“I le isi 60 sekone, e toʻa 10 tamaiti o le a feoti i le fia aai,” o le tala lea a le polokalame a Malo Aufaatasi mo Meaʻai a le Lalolagi (WFP) i luga o le initaneti. O loʻo faʻaauau pea, "Mo le taimi muamua i tagata soifua, e sili atu i le 1 piliona tagata o loʻo fiaaai faifai pea."
Na faalauiloa e le WFP le Billion for a Billion campaign i lenei vaiaso, ma unaʻia le 1 piliona tagata o loʻo faʻaogaina le Initaneti e fesoasoani i le piliona o loʻo fia aai. Ae afai e te manatu o le fiaaai e mamao ese mai o tatou matafaga, o nisi nei o meaʻai mo mafaufauga ... ma gaioiga: Na tuʻuina atu e le US Department of Agriculture se lipoti i le Aso Gafua e taʻu mai ai i le 2008 o le tasi i le ono aiga i le US na "le saogalemu i meaʻai," o le maualuga lea. numera talu mai le taimi muamua na aoina ai fuainumera i le 1995.
Fai mai le Economist Raj Patel, tusitala o le "Stuffed and Starved: Maketi, Malosi ma le Natia Taua mo le Faiga Taumafa a le Lalolagi," na ia taʻu mai ia te aʻu na "faatauvaaina" o ia i numera o fia aai a Amerika, lea na ia manatu e mataʻutia: "O le mafuaaga ua tatou maua ai lenei mea. le faateleina o le fiaaai i le Iunaite Setete, e pei o le lalolagi atoa, e le ona o le le lava o meaai i le lalolagi. O le mea moni, na matou gaosia se fa'ato'aga mautu mautu i le tausaga talu ai. … O le mafuaaga e fia aai ai tagata ona o le mativa.”
I le faaopoopo atu i le tauvaga i luga o le initaneti, o le Malo Aufaatasi o loʻo talimalo i le Fonotaga a le Lalolagi i le Puipuiga o Meaʻai i Roma i lenei vaiaso, ma le faʻamoemoe e tuʻufaʻatasia taʻitaʻi o le lalolagi i le mafuaʻaga o le faʻaumatiaina o le fiaaai. Na taʻua e Patel i luga o le fono a le UN, "O loʻo latou faia uma leo saʻo e uiga i le fiaaai i le lalolagi atoa, ae pei ona fai mai nisi o tagata faʻamalosi i fafo atu o lena fonotaga, e le mafai e tagata matitiva ona 'ai folafolaga."
Toeitiiti atoa le 700 tagata mai le 93 atunuu, o le toʻatele o i latou o fai meaʻai laiti, ua potopoto i fafo atu o le UN Summit. O lo'o iai i latou e fai ma sui o le People's Food Sovereignty Forum, ma o lo'o latou una'ia le la'ititi, fa'ale-aganu'u, gafataulimaina o mea'ai-fa'aletulafono ma le puipuiga o mea'ai, fa'afeagai ma le tele o fa'ato'aga fa'ato'aga ma lona fa'alagolago i meaola fa'afoma'i ma vaila'au vaila'au. ma vailaau e tineia ai manu faalafua. Fai mai Michelle Obama ia Mati talu ai ina ua totoina le togalaau o le umukuka o le White House, “E taua tele mo i latou [tamaiti] le maua masani o fualaau aina ma fualaau faisua i a latou meaai, aua e i ai meaʻai, e te malosi ai, o le faiʻai uma. meaai.” Na ta'ua e le tamaitai muamua o le Iunaite Setete e faapea, o se togalaau aina, o se auala gafatia ma taugofie e faamalosia ai le saogalemu o meaai a le aiga.
O lea la ua mafua ai ona tuufesili nisi, pe aisea la ua tofia ai e lona toalua ia Islam Siddiqui e avea ma faipule sili o faatoaga a Amerika. O Siddiqui o loʻo avea nei ma sui peresitene mo mataupu faasaienisi ma tulafono faatonutonu mo CropLife Amerika, le faʻalapotopotoga autu o fefaʻatauaʻiga o vailaau faʻasaina. E tusa ai ma le Pesticide Action Network a Amerika i Matu, "O lenei tulaga o le a mafai ai e ia ona faʻaauau pea ona tuleia vailaʻau faʻamaʻi, biotechnologies le talafeagai, ma le le talafeagai o fefaʻatauaʻiga i malo e le manaʻo ma e le mafai ona gafatia." O le vaega a le CropLife i le ogatotonu o Amerika na faasalalau atu se imeli i sui o pisinisi ina ua uma le faasilasilaga o le togalaau a Michelle Obama, fai mai, "E ui o se togalaau o se manatu lelei, o le manatu o se togalaau na mafua ai Janet Braun, CropLife Ambassador Coordinator, ma ou te gatete. .”
Jacques Diouf, faatonu aoao o le UN Food and Agriculture Organization, na auai i le 24 itula o le fia aai i le faaiuga o le vaiaso, a o lei amataina le fono mo le puipuiga o mea taumafa. Na ia taʻua i se faʻamatalaga, "O loʻo ia i matou auala faʻapitoa ma punaoa e faʻaumatia ai le fiaʻai mai le lalolagi o lea ua avea nei ma mataupu o le loto faʻapolokiki, ma o le loto faʻapolokiki e aʻafia i manatu lautele." Ua fuafuaina e Diouf e $44 piliona i le tausaga e faamuta ai le fiaai i le lalolagi atoa, pe a faatusatusa i le itiiti ifo i le $8 piliona na folafola talu ai nei i lena sini. Fa'atasi na fuainumera ma le aofa'i o lo'o fa'aalu e le Iunaite Setete i Iraq ma Afghanistan.
E tusa ai ma le Center for Arms Control and Non-Proliferation, ua faʻaalu e le US le tusa ma le $ 265 miliona i le aso i Afghanistan talu mai le osofaʻiga a lena atunuu i le 2001 (o se faʻatusatusaga sili atu ona maualalo nai lo le mea na saunia e le Nobel Prize-winning economist Joseph. Stiglitz ma isi). E oo lava i lena fua faatatau, e lima masina o tupe faaalu a le militeri a le US o le a ausia ai le sini a Diouf, ma o le a faapea o le US e na o le pau lea o le sao.
Mafaufau e taofi lenei Aso Faafetai, lea mo le toatele i le US o se taumafataga tele, e mafaufau ai i tamaiti 10 e feoti i le fiaaai i minute uma, ma pe faʻafefea ona faʻaalu e au ofisa filifilia le faitau selau piliona i tupe a le malo i taua.
Na fesoasoani Denis Moynihan suʻesuʻega i lenei koluma.
O Amy Goodman o le talimalo lea o le “Democracy Now!,” o se itula o tala fou o le TV/leitio faavaomalo o loo faasalalauina i luga o le silia ma le 800 alaleo i Amerika i Matu. O ia o le tusitala o le "Breaking the Sound Barrier," talu ai nei na tatalaina i totonu o pepa.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo