I le tele o itu e le afaina ai po o ai—O Houthi i Yemen? Iranians? Shiites i Iraq? - faʻalauiloa na fana ma drones i Saudi Arabia. O ai lava na faia na suia tulafono o le taaloga, ae le na o Sasaʻe Tutotonu. “O se taimi e tetee atu ai i le solitulafono, pe a iai se māfuaaga e fefefe ai le au malolosi i ē vaivai,” o le faamatalaga lea a le tusitala o talafaasolopito o le vaegaʻau o Jack Radey.
E ui lava i le $68 piliona i le tausaga o le paketi mo le puipuiga-o le lona tolu o tupe sili ona maualuga o tupe faaalu a soo se atunuu i le lalolagi-faatasi ai ma se vaega malosi o le ea i le lalolagi atoa ma le manatu o le tulaga aupito sili ona lelei e tetee atu ai i vaalele, o se luutaga o vaalele i lalo o le tau ma O fana o le folau na se'e i le radar a Saudi ma faaleagaina ai le tamaoaiga o le suauu o Riyadh. O na vaalele tau uma e $18 miliona ma le $3 miliona a pop Patriot anti-aircraft missiles na faafuasei lava ona foliga le talafeagai.
E le o se talafaasolopito muamua lenei. O tarako Peretania i Concord sa sili atu ona aoaoina ma faaauupegaina nai lo se vaega o faifaatoaga Massachusetts, ae o le au muamua e 5,000 maila mai le fale ma e tele naua mea mulimuli, ma o lea na sasa ai le Igilisi. O le au Farani i Viatename na sili atu le malosi o le afi nai lo le Viet Minh, ae e leʻi taulia tele i vaomatua o Asia i Sautesasae. Ma o le US na sili atu le malosi nai lo le au faatupu vevesi i Afghanistan ma Iraq, ae na matou faiaina uma taua.
O le osofaiga o Setema 14 i Saudi Arabia's Aramco refineries i Abqaiq ma Khurais na sili atu nai lo le tuʻituʻi atu o le 50 pasene o le gaosiga o le suauu a Saudi Arabia, na luluina ai pou o le faigamalo mai fafo a Uosigitone i le itulagi ma faʻaalia ai le vaivai o le sapalai malosi o le lalolagi.
Talu 1945, faiga faavae a Uosigitone i Sasaʻe Tutotonu o le pulea lea o sapalai malosi o le lalolagi e ala i faiga faapolotiki ma faamiliteli ona pulea le Fagaloa o Peresia, lea e fai ma sui o le 15 pasene o punaoa a le lalolagi. O le 1979 Carter Doctrine o loʻo taʻua manino ai e faʻaagaga e le US le aia tatau e faʻaaoga ai le militeri i le tulaga o soʻo se faʻamataʻu i le suauu ma le kesi a le itulagi.
I lena tulaga ua salalau ai e Uosigitone se fesoʻotaʻiga o nofoaga i totonu o le eria ma tausia se tasi o ana vaʻa tele, The Fifth, faʻauluulu i le Fagaloa. Ua faaauupegaina ana uo ma tau ai le tele o taua ina ia mautinoa lona tulaga maualuga i le itulagi.
Ma o mea uma na faatoa tu'itu'i i totonu o se pulou moa.
Ua tuuaia e Uosigitone Iran, ae o le faamaoniga o lena mea e le aoga. E le'i faia lava e tagata Amerika se fa'afanua o le radar e fa'aalia ai le mea na afua mai ai fana, ma e o'o lava i le pulega o le Trump ma le Saudi ua fa'aitiitia le tu'ua'ia sa'o o Teheran, ae fai mai na "lagolagoina" e le au Iran le osofa'iga.
O se vaega o lena mea e masani ona tuai kolone mafaufauga mamanu: e le mafai e Houthi "muamua" ona toso ese lenei mea. O le mea moni, o loʻo faʻaleleia e le au Houthi a latou drone ma faʻaulu faʻatau mo tele tausaga ma ua fa'aalia le tele o tomai fa'atasi ai ma tekonolosi fa'afou.
O le US-ma, mo lena mea, o le Saudis-o loʻo i ai le malosi tele, ae o aʻafiaga e ono tupu mai sea tali e matua taugata tele. Afai o le 18 drones ma le fitu cruise missiles na faia lenei tele o mea leaga, o le a le tele e mafai ona faia e le selau? O le tau o le suauu o le lalolagi ua uma ona oso i le 20 pasene, o le a le maualuga o le a latou oʻo i ai pe a fai e sili atu osofaʻiga manuia?
Na o le pau lava le auala e aveese uma ai fana ma drones o se osofaʻiga eleele ma galuega. Ma o ai o le a faia lena mea? Ole United Arab Emirates (UAE) ua uma ona amata fa'ate'a i tua ana 'au mai Yemen ma ua faia lauga ma le Houthis talu mai Iulai, (o le mea lea na le osofaia ai fale suauʻu UAE i lenei taimi). O le au a Saudi ua mamanuina mo le tausia o le totonugalemu, aemaise lava i totonu o Shiites i ona itumalo i Sasaʻe ma Bahrain. O aloalii i Riyadh e matua le mautonu lava e uiga i le avanoa o se osofaʻiga e fausia ai se autau masani.
US? O le a alu i se faigapalota ma tau ua uma ona sii i luga ole pamu? Po o le a lava le tulaga, e le manao le militeri a Amerika e toe faia se isi taua i Sasaʻe Tutotonu, e leai, seʻi manatu ia te oe, ona ua faafuasei ona latou mafaufau, ae pei ona tuu e Gen. Joseph F. Dunford Jr., le taitaifono o le Joints Chiefs of Staff. e, e tafe mai ai punaoa mai feagai ma Saina.
Amata i le pulega a George W. Bush, ma faatelevaveina i le taimi o le "Asia Pivot" a le au peresitene o Obama, o loo sauni le militeri a Amerika mo se feteenaiga ma Saina i le itu i Saute ma/po o Sasae o Saina. O loʻo iai foʻi fuafuaga a le Pentagon e faʻafeagai ma Rusia i le Baltic.
O se tasi e masalomia na faamanino mai e le au aoao e faapea, e ui e mafai ona latou feulaina le tele o tagata Iran, o se taua fana o le a le tau fua. US Patriot missiles e le mafai ona puipuia le suauu a tatou uo (poʻo nofoaga Amerika i le itulagi) ma e ui o le malosi o le anti-missile i luga o nisi o vaʻa a le US e lelei tele, ae le oi latou uma e faʻaauupegaina i faiga lelei e pei o le Sea Sparrow. O tagata Amerika o le a toe foʻi mai i totonu o pusa i le taimi lava na amata ai le tauvaga o le palota.
Pe na maua e le militeri lena feʻau i le Oval Office e leʻo manino, ae o le viliina e le Trump o lana tautalaga i luga o Iran e faʻaalia ai e ono iai.
O le a le mea ua tupu nei? O le White House ua manino lava le teenaina o se tali a le militeri i se taimi puupuu. O le tautalaga a Trump i le UN na taulai atu i le osofaia o le lalolagi atoa ma le galulue faatasi faavaomalo, ae le o Iran. Ae e ono faʻaauau pea le faʻalavelave seʻi vagana ua naunau tagata Amerika e faʻamalieina nisi o latou faʻasalaga "maualuga maualuga" e fai ma faʻataʻitaʻiga i se fofo faʻavaomalo.
E mautinoa lava e le o alu ese le US mai Sasaʻe Tutotonu. E ui lava i le mea moni o le suauʻu shale ua liua le Iunaite Setete i le gaosiga o suauu sili ona tele i le lalolagi, o loʻo matou tumau pea laʻu mai e tusa ma le tasi miliona paelo i le aso mai Saudi Arabia. O Europa e sili atu ona faalagolago i le suauu Fagaloa, e pei o Saina ma Initia. O le US e le o toe savali ese mai le 70 tausaga faʻaopoopo i luga o le itulagi.
Ae le tutusa le laupapa fa'ailoga ma le ono masina talu ai. O Amerika atonu o loʻo i ai le malosi o le militeri i Sasaʻe Tutotonu, ae faʻaaogaina e ono mafai tane suau'u tau o le lalolagi ma auina atu ai Sisifo—faapea foi Initia ma Saina—i se tulaga faaletonu tele.
O Isaraelu o loʻo avea pea ma malosiaga faʻapitonuʻu, ae afai e filifilia se taua ma Iran poʻo Hezbollah o na drones ma vaʻalele o le a agai i luma. O loʻo faʻalagolago Isaraelu i lana "Iron Dome" anti-missile system, ae e ui o Iron Dome e mafai ona faia se galuega lelei tele e faasaga i faʻaupuga anamua na faʻaaogaina e Hamas, o feʻaveaʻi feaveaʻi ma drones o se isi mataupu. E ui e mafai e Isaraelu ona faaoo atu le leaga tele i so o se tasi o ona fili, ae o le tau e mafai ona sili atu le maualuga nai lo le taimi ua tuanaʻi.
Stalemates e mafai ona lamatia ona o loʻo i ai se faʻamalosi e taumafai e talepe i latou e ala i le faʻaofiina o se taʻaloga e suia ai auupega. Ae o stalemates foi e faatupuina ai le avanoa mo fofo fa'alapotopotoga. E mautinoa lava o le tulaga lena i le taimi nei. Afai e tula'i mai se malo e sili atu le tuto'atasi mai lenei taamilosaga mulimuli o faiga palota a Isaraelu, e ono la'a ese Isaraelu mai le taumafaiga faifai pea a le Palemia Benjamin Netanyahu faasaga ia Teheran. Ma e fiafia Trump i "fefaʻatauaiga," e ui lava e le lelei tele o ia ia i latou.
"O le paleni fou lea," o le tala lea a Newclick Editor-In-Chief Prabir Purkayastha i le Asia Times, "ma o le vave ona talia e le US ma ana paaga NATO, o le vave foi lea o le a tatou sailia le filemu i le itulagi."
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo