Punavai: Miti masani
Ata na saunia e JessicaGirvan/Shutterstock
Ua fa'aalia mai se su'esu'ega fou ose fa'ato'a fa'ato'a fa'ato'ilaloina e malo le faia o gaioiga o le tau ma fa'amoemoe i luga o le ala mo le fa'atapula'aina o le vevela o le lalolagi i le 1.5 tikeri Celsius i luga a'e o tulaga tau pisinisi.
Fa'asalalau Aso Lulu e le Climate Action Tracker (CAT), le iloiloga ua na o le tasi le atunuu, o Gambia, e "1.5°C Paris Agreement e fetaui," ma maua ai le gaioiga atoa o le tau a le Iunaite Setete-e ui lava i le taliaina o le "U-turn on climate change" talu mai le Trump administration-e "le lava."
O le auʻiliʻiliga, lea na aofia ai faiga faʻavae a malo e 36 ma le Iuni a Europa, na faʻavasegaina ai le salalau o faʻaletonu e sili ona mataʻutia ona o le "faanatinati atoatoa" o gaioiga o le tau na faʻamalamalamaina e le IPCC lata mai. tala, o se lomiga na taʻua e le taʻitaʻi o Malo Aufaatasi, António Guterres, "o se tulafono mumu mo tagata."
O le CAT, o se taumafaiga a leoleo a le Climate Analytics ma le NewClimate Institute, na ia faamatalaina se "2030 emissions gap" i le fuafuaina pe faapefea e fuafuaga a malo ma faiga faavae o loʻo i ai nei e tele lava ina le taulau i luga o le ala e ausia ai le 1.5˚C paepae o le mafanafana.
Fai mai le auʻiliʻiliga "o le IPCC o loʻo manino mai o le oʻo atu i luga o le 1.5 ° C auala o lona uiga o le faʻaitiitia o le emisi i le 50% i le 2030" ma o le ausia o lena sini "ua le o toe avea ma se mea e mafai, ae o se tasi o faiga faʻapolokiki."
E foliga mai e leai se mea faapena.
I se faʻamatalaga, Niklas Höhne o le NewClimate Institute na faʻasino ia Me, ina ua maeʻa le US President Joe Biden's "Leaders Summit on Climate" ma le International Petersberg Climate Dialogue, ina ua "matou lipotia e foliga mai o loʻo i ai le malosi lelei i tautinoga fou o le tau, ae o malo. ona fa'ato'a tapunia ai lea o le avanoa e o'o atu i le 14%.
“Ae talu mai lena taimi,” o le tala lea a Höhne, “e itiiti lava pe leai se faaleleia: e leai se mea o gaoioi. Ua tapunia nei e le malo le va e oo atu i le 15%, o se laʻititi laʻititi talu mai Me. Soʻo se tasi e manatu o loʻo ia i latou taimi uma i le lalolagi, ae o le mea moni o le faʻafeagai o le tulaga lea.
O lenei su'esu'ega lata mai mai le CAT o lo'o aofia ai mea fou i ana faiga fa'atatau, e atagia mai ai fa'amoemoega e leai se totogi fa'apea fo'i ma le “fa'atatau atoa, o le fa'atatau i totonu o le atunu'u, faiga fa'avae ma gaioiga, fa'asoa talafeagai, tupe fa'aitiitia le tau (pe i luga o le tu'uina atu o tupe fa'aitiitia, po'o le fa'amalamalamaina o mea fa'avaomalo. e mana'omia le lagolago), ma le fa'aogaina o fanua ma vaomatua (pe a talafeagai ai).
Faʻavae i luga o faʻataʻitaʻiga atoa, o Peretania e na o le pau lea o le malo G20 ua manatu "toetoe lava lava," o se faʻavasegaga e aofia ai isi atunuu e ono e aofia ai Nepal ma Costa Rica.
E pei o le US, EU, Siamani, Nouei, ma Iapani atoa o fuafuaga o le tau na iloiloina e "le lava." Na auai Kanata i Pasila, Ausetalia, Initia, ma UAE o ni atunuu o latou fuafuaga na manatu "ua matua le lava."
O se vaega toalaiti o atunuu sa i ai le aotelega o fuafuaga o le tau na faavasegaina "e matua le lava."
"Iran, Rusia, Saudi Arabia, Sigapoa, ma Taialani e matua leaga lava le gaioiga o le tau," na maua ai le auiliiliga, "afai e talia e malo uma lenei faiga, o le a oʻo atu le vevela o le lalolagi i luga atu o le 4°C."
Ina ia agai i le itu saʻo, o le auʻiliʻiliga na faʻamalosia ai atunuʻu atinaʻe "ina ia faʻamalosia atili a latou sini e faʻaitiitia ai le faʻafefe i le vave e mafai ai, ia faʻatino faiga faʻavae a le atunuʻu e faʻafetaui ai i latou, ma ia lagolagoina le tele o atunuʻu atinaʻe e faia le suiga."
I tulaga o malosiaga, e tatau i malo uma ona faʻaogaina le paʻu o tau o mea faʻafouina e faʻaleleia ai ia mea faʻapipiʻi aʻo faʻaumatia foi fuafuaga mo soʻo se koale ma kesi faʻaauau, o le tala lea a le auʻiliʻiliga.
Bill Hare, Pule Sili o Climate Analytics, faʻamamafaina le manaʻomia mo le faʻavavevave o gaioiga e taofiofia ai le afu.
“Ua tuuina atu e le IPCC i le lalolagi se lapataiga o le 'code red' e uiga i le matautia o suiga o le tau e faamalosia ai le manaoga faanatinati mo le lalolagi ina ia faaitiitia emission i le 2030," o lana tala lea i se faamatalaga. "O le faʻateleina o le aofaʻi o tagata i le lalolagi atoa o loʻo pagatia i le sili atu ona ogaoga ma le tele o aʻafiaga o suiga o le tau, ae o loʻo faʻaauau pea gaioiga a le malo i tua atu o mea e manaʻomia."
"E ui o le tele o malo ua tuuto atu i le net zero," na ia fai mai ai "a aunoa ma se taimi lata mai gaioiga e ausia ai net zero e toetoe lava a le mafai."
O le lomiga na tatalaina i luga o mulivae o se lalolagi suesuega faʻaalia le salalau atu o popolega o le tau i tupulaga talavou, ma le 58% o le 10,000 16-25 tausaga le matutua na suʻesuʻeina lagona “faalataina” e ala i le leai o se gaoioiga a le malo i faalavelave faafuasei o le tau.
"O lenei suʻesuʻega e le tatau ona avea ma se taimi o le faanoanoa," fai Le tagata Siamani o le tau o Luisa Neubauer. "O le tali talafeagai i lenei suʻesuʻega o le a faʻalavelave tele le tau."
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo