I le aluga o taimi, o le a malolo manuʻa.
Cotto: Afai o le a faamuta e Isaraelu ana faiga faavae faa-Iutaia, pe e te talitonu o le a faaitiitia le ita a le au faa-Islamist i le lalolagi i Sisifo?
Cook: O le fesili e tilotilo i le faafitauli i se auala sese i ni itu se lua. Muamua, o le ethnocentrism o Isaraelu - o lona faʻapitoa ma lona faʻamalosi, mo se faʻataʻitaʻiga - o se tasi lea o mafuaʻaga e aoga ai i Sisifo, o lona uiga o le US, imperialism. O le toe fuataiina o Isaraelu o le a faʻaalia ai se suiga i mea e faamuamua i Sisifo i le itulagi, ae e le o lona uiga o le a taofia e Sisifo le faʻalavelave leaga i le itulagi. O le toe fuataiina o Isaraelu o se mafuaaga tatau ae le lava mo se suiga i uiga o loo pulea i le itulagi.
Lona lua, o le toʻatele o tagata Islamist, e mautinoa lava o le tagata faʻatauvaʻa, e le faʻafuaseʻi ona i ai se liua Tamasenika e uiga i Sisifo ona ua toe fuataʻi Isaraelu. Ae e le tatau ona avea lena ma sini. O fa'amoemoega lelei i le itulagi o le a toe totogiina i se suiga i uiga i le va o tagata lautele - ma o le mea lena e sili ona taua. Ina ua talanoa Siaosi Bush ma ana uo e uiga i le "tafeina o le taufusi", latou te tautatala i na o faaupuga faamiliteli. Ae o le mea moni o le mea e tatau ona tatou faia o le faʻafefeina o le taufusi faʻalelotu lea e olaola ai faiga faʻa-Islam. Afai e leai se lagolago moni a le au Islamist, afai latou te le talanoaina mataupu moni o loʻo feagai ma sosaiete Arapi, o le a latou mamae.
Cotto: O le a sou manatu o le a le lumanaʻi o Isaraelu e tusa ai ma le tulaga o geopolitics i Sasaʻe Tutotonu?
Kuki: O le polo tioata lena. E tele naua fesuiaiga. O le mea e mafai ona fai atu ma le mautinoa o loʻo tatou i ai i se taimi o suiga: i le taimi nei, o le tamaoaiga sili mo Sisifo ma faʻapolokiki sili mo Sasaʻe Tutotonu. O lona uiga ua amata ona malepe le malosi o le lalolagi ua leva ona tatou iloa mo le tele o tausaga. O fea o le a iu i ai lena mea e matua faigata lava ona iloa.
Na manumalo Jonathan Cook i le Martha Gellhorn Special Prize for Journalism. O ana tusi aupito lata mai o le “Isaraelu ma le Fete’ena’iga o Tagata: Iraq, Iran ma le Fuafuaga e Toe Fa’afouina Sasa’e Tutotonu” (Pluto Press) ma le “Disappearing Palestine: Israel’s Experiments in Human Despair” (Zed Books). O lana upega tafaʻilagi o www.jonathan-cook.net.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo