“Matou te taofi nei upumoni ina ia faamaonia e i latou lava, o tagata uma [sic.] na foafoaina tutusa, ma ua faaeeina ia i latou e lo latou Foafoa ni Aia Tatau patino e le mafaaseseina, e aofia ai le Ola, Saolotoga ma le sailiga o le Fiafia. — Ina ia faamautuina nei aia tatau, ua faatuina ai Malo i totonu o Tagata [sic.], e maua mai ai o latou malosi amiotonu mai le maliega a le au pulea, — So o se taimi lava e faaleagaina ai e soo se Ituaiga Malo i nei iuga, o le Aia tatau lea a Tagata le suia. po o le soloia, ma faatuina se Malo fou, i le faataatiaina o lona faavae i luga o ia mataupu faavae ma le faatulagaina o ona malosiaga i se tulaga faapena, e foliga mai o le a sili atu ona faatino lo latou Saogalemu ma le Fiafia.”
– Thomas Jefferson, Tautinoga o le Tutoatasi a le Iunaite Setete
O uluai lomiga o le Teuteuga Lona Lua i felafolafoaiga na tusia ai le Tulafono Taufaaofi o Aia Tatau na aofia ai le tele o le libertarian specificity. I le aso 8 o Iuni, 1789, na fautuaina ai e James Madison (Federalist) mea nei:
“O le aia tatau a le nuu e tausia ma ave ai auupega o le a le solia; o se vaegaau e faaauupegaina ma pulea lelei o le puipuiga sili lea o se atunuu saoloto ae e leai se tagata e matuā mataʻituina le faaaogāina o auupega e tatau ona faamalosia e tuuina atu le auaunaga faafitafita.”
O Madison o se tagata le mautonu i lona taimi, ma le fefe ina ne'i fetagofi le to'atele o tagata faigaluega i auupega e tetee atu ai i avanoa, pule, ma le pule. I le aso 4 o Setema, 1789, na palota ai le Senate e sui le gagana o le Teuteuga Lona Lua e ala i le aveesea o le faauigaga o le militia ma taia le fuaiupu tetee ma le lotofuatiaifo. I le aso 9 o Setema, na toe teuteuina ai, ma ia Setema 21, na toe teuteuina mo le taimi mulimuli, e faitau ai:
"O se militia faʻatonutonu lelei e manaʻomia mo le saogalemu o se Setete saoloto, o le aia tatau a Tagata e tausia ma ave auupega e le tatau ona solia."
O le teuteuga lona lua lea ua ta'uta'ua. O le faauigaina o le "libertarianism" ua matua le ogatasi lava i tala faasolopito, mo tagata Amerika libertarian libertarian ma Sepania libertarian communists. E ui atonu e i ai ni o latou lagona "tetee i le pule" e tutusa ai, o nisi o eseesega fuafuaga ma le vaʻai e matua manino lava, e faʻamaonia ai le lua o ni fili faʻasolopito i mataupu sili ona faʻavae-mai fegalegaleaiga saoloto, i meatotino, i aia tau feusuaʻiga, i vaega laiti ua le maua.
Social Libertarianism & The Post-Revolutionary Years i Amerika
O loʻo fou pea mai le Revolutionary War, i le taimi o Mataupu Faavae o le Confederation (o se faʻavae pule faʻavae o mea na mulimuli ane soloia), sa nofo aitalafu le Iunaite Setete i le tele o tagata aitalafu mai fafo mo a latou fesoasoani i le taimi o le Revolutionary War. Na amata ona tuʻuina atu e le Setete ni lafoga faʻaletonu i luga o aitalafu ona o le au faifaatoaga matitiva Amerika i tua na faʻaaluina tausaga talu ai nei e tau ai i le Taua, nai lo le faʻatoʻaga. Ona, tele o setete na amata ona toe faʻaaogaina masini a le au faifaatoʻaga, fale, ma faʻatoʻaga e totogi ai lenei aitalafu. (E ui lava, na teena e le Kovana populist ma le libertarian John Hancock le faia o ia gaoioiga.) Na amata ona tetee le au faifaatoʻaga ma fouvale, ma sa pueina le au faʻatonu taʻitaʻi.
Na taʻitaʻia e Daniel Shays, na amata ona tapunia e le au faifaatoʻaga fale faamasino o le itumalo ma iu ai ina faʻalavelaveina faʻasalalauga i le aoina o aitalafu ma lafoga. I le taimi nei, e leai se vaegaau tumau na i ai i totonu o le US, ma o le sa avea muamua ma Continental Army General Benjamin Lincoln na talosagaina e le Setete o Massachusetts e talosagaina ni tagata mauoa tumaoti e fausia se autau e faatoilaloina nei faifaatoaga, faʻaumatia le fouvalega, taofi le aia tatau a le Setete. toe maua fanua, aoao atu se lesona e uiga i le setete, ma aoao atu i e matitiva se lesona e uiga i le amio pulea ma le faatulagaga sa latou ola ai.
Sa faaalia e Shays ma le au faifaatoaga populist se lagona faasaolotoina o latou taimi, ae o latou manatu sa matua le ogatasi lava ma le saolotoga o le tamaoaiga o le tagata lava ia po o le saolotoga o tagata mauoa o latou taimi.
O le vaaiga sili ona faasaoloto i le Revolutionary America na sipelaina e Thomas Paine, i ana tamaitusi lauiloa "Common Sense" ma mulimuli ane i le "Aia Tatau a Tagata." E ui o le tele o paaga a le Feterale ma mulimuli ane, le Federalist Party, sa tau le natia lo latou inoino i tagata lautele, o tusitusiga a Paine na faʻamalosia ai le toʻatele i le manatu e mafai e tagata ona maua faʻatasi, ma e tatau ona latou faia filifiliga e aʻafia ai o latou olaga. . I le taimi o le American Revolution, o le tele o tama na faavaeina sa i ai se mafutaga le mautonu ma Paine. E ui ina latou talisapaia o lana tautalaga na musuia ai tagata e tau ma Peretania, na latou popole ina neʻi manatu mamafa le tautala.
Ina ua amata ona tusia e le au maualuluga a latou lava tamaitusi e luʻitauina ai le manatu lauiloa a Paine e faapea o se faavae e tatau ona avea o se faʻavae e "le gaioiga a tagata uma ae le o se tasi" i lalo o le "toe iloiloga faʻavaitaimi ma teuteuga faatemokalasi," na faʻaalia ai e radicals lo latou le taliaina, masani i se faiga faatupu vevesi. Ina ua tusia e se tusitala e le o taʻua se igoa o se tamaitusi ua faaulutalaina “O Le Faasesē Ua Faailoa Mai; po o le Loyalty and Interest United: In Answer to a Pamplet Entitled Common Sense,” na manaʻomia e le Komiti Mechanics a Niu Ioka ia iloa po o ai le tusitala ma valaau mo le faamutaina vave o lana gaosiga. Ina ua musu le lomitusi, na ave faamalosi e sui o le komiti le tusi lolomi, ona susunu lea o le oloa atoa. O isi 'a'ai na latou va'aia fa'aaliga fa'apenei o fa'atinoga tu'ufa'atasi e tete'e atu i fa'asalalauga fa'ato'aga.
I le isi sefulu tausaga na sosoo ai ina ua mavae le fouvalega, e toatele tagata na le mautonu i Amerika ina ua mavae le fouvalega. Na aofia ai le au faifaatoʻaga na leiloa a latou faʻatoʻaga i tagata faʻatauvaʻa, o le au faipule na moomoo ia manumalo Farani Jacobins, o tagatanuu mafaufau alualu i luma oe na manaʻomia se aʻoaʻoga lautele lautele, ma "tagata faʻapitoa" oe na manaʻo e aveese uma tulaga faʻaaloalogia ma mea faʻapitoa faʻapitoa. E ui lava o se motu o tagata eseese ma le tele o le fiafia, e foliga mai e masani ona latou lagolagoina i latou masani-o le malo fou e le fiafia i le pule. O nei "sosaiete na faia e le tagata lava ia" e pei ona taʻua e Siaosi Uosigitone na latou aofia ai i latou lava i le tusiaina o tusi, faia o vaega o talanoaga, ma taumafai e faʻamalosia i latou o loʻo i le pule e faʻatino faiga faʻavae lelei.
O sosaiete faatemokalasi i Penisilevania na foliga mai na matua malosi ma lauiloa. O a latou faʻamatalaga ma gaioiga e matua faʻalavelave ai le Feterale i le pule faʻapea foʻi ma le Democratic-Republican Party o Jefferson ma Madison. E ui ina sa le mafai e Peresitene Uosigitone ona maua se faamaoniga faaletulafono e taofia faamalosi ai sosaiete mai le i ai, ae na ia tuuina atu ni faamatalaga i le au tusitala, ma na ia saunoa foi i luma o le Konekeresi e uiga i le matautia o ia faalapotopotoga tumau.
E ui lava na maua e sosaiete le manatu o le vaega pule, ae na latou faia sina taufaamatau i le malo ma le tamaoaiga ua faavaeina seia oo ina faatino e Siaosi Uosigitone se lafoga o le whisky i le 1791. O le fuafuaga na mamanuina e Alexander Hamilton e siitia ai tupe maua ina ia totogi ai aitalafu. na fa'atupuina i le taimi o le Fouvalega e ala i le lafoga o oloa i luga o saito fa'amama e pei o le uisiki. O le lafoga na taʻitaʻia ai le au faifaatoʻaga a Penisilevania ma le au faʻafefeteina e ulufale atu i vaega faatemokalasi, ma latou manaʻomia se gaioiga. E ui lava, na taumafai le au pulega e faʻateʻaina a latou tetee e pei o se mea laiti, o le au faifaatoaga laiti ma le au faʻatau i sisifo o Penisilevania na faʻalagolago i le faʻatau atu o whisky ona o lo latou le mafai ona faigofie ona feaveaʻi saito i soʻo se isi ituaiga i luga o mauga ma Sasaʻe. O le faatauina atu foi o le uisiki o le auala foi lea na maua ai e nei faifaatoaga i nuu i tua ni tupe ua aloaia e le feterale- o se oloa sa matua naunau i ai le itulagi ma e na o le pau lea o le auala e mafai ai ona totogi le lafoga.
E ui lava i lo latou tetee, ae na faatino le lafoga, ae na finau pea le au faifaatoaga e faaauau pea le tetee. O le au ao lafoga na valita ma fa'aofuofu, ma e o'o lava i tagata fa'ameaalofa na latou va'aia le tulaga lava e tasi. O le sosaiete Mingo Creek sa faapitoa le fiasili. Na latou faia ni vaegaau ina ua uma ona faoa fana mai i fale o auupega, faia a latou lava faamasinoga, faia le taofia faasolitulafono, ma faamagalo tagata aitalafu. Ia Siaosi Uosigitone ma ana uo, o lenei faʻataʻitaʻiga i le pulea e le tagata lava ia na avea o se fouvalega, ma na tali atu Uosigitone e ala i le taʻitaʻia e le tagata lava ia o fitafita faʻaulu i le taua faasaga i fitafita tagatanuu o sosaiete faatemokalasi.
I le iloaina o lo latou le mafaia ona tetee atu i le malo tele i le taua, na tuu ai i lalo e fitafita a latou auupega. E le gata ina faatoilaloina e Uosigitone ia sosaiete faatemokalasi i le militeri, ae na tuʻimomomoina o latou uiga faʻapea foʻi ma lo latou tulaga i manatu lautele. Na matua pa'u'u lava tagata auai, ma o le tele o sosaiete na le toe feiloai atoa. Ae ui i lea, o tulaga na faaosofia ai alii ma tamaitai e galulue i tausaga ina ua mavae le Fouvalega na faaauau pea ona maua le aafiaga tutusa i le 19.th seneturi foi.
O le tali atu a Uosigitone ma le malo tele o Amerika o lo'o fa'aalia ai le auala e puipuia ai e le malo fa'a-Kapitalisi meatotino-i luga o le fa'avae o tagata ta'ito'atasi, ae le o le sa'olotoga lautele. I totonu o se sosaiete saoloto lautele, o uluai fouvalega a Amerika, e pei o Shays ma le Whiskey Rebellion, o le a le mafai lava ona nutimomoia. O meatotino semanu e avea ma tagata lautele, ae le o le tagata lava ia. O le fa'aeseesega o agafesootai ma tagata ta'ito'atasi libertarianism e taua tele e fa'aoso ese ai le eseesega i le va o faiga fa'ale-aganu'u fa'asa'osa'oloto, ma fa'ata'ita'iga fa'aleaganu'u faitioga ma ta'iala. O nei eseesega atonu e sili ona taua i le talafaasolopito o le 2nd Teuteuga.
Libertarianism ma le Teuteuga Lona Lua
O le mataupu tele muamua a le US Supreme Court (United States v. Cruikshank, 92 US 542 (1875)) o le faaiuga sili lea mo le US gun regulation. O se mataupu fa'ailoga lanu ma se fa'ai'uga fa'ailoga lanu i le Toefuata'iga Era, na lagolagoina e le Fa'amasinoga Maualuga lena mea Konekarate e le mafai ona faʻatapulaaina le aia tatau a Amerika e ave ai auupega, ae e leʻi faʻasaina e le Faavae tagata taʻitoʻatasi ma setete mai tapulaʻa. I lenei mataupu, na faʻatagaina e le Faamasinoga Maualuga ni tagata papaʻe faʻailoga lanu mai le faʻasaina o tagata Aferika-Amerika mai le uuina o auupega, ma iʻu ai i le fasiotia o le 60 Aferika-Amerika, i le mea na taʻua o le Colfax Massacre. O se tasi lea o le tele o faaiuga i le amataga o le talafaasolopito o Amerika lea na faamalosia ai le tuʻuina atu poʻo tutoʻatasi "aia tatau a le setete" faiga faʻavae-o se finauga faʻapitoa mo le saʻolotoga faaupufai, finau mo setete laiti (e tutusa ma nisi o finauga mo pisinisi laiti i aso nei), e tusa lava po o le a le faʻailoga lanu, faʻafeusuaiga. , po'o se isi mea e leai se mataupu faavae.
E le'i leva talu ona fa'amaonia e le Faamasinoga Maualuga ia setete o le Confederate e taofia ai tagata Aferika-Amerika mai le umiaina o fana, o le a toe fofogaina e le USSC se isi mataupu taua i luga o le Teuteuga Lona Lua. E ui o Cruikshank o le faʻailoga pito sili ona taua mo le vaevaeina o faiga faʻavae a le US ma le atinaʻeina o le fenumiai o faiga faʻavae eseese i setete uma, o le isi Faamasinoga Maualuga e sosoo ai.nd O le teuteuga mataupu atonu o le faʻataʻitaʻiga sili lea ona manino o le vaʻaia o agafesootai mai saolotoga o tagata taʻitoʻatasi, ae, e pei o le muamua, e iai lona faʻamatalaga.
I le 1877, na tetee ai tagata faigaluega i le salafa o le atunuu, i le mea ua tatou taʻua nei o le Great Railroad Strike o le 1877. I Chicago, Ilinoi, sa sauā tele le osofaiga. Na faʻaaogaina vai inu, osofaʻia fale ma ofisa, fanaina e leoleo tagata o loʻo savavali i auala, ma mulimuli ane, na faʻatau e le Setete o Ilinoi Gatlin Guns. Na tali atu le au faigaluega e ala i le faia o se vaegaau. Na taʻitaʻia e Herman Presser, na aʻoaʻoina ma le filiga tagata agafesootai Siamani i Lehr und Wehr Verein. I le 1879, na latou solo ai i latou lava ma saisaitia. Na lauiloa le au a Presser mo Presser v. State of Illinois (116 USSC 252 (1886)): “e le taofia se setete mai le pasia o ia tulafono e faatonutonu ai avanoa ma puipuiga o ona lava tagatanuu aua e le faapuupuuina o latou avanoa ma puipuiga o ni tagatanuu. o le Iunaite Setete.”
Na fa'ai'u e le fa'amasinoga e mana'omia e Presser's ma isi vaega'au ona lesitala i le setete, e mana'omia ai la latou fa'atagaga. O le mea lelei, o se faʻamatalaga manino lea e mafai e setete ona taofia tagata mai le faʻaauupegaina o latou lava i fitafita e ono luʻitauina ai lo latou malosi. Na avea lea ma meafaigaluega sili ona masani e taofia ai le tetee i le malo ma le aufaigaluega i le Iunaite Setete, ma sa o faatasi ma se saluina o faauigaga fou tutusa i le US.
O le faauigaga aupito lata mai i Ilinoi sa i totonu o lona 1970 State Constitution toe teuteuga, ma le faamoemoe o le faamatalaina o le "militia" mo lenei faamoemoe: O le militia a le Setete e aofia ai tagata malolosi uma o loʻo nonofo i le Setete sei vagana ai i latou e tuusaunoaina e le tulafono. (Mataupu XII: Militia, Vaega 1: Sui Usufono)
O lenei gaioiga i le faʻamatalaga a le setete o le "militia" na faʻatulagaina ai se faʻavae mo se tulafono faʻapitoa mo le faʻatinoina o fana ma le umiaina i le Iunaite Setete. I le isi itu, o mataupu lata mai ua faia moni lava se puipuiga mo tagata taitoatasi aia tatau a i latou e ona fana e ave ai aupega. E ui o le Iunaite Setete e le o se utopia mo le National Rifle Association, ae o le mea moni e sili atu le saʻolotoga i saolotoga o fana nai lo le tele o setete atiaʻe. O le tele o tulafono faatonutonu o fana e mafua mai i faaiuga a setete taʻitasi-e masani o se 'alofaga a le au faipolokiki tulaga feterale i le US e alu ese mai le faia o se tulaga i mataupu faaupufai. E ala i le tuʻuina atu o fesili i lalo i setete, e mafai ona latou sosola ese mai le tuʻuaʻiga ma foliga mai o loʻo lagolagoina le fausaga o le setete federated na faavaeina le Iunaite Setete o Amerika.
Talu ai nei, o le Itumalo o Kolomupia v. Heller na i'u ai i se manumalo la'ititi mo le NRA, o le fa'asaoina o aia tatau a tagata ta'ito'atasi e ave fana i totonu o le fale mo le puipuiga o le tagata lava ia, tusa lava po'o le a lo latou tulaga i totonu o le militeli. O lenei aiaiga mulimuli o le faaiuga sili ona lauiloa o se tasi o itu o felafolafoaiga i le lua seneturi talu ai. E matua popole lava le NRA tagata taitoatasi sa'olotoga, e pei o nisi o ona sui auai e oo lava i le taumafai e puipuia faalelotu "tu lou eleele" tulafono ina ua mavae le fasiotiga o Trayvon Matini.
E le taofia le NRA pe a o'o i tagata ta'ito'atasi ma a latou aia tatau e maua ai fana. E masani ona latou faia ni taumafaiga e faataga tagata e iai faamaumauga tau solitulafono e umia aupega. O le mafuaaga lava lea e tasi, e ui i lea, o i latou o se faatupeina autu o le faasaoina o meaola; aua o le fa'asaoina o meaola e fa'aola ai le tele o manu e fa'aauau ai le tulituliloaina o se ta'aloga manuia ma mea fiafia i nu'u i tua o Amerika.
E le o popole le NRA i le aia tatau a tagata Amerika e tauaveina ai auupega mo le faamoemoe muamua o le Teuteuga Lona Lua. O loʻo latou popole i le aia tatau o auupega ma auupega e faʻatau atu a latou oloa i luga o le maketi, aua o na kamupani e tusia siaki e taofia ai le NRA i pisinisi. E le o se mea e ofo ai le NRA o le a le fai mai se va'aiga e uiga i le soloia Presser v. le Setete o Ilinoi. I le avea ai o se vaega faʻapitoa faʻapitoa, latou te popole i le aia tatau a Remington, Winchester, ma Feterale e faʻatau atu taʻaloga o auupega. E le popole le NRA i le aia tatau e ave ai auupega. Afai ei ai se mea, atonu o le a tetee le NRA i le taumafaiga iloga a Herman Presser, ona o loʻo iai le malosi e faʻaumatia ai kamupani o loʻo lagolagoina le NRA i mea tau tupe.
O le mea e ofo ai, o se fa'ata'ita'iga masani lea o le fa'asa'olotoga o tagata ta'ito'atasi e fa'atusaina i se mea moni fa'ale-agafesootai mata'utia. O uluai tagata fa'asolopito fa'alilolilo o tagata sa'oloto i se tulaga fa'ale-agafesootai. O le Anti-Federalists ma e oʻo lava i le Feterale, e pei o Thomas Jefferson, e manino lava le tele o manatu faʻasaʻolotoga, nai lo le Conservative Federalists, pei o Madison.
Na talitonu Jefferson o la latou suʻega fou e taʻua o Amerika e mafai ona avea e pei lava o le sauā, faʻasauā, ma le matautia e pei o Egelani. O le iʻuga, na ia mataala ai, ma lapataʻia i lona malosi; sa manino lava sa i ai sona faamoemoega faapolokiki i tua atu o lana faauigaga o le Teuteuga Lona Lua. "O le matagofie o le Teuteuga Lona Lua o le a le manaʻomia seʻi vagana ua latou taumafai e ave." Na ia malamalama foʻi i le mataʻutia o le toesea i pisinisi tumaoti: "O i latou e tuʻi a latou fana i suotosina o le a suotosina mo i latou e le faia." (Ioe, o loʻo umia e Jefferson ni pologa. O lana finauga iinei na matua manino lava i ona lava talitonuga faʻapitoa; pe a fai o ana upusii e uiga i le Teuteuga Lona Lua na faʻaaogaina i fafo atu o le tulaga o le faamasinoga a Cruikshank, atonu o le a sili atu ona vave maua e tagata Aferika-Amerika le saolotoga lautele. )
O lenei manatu libertarian e le na o le US. O le National Confederation of Workers (CNT) i Sepania sa avea ma anarchist (libertarian communist) iuni fefaʻatauaʻiga, ma ina ua tulaʻi mai faʻalavelave a le malo i luga o lima o loʻo tafe atu i Sepania, sa latou faia le mea sili latou te mafaia e faʻamautinoa ai o loʻo faʻaauupegaina lelei tagata faigaluega ma tagata faifaatoaga e fai le taua i totonu. le taua a le vasega o lo o loma. O lenei taʻiala o le vaʻaia o taua ma sauniuni mo ia sa masani i le tele o suiga fou. Ae ui i lea, i totonu o sosaiete faʻatupu faʻauluuluga, o loʻo faʻatapulaʻaina le faʻatonutonuina o fana, o faʻamatalaga faʻasalalau atonu e sili atu ona taua.
Mo se faʻataʻitaʻiga, i Ilinoi, e le mafai e tagatanuʻu ona faʻapotopotoina o se vaega taua ma uu lima. Ae i se tulaga tuusaunoaga o lo o i ai le vaega o le itu taumatau ua uma ona auai ma ua aloaia faaletulafono, o le aoaoina o auupega atonu e le o se manatu leaga, pe afai e leai se isi mafuaaga nai lo le valaau o le fesili i le faamasinoga e faataape ai le itu taumatau.
Po'o le a lava le tulaga, o le aufaasālalau ua mautinoa ua suia le manaʻoga e faʻatulagaina ma faʻaalia i tatou i tagata lautele. O aso o taua i auala e le o pu'eina i mea pu'eata ua leva. O le isi eseesega tele o aso nei mai le 1879 o le atinaʻeina o le tamaoaiga ma faʻalapotopotoga o setete uma e 50 i le US. E ui e ono mafai e le tetee ona pu'e leoleo i taimi e le leoleoina ai, ae e le mafai ona latou fuafua e faatoilaloina le malo malosi o le setete ma le feterale i le taua.
O taumafaiga a Presser sa matua talafeagai ma aoga mo lona taimi. Na latou tulaʻi mai se tulaga ogaoga e luʻitauina ai le setete ma pulega feterale. E ui o nei taumafaiga atonu e foliga mai e le aoga tele ia i tatou, i aso nei, e mautinoa lava o se lesona mo le eseesega o saolotoga lautele ma tagata taitoatasi. E mafai ona tatou fesili pe aisea e musu ai le NRA e fai fesili faʻaagafesootai e le o se mea e maua ai tupe mama i pisinisi tumaoti, aemaise lava pe a faʻatusatusa e nei saolotoga faʻaagafesootai ma saolotoga tau tamaoaiga o pisinisi tumaoti. E mafai ona tatou va'ava'ai fa'apolokiki vasega o lo'o galue i totonu o le Presser v. le Setete o Ilinoi mataupu. O lagona ma atugaluga a Anti-Federalists e uiga i le Teuteuga Lona Lua i lona tusiaina na iu lava ina aveesea i totonu. Presser v. le Setete o Ilinoi.
Libertarianism ma Isi Mataupu Fa'aagafesootai
Ole su'esu'ega lava lea e tasi e mafai ona ofoina atu mo isi vaega fa'asa'olotoga, pei ole American Civil Liberties Union. Ina ua tusia e tamaitai tetee i ponokalafi i le 1980s se tulafono e faataga ai tagata ua afaina i solitulafono tau feusuaiga e molia ai i latou o loo faia le solitulafono, e aofia ai ma tagata fai ata mataga e faalauiloaina ai sauaga faapena, na iloa ai e tamaitai le avanoa e faamuta ai le leoa ma le nutimomoia o leo o tamaitai e ala i le aveina. lalo o pisinisi ponokalafi. E tusa lava pe pasia le pili a Andrea Dworkin ma Catherine MacKinnon e ala i le palota ma isi palota i le tele o nuʻu ma setete, na faʻaumatia e le Faamasinoga Maualuga.
Na auina atu e le American Civil Liberties Union loia "saoloto tautala" i le puipuiga o Hustler, Playboy, ma le vaega o totoe o pisinisi ponokalafi. I se taumafaiga e faʻasaoina a latou aia tatau e lolomi ma faʻatau atu soʻo se ata faʻatauvaʻa latou te manaʻo ai, na faʻatupeina le ACLU i le faitau miliona ma miliona o tala e manumalo ai i lenei mataupu, i soʻo se auala talafeagai. Na manumalo le ACLU, puipuia Larry Flynt, Hugh Hefner, ma isi aia tatau a le aufaipisinisi pornopraphy e lolomi ai soʻo se ata latou te mananaʻo ai, i soʻo se mea faʻatauvaʻa ma fefaʻatauaʻiga, pe aofia ai ma faʻamalosia le faʻamalosi, faʻaleagaina tamaiti, faʻaleagaina, poʻo se isi lava mea. O le ACLU o loʻo faʻatumauina tutusa faʻamatalaga faʻapitoa taʻitoʻatasi o le libertarianism e oʻo mai i aso nei.
E oo lava ina latou faia atili. E puipuia pea e le ACLU le aia tatau a tagata solitulafono e nonofo latalata i aoga tulagalua. Ae peita'i, afai e iai se finagalo o le sosaiete i lenei mea, e mautinoa lava latou te ioeina e le tatau ona fa'atagaina tagata fa'ata'ita'i i se mea e latalata i se a'oga tulagalua. O lea la, afai e lagolagoina e se tasi le faatemokalasi, o le vafealoaʻi faʻasaʻolotoga e foliga mai o le puipuia o tagata solitulafono taʻitoʻatasi mai le lamatia. E faapena foi, afai e filifili tamaitai e faaleagaina e ponokalafi o latou tulaga, e lamatia ai i latou, ma e tatau ona faamutaina, o le faaiuga faatemokalasi a i latou e sili ona aafia e ono iu ai i le faamutaina o ponokalafi.
I le tulaga lava e tasi, afai e filifili nuu latou te mananao e taofi auupega i totonu o latou nuu, e tatau ona i ai sa latou aia tatau e faatonutonu ai auupega faapea. O nei finagalo fa'atemokalasi uma e aofia ai fa'ai'uga fa'aagafesootai. Pe a faaleo ma fa'atino e tagata o latou mana'oga i faiga fa'avae e a'afia ai i latou, o le sa'olotoga lena i lona uiga lautele. O le saolotoga lava lea e tasi na faʻalauiloaina e le au Sipaniolo anarchist, ma o se malamalama sili atu ona manino, faʻameamea o le saolotoga nai lo tama na faavaeina le Iunaite Setete.
O lea, e le lava le fai atu tatou te mo le saʻolotoga, saʻolotoga, poʻo le lagolagoina foi o le libertarians. Na'o le fa'aulufaleina o nei fa'amatalaga e le "tagata ta'ito'atasi" e le lava lea, aua o saolotoga ta'ito'atasi o le to'atele e ono mana'omia ai sa'olotoga fa'aagafesootai e sili atu nai lo le sa'olotoga o le 1% o isi tagata. Mo se fa'ata'ita'iga, o se tagata e tu'ufa'atasia saoloto o ia ma nisi o manatu i luga o se nofoaga o galuega e sili ona puipuia e ala i le fa'atasia saoloto o tagata faigaluega i le nofoaga o galuega i totonu o se iuni, fa'ataga i latou e fa'amaopoopo e puipuia aiā tatau a tagata ta'ito'atasi uma e fa'atasi ai ma nei manatu. O le fesili po o ai le saolotoga o loo tatou puipuia e taua.
Tagata fa'asa'olotoga ta'ito'atasi (pei o le Libertarian Party, Rand Paul, po'o Ron Paul) i Amerika e masani ona tete'e i iuni i luga o le fa'avae latou te taofiofia le sa'olotoga o kamupani ta'ito'atasi e galulue saoloto i luga o le maketi. Ae ui i lea, o lenei tagata "saolotoga" e sili atu i le toʻatele ma matua aʻafia ai i latou. Ina ia malamalama ia Ron Paul, le Libertarian Party, le ACLU, Hugh Hefner, poʻo le NRA o ni uo a tagata faʻaagafesootai libertarian e faʻafeagai ma faʻataʻitaʻiga anti-capitalist. O le a sili atu ona lelei le aʻoaʻoina o tagata saʻoloto i Amerika mai lesona a Daniel Shays, Thomas Paine, Herman Presser ma lana militia faʻaagafesootai (Lehr ma Wehr Verein), Andrea Dworkin ma Catharine MacKinnon, ma le Spanish CNT-FAI. O latou manatu e le fetaui ma manatu o le tagata faasaoloto tagata taitoatasi i le talafaasolopito.
O Andy Lucker ma Travis Albert o sui o le Autonomy Alliance.
Ina ia fa'afeso'ota'i i latou, imeli [imeli puipuia].
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo