Punavai: Truthout
[O le vaega muamua lea o le fefa'asoa'iga i le va o Robert Pollin ma Don Fitz mo le ZNet. O le vaega lona lua o le a avea ma se tali i lenei tala a Don Fitz. O le vaega lona tolu o le a avea ma se tali puupuu a Robert Pollin. O le vaega mulimuli o se fa'amatalaga pupuu fa'ai'u a Don Fitz.]
Lua Fa'atalanoaga ma Robert Pollin i le Fa'afitauli o le Tau ma le Global Green New Deal mo Z Magazine Felafolafoaiga
- Ose va'aiga lautele ile lalolagi Green New Deal vs. degrowth va'aiga a'o polokalame fa'amautu o le tau.
- Talanoaga o se polokalame faapitoa Green New Deal mo Kalefonia.
Fa'atalanoaga na faia e CJ Polychroniou
Fa'atalanoaga na muamua fa'aalia i totonu Truthout
Robert Pollin o le Polofesa Tulaga Maualuga o le Economics ma le Faʻatonu Faʻatonu o le Political Economy Research Institute (PERI) i le Iunivesite o Massachusetts Amherst. lana galuega lata mai i lenei mataupu e aofia ai tusi Fa'amatagofie le Tamaoaiga o le Lalolagi ma Fa'afitauli o le Tau ma le Fefa'ataua'iga Fou a le Global Green (tusia faatasi ma Noam Chomsky), faʻapea foʻi ma polokalame suiga lanu meamata mo setete e 9 US—New York, Washington, Colorado, Maine, Ohio, Pennsylvania, West Virginia ma California. O lo’o galulue fo’i o ia i le taimi nei
le National Green New Deal Network (https://www.greennewdealnetwork.org/) e atiaʻe ma faʻalautele le THRIVE Agenda a le atunuʻu-o se polokalame e "Suia, Faʻamalolo, ma Faʻafouina e ala i le teu faʻafaigaluegaina i se tamaoaiga malosi."
Va'aiga ile Green New Deal and Degrowth
(muamua lomia i Truthout 7 / 3 / 21: https://truthout.org/articles/degrowth-policies-cannot-avert-climate-crisis-we-need-a-green-new-deal/)
CJ Polychroniou: Talu ai ona o le manatu o se Green New Deal ua oʻo atu i le malamalama lautele, o le felafolafoaiga e uiga i faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau o loʻo faʻapupulaina atili i le va o i latou o loʻo fautuaina le "tuputupu aʻe lanu meamata" ma i latou o loʻo finau i le lagolagoina o le "faʻaitiitia." O le a tonu lava le uiga o le "fa'ato'ilaloina", ma o lenei i le faaiuga o le aso o se felafolafoaiga tau tamaoaiga po o se talitonuga?
Robert Pollin: Se'i ou fai atu muamua ou te le manatu o le felafolafoaiga i luga o le tau o faalavelave faafuasei i le va o le lagolagoina o le degrowth ma le Green New Deal ua amata ona faateteleina, e mautinoa lava e le o se lautele lautele. Nai lo lena, i le avea ai ma se fautua o le Green New Deal ma le faitio i le faʻaleagaina, ou te fai atu o loʻo i ai le tele o vaega o maliega faʻatasi ai ma nisi o eseesega taua. Mo se faʻataʻitaʻiga, ou te ioe o le le pulea o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga e mafua ai le faʻaleagaina o le siosiomaga faʻatasi ai ma le faʻateleina o le sapalai o oloa ma auaunaga e faʻaaogaina e aiga, pisinisi, ma malo. Ou te ioe foi o se vaega taua o le a
o lo'o gaosia ma fa'aaogaina i le tamaoaiga o le lalolagi o lo'o i ai nei e fa'amaumau, ae maise le tele, pe a le o le tele, o mea e fa'atauina e tagata maualuluga i le lalolagi atoa. O lo'o manino fo'i o le tuputupu a'e o se vaega o le tamaoaiga e leai se fa'asinoga i le tufatufaga o tau ma fa'amanuiaga o le fa'alauteleina o le tamaoaiga. Ou te manatu e lelei le teu i lou mafaufau i vaega uma o le maliliega faapea foi ma eseesega.
Ae faapefea faʻamatalaga: o le a le uiga moni o le Green New Deal ma le degrowth?
Amata ile Green New Deal: ua fuafuaina e le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) e faapea mo le tamaoaiga o le lalolagi e agai i luga o se auala e mafai ai ona faatumauina le tau, o le gaosiga o le carbon dioxide i le lalolagi atoa.2) e tatau ona pa'ū e tusa ma le 45 pasene e pei o le 2030 ma oʻo atu i le 2050 net zero emissions. O le mea lea, i laʻu faʻamatalaga, o le autu o le Green New Deal o le faʻalauteleina lea o se poloketi faʻavaomalo e lavea ai nei sini IPCC, ma ia ausia. i se auala e fa'alauteleina ai foi avanoa faigaluega lelei ma si'itia ai le tele o tulaga ola mo tagata faigaluega ma tagata matitiva i le lalolagi atoa. Ole poloketi pito sili ona taua i totonu ole Green New Deal e aofia ai le faʻaumatiaina o le suauʻu, koale, ma le kesi faanatura e maua ai le malosi, talu ai o le susunuina o suauu e nafa ma le 70 - 75 pasene o CO uma o le lalolagi.2 afaina. Ona tatau ai lea ona tatou fausia se atina'e fou o le malosi o le lalolagi, o ona vaega tutotonu e maualuga le lelei ma mama fa'afouina malosiaga fa'afouina-fa'amata'aga o le la ma le savili. O tupe teufaafaigaluega e manaʻomia e faʻateleina ai tulaga faʻaleleia o le malosi ma faʻapena tutusa le faʻalauteleina o le sapalai i le lalolagi atoa o punaʻoa mama o le a avea foi ma puna tele o galuega fou, i itulagi uma o le lalolagi. O mea autu ia o le Green New Deal e pei ona ou vaai i ai. E faigofie i le manatu, ae o loʻo tuʻuina atu foʻi auala faʻapitoa mo le ausiaina o ana sini autu.
I le taimi nei i le faʻaleagaina: talu ai e le o aʻu o se lagolago, o le a le fetaui mo aʻu le avea ma se tasi e faʻamatalaina lona uiga. O le auala la lea e fa'amatala ai e nisi o ta'ita'i fa'atupu fa'aletonu le manatu ma le gaioiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le 2015 faʻasalalau voluma faaulutalaina Degrowth: O se upu mo se vaitau fou, faatonu o le voluma Giacomo D'Alisa, Frederico Demaria ma Giorgos Kallis, Degrowth: A Vocabulary mo se Vaitaimi Fou tusi e faapea "O faavae autu o le degrowth o le tuputupu aʻe e le tamaoaiga ma le amiotonu, e le mafai ona gafatia le siʻosiʻomaga ma e le lava (2015, itulau 6)." Talu ai nei lava, o se pepa 2021 na saunia e Riccardo Mastini, Giorgos Kallis ma Jason Hickel ua faaulutalaina "Se Green New Deal without Growth?" tusi e faapea “ua faauigaina e le aufaipisinisi o le tamaoaiga o le tamaoaiga o le faaleagaina o se faaitiitia tutusa o le gaosiga, faatasi ai ma le faamautuina o le soifua manuia.”
O loʻo aʻoaʻoina iinei e faapea, i lenei pepa 2021, Mastini, Kallis ma Hickel latou te faʻaalia foi e leʻi agai i luma le faʻaleagaina i le atinaʻeina o se seti o polokalame tau tamaoaiga, ma tusia ai e faapea "o le faʻaleagaina e le o se tulaga faʻapolokiki, ae o se 'faamalu manatu' lea e tuufaatasia ai le tele o manatu eseese ma tauiviga lautele.” O lenei faailoaga e atagia mai ai, i laʻu vaai, o se vaivaiga faifaipea faifaipea i le faʻaleagaina o tusitusiga, o lona uiga, e faʻatatau ia te ia lava i autu lautele, e toetoe lava a le tuʻuina atu se faʻamatalaga auiliili i le atinaʻeina o se galuega faʻaleleia lelei o le tau, poʻo soʻo se isi lava siʻosiʻomaga. galuega faatino. O le mea moni, o lenei faaletonu na atagia mai i le 2017 faʻatalanoaga ma le taʻutaʻua o le tamaoaiga o Herman Daly lava ia, e aunoa ma se fesiligia o se tupuaga atamai tele o le gaioiga o le faʻaleagaina. Fai mai Daly i le faatalanoaga e faapea “ua naunau” o ia i le pa’u, ae e ui i lea na ia faalumaina o loo ia “faatalitali pea mo i latou e oo i tua atu o le anavatau ma atiina ae se mea e sili atu ona mausali,” (itulau 102).
O le leai o se fa'apitoa i le va o tagata fa'atupu fa'apalapala e ta'ita'i atu ai i nisi fa'afitauli. Mo se faʻataʻitaʻiga, degrowth supporters, pei ole Mastini et al. i la latou pepa 2021, o loʻo manino mai latou te lagolagoina le suiga o le malosi o le lalolagi i luga o laina na ou faʻamatalaina i luga, mai la tatou faʻaogaina o le suauu o loʻo iai nei i se tasi o ona uiga autu e maualuga le lelei ma mama faʻafouina malosiaga faʻafouina. Ae o le mea moni, o le fausiaina o lenei faiga fou malosi e mautinoa lava e manaʻomia tele tuputupu aʻe o le faiga o le malosi mama i le lalolagi atoa, e pei lava ona i'u ai i le fa'amuta-po'o fa'apala, pe afai e te mana'o ai—o le fa'aogaina o le fa'aogaina o le fa'aogaina o le suau'u o le lalolagi. I la’u vaai, e sili atu ona aoga le fa’ama’oti po’o fea vaega o le tamaoaiga o le lalolagi e mautinoa e mana’omia ona fa’atupula’ia—fa’ata’ita’iga o le faiga o le malosi mama-a’o isi, e pei o suau’u fa’ato’aga, konekarate, e fa’afeagai ma le fa’atupuina o fa’amatalaga lautele e uiga i le fa’aitiitia. E mafai ona tatou faalautele atu lenei manatu. Mo se faʻataʻitaʻiga, ou te mautinoa o le a fiafia i latou e lagolagoina le faʻaleagaina o le faʻalauteleina o avanoa i aʻoaʻoga lautele, tausiga faʻalesoifua maloloina lautele, fale taugofie, toe faʻaleleia faʻatoʻaga, ma le vaega o le fogaeleele o loʻo ufitia e vaomatua.
I le taulaʻi atu i nisi o faʻamatalaga taua, ou te faʻaopopoina foi e leai se auala e mafai ai e se galuega lautele o le faʻaleagaina ona tuʻuina le tamaoaiga o le lalolagi i luga o se ala faʻamautuina o le tau. Faatasi ai ma le faʻaletonu ole COVID-19, o le tamaoaiga o le lalolagi na oʻo lava i se faʻataʻitaʻiga faʻalenatura malosi e faʻaalia ai lenei tulaga. O lona uiga, i le taimi o le faʻamaʻi i le 2020, na paʻu ai le tamaoaiga o le lalolagi i le 3.5 pasene, lea na faʻamatalaina e le International Monetary Fund o se “paʻu tele . . . ua i ai ni aafiaga matuia i tamaitai, talavou, tagata matitiva, tagata faigaluega faasamasamanoa ma i latou o loʻo galulue i vaega faʻafesoʻotaʻi." I se isi faaupuga, o le faʻamaʻi na maua ai se vaitau malosi o le lalolagi 'faʻaititia.' O lenei pa'u o le tamaoaiga na mafua ai foi ona paʻu i le faʻaoso, ona o vaega uma o le tamaoaiga o le lalolagi na faʻamalosia i le loka. Ae o le pa'u o le emission na na o le 6.4 pasene ile 2020. Manatua, o le IPCC o loʻo taʻu mai ia i tatou e manaʻomia ona tatou tipiina i le 45 pasene e pei o le 2030 ma ia leai ni faʻasalaga i le 2050. Afai o le pa'u o le COVID e na'o le 6.4 pasene le fa'aitiitia o le fa'aalumaina e ui lava i le tele o le tiga o le tamaoaiga ua fa'atupuina, e manino lava e le mafai ona fa'alatalata mai le 'fa'ato'ilaloina, na'o ia, i le tu'uina atu o le 45 pasene e fa'aitiitia i le 2030. 2050.
CJP: O i latou o loʻo vaʻaia le Green New Deal e le gata o se taʻiala sili ona aoga e foia ai le vevela o le lalolagi ae faʻapea foʻi ma le faʻatupulaia o afi, e pei o oe, faʻalagolago i le manatu o le "decoupling." Ae ui i lea, e foliga mai o loʻo finau le au faʻatonu "derowth" e leai se faʻamaoniga faʻamaonia mo le "faʻamavaeina" atoatoa, ma e matua le mafai lava ona tupu. E faapefea ona e tali atu i ia faamatalaga?
PR: Seʻi o tatou iloa, i le amataga, o le a manaʻomia pea e tagata le faʻaaogaina o le malosi i le malamalama, vevela, ma fale malulu, faʻamalosi taavale, pasi, nofoaafi, ma vaalele, ma faʻaogaina komepiuta ma masini fale gaosi oloa, faatasi ai ma isi faʻaoga. O se tasi o fa'ata'ita'iga taua iinei, i le tamaoaiga maualalo, o le tu'uina atu o sapalai talafeagai o le eletise taugofie e avea ma suiga mo olaga o tagata, e mafai ai, mo se fa'ata'ita'iga, ona fa'amama lelei o latou fale i le po nai lo le fa'alagolago i moli kerosine. O lea la, e tatau ona avea ma a tatou sini le faʻalauteleina o le avanoa i le eletise i nuʻu maualalo tupe maua i le lalolagi atoa, aʻo tatou faʻaumatia foi CO.2 fa'aoso i le leai. O le fofo e mo le faʻaaogaina o le malosi ma le gaioiga o le tamaoaiga e sili atu ona faʻamavaeina atoatoa mai le gaosiga o le CO2 afaina. O lona uiga, o le faʻaaogaina o le malosi o le suauu e manaʻomia le paʻu mautu ma le mataʻutia i tulaga atoatoa, e tusa lava pe mafai e tagata ona faʻaaogaina punaoa malosi e faʻafetaui ai o latou manaʻoga eseese. O le sini sili ona tauagafau o malepelepe aiga- e ala i le faʻaaogaina o le malosi o le suauu ma le CO2 o lo'o fa'aauau pea ona fa'atupula'ia le fa'aoso, ae i se tulaga fa'agesegese nai lo le gaioiga lautele o le tamaoaiga-o lea e leai se fofo. E mafai lava ona fa'aauau pea le tuputupu a'e o le tamaoaiga a'o fa'agasolo pea se galuega fa'amautu o le tau pe a fa'apea o le fa'agasologa o le tuputupu a'e o lo'o matua'i vavae'ese mai le fa'aaogaina o suauu.
E le mafai ea ona fa'ataunu'uina i totonu o le tulaga o le tuputupu a'e o le tamaoaiga? E oʻo mai i le taimi nei, ua tatou vaʻaia ni faʻamaoniga tauagafau-ma ou te faʻamamafaina le faʻamaoniga tauagafau-o le vavaeeseina atoatoa o loʻo faia. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le va o le 2000 ma le 2014, 21 atunuu, e aofia ai le US, Siamani, Peretania, Sepania ma Suetena, na mafai uma ona faʻaumatia le faʻatupulaia o le GDP mai le CO.2 fa'aoso - e pei o le GDP i nei atunu'u ua fa'alauteleina i lenei 14-tausaga a'o CO2 pa'u a'a. Ose atina'e lelei, ae na'o sina la'asaga la'ititi i le itu sa'o.
O le auala e tuʻuina atu ai se faʻataʻitaʻiga sili atu ona vave o le faʻamavaeina atoatoa, o le mea moni, o le fausiaina o le tamaoaiga mama o le lalolagi, ma ia faia vave. Ose galuega faatino e mafai. I aʻu lava faʻatusatusaga, e manaʻomia le faʻaalu e le tamaoaiga o le lalolagi pe a ma le 2.5 pasene o le GDP o le lalolagi i tausaga taʻitasi i tupe teufaafaigaluega i le malosi ma le mama faʻafouina malosiaga faʻafouina, aʻo tuputupu aʻe le tamaoaiga o le lalolagi i se fua faatatau e tusa ma le 3 pasene i le tausaga i le va o le taimi nei ma le 2050. . O le International Renewable Energy Agency ma le International Energy Agency na lomia talu ai nei suʻesuʻega na ausia ai faʻaiʻuga tutusa mo le tamaoaiga o le lalolagi. O le taulaʻi atu i le tamaoaiga o Amerika, na ausia ai foʻi e Jim Williams ma Ryan Jones le tamaoaiga o le malosi i se taunuuga tutusa, o se vaega o le Zero Carbon Action Plan (ZCAP).
Mai lenei ma faʻamaoniga faʻapitoa, ou te faʻaiʻuina o le faʻamavaeina atoatoa e mautinoa lava o se mea e mafai, e ui lava e manino foi o se galuega faigata tele. Ae e le mafai ona tatou talanoa e uiga i ai, pro po o con. E tatau ona matou faia ni tupe teufaafaigaluega, i le 2.5 pasene o le GDP o le lalolagi i le tausaga pe o loʻo i ai, i tausaga taʻitasi seʻia oʻo i le 2050, e fausia ai le tamaoaiga mama o le lalolagi. Afai tatou te faia lena mea, o le a tupu le decoupling atoatoa. Afai tatou te le faia na tupe teufaafaigaluega, o le mea moni, o le faʻamavaeina atoatoa e avea o se mea e le mafai.
CJP: O loʻo finau foʻi le tele o faʻalapotopotoga faʻapitoa e faʻapea o le Green New Deal e faʻalagolago i le faʻaaogaina o punaoa malosi, e aofia ai le faʻaaogaina tele o le fale gaosi oloa, ina ia mafai ai ona faia le suiga i se tamaoaiga mama, faʻafouina, ma net-zero emissions, ma o le mea e mana'omia moni lava o se suiga lanu meamata o le mafaufau lea e leai se malosi ola o le sini sili lea. O laʻu fesili o le mea lenei: e mafai e le Green New Deal ona tuʻuina atu le 100 pasene mama mama?
E tele alamanuia o lo'o fa'aaogaina malosi ai le malosi. E aofia ai uamea, sima, ma pepa, faatasi ai ma, e manino lava, o ituaiga uma o felauaiga. Ae ia maitauina o nei alamanuia e malosi malosi. E le faapea malosi fafie malosi. Afai tatou te manuia, e ala i le Green New Deal, i le faʻateleina o le lelei o loʻo faʻaaogaina e nei alamanuia le malosi ma tatou tuʻuina atu foi le tele o sapalai o malosiaga faʻafouina mama, ona mafai lea ona foia faʻafitauli o le feagai ai ma pisinisi malosi. E moni o le ai ai ni vaega patino o le a tuʻuina atu ai ni luʻi faigata. Mo se faʻataʻitaʻiga, o nisi vaega o le gaosiga o uʻamea e faʻalagolago i ogaumu o loʻo faʻaogaina i le maualuga o le vevela. O le ausiaina o nei vevela maualuga, e oʻo mai i le taimi nei, e faigata ona ausia e ala i le eletise nai lo le susunuina o koale i totonu o se ogaumu. O lenei faʻafitauli o le a manaʻomia ona foia i le taimi. O se tasi o vaifofo e ono mafai ona fa'alagolago i le fa'atekonolosi laser lea e mafai ai ona o'o atu le maualuga o le vevela e mana'omia i le eletise, ma le eletise, i le isi itu, e gaosia e ala i malosiaga fa'afouina.
O le isi itu e sili atu ona faigata o vaalele mamao. E oo mai i le taimi nei, e le mafai ona tatou faalagolago i maa eletise e felelei ai vaalele i luga o le Vasa Atelani, mo se faataitaiga, e pei ona mafai ona tatou aveina taavale mai Niu Ioka i Kalefonia. O se tasi o vaifofo i inei o le fa'amumuina lea o afi o va'alele e maualalo le fa'asao o le suavai, e pei o le ethanol e gaosia mai otaota fa'ato'aga e fai ma mea mata. E foliga mai o le a faʻaleleia atili le gafatia o le teuina o maa ma le tele o tagata o loʻo taulaʻi i le foia tonu o lenei faʻafitauli. Sei o tatou manatua o tau o le gaosiga o le eletise mai le solar photovoltaic panels ua pa'ū i luga o le 80 pasene i totonu o le iva tausaga talu ai, ma o le US Energy Department lava ia e faʻamoemoeina nisi faʻaititia tetele i le isi lima tausaga. E le gata i lea, na lipotia mai e le International Renewable Agency i le vaiaso talu ai e faapea, mo le taimi muamua, 62 pasene o punaoa faʻafouina uma na maua ai le malosi i tau maualalo nai lo le puna'oa taugofie ole malosi ole suauu.
O nei mea uma e taʻu mai ai ia te aʻu o le ausiaina o le faʻamavaeina atoatoa o se galuega faʻatino i totonu o le faʻavae o le lalolagi Green New Deal. O le Green New Deal, i le isi itu, i loʻu manatu, naʻo le pau lea o le auala e mafai ai e le faʻamautuina o le tau ona ogatasi atoatoa ma le faʻalauteleina o avanoa faigaluega lelei, siʻitia le tele o tulaga o le ola, ma le faʻafefeina o le mativa i itu uma o le lalolagi.
Ose Polokalama Fefa'ataua'iga Fou Green mo Kalefonia
(muamua lomia i Truthout 6 / 10 / 21: https://truthout.org/articles/labor-unions-rally-behind-californias-zero-emissions-climate-plan/)
CJP: Ua tele tausaga o taulamua Kalefonia i le tau o le tau, ae o le mea moni o lea mataupu ua le taulau ana taumafaiga. I le taimi nei, o oe ma nisi o au uo i le Political Economy Research Institute (PERI) o le Iunivesite o Massachusetts i Amherst faatoa maeʻa se galuega faʻatulagaina mo le faʻamautuina o le tau mo Kalefonia lea e mafai foi ona avea ma afi mo le toe faʻaleleia o le tamaoaiga faʻapea foʻi ma le faʻalauteleina o avanoa tau tamaoaiga. i le setete atoa. I totonu i se faapuupuuga, e fa'afefea ona va'aia e le poloketi le suiga o le malosi mama e fai i totonu se faiga e ogatasi ma o fa'amoemoega fa'aleagaga ua fa'ata'atia mai e le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) i le 2018, ma fa'apefea ona fa'atupeina?
PR: O lenei su'esu'ega o lo'o tu'uina atu ai se polokalame toe fa'aleleia mo Kalefonia lea o le a fausia ai fo'i se fa'avae tumau mo se fa'aolaola fa'aletamao'aiga ma fa'aolaola le si'osi'omaga mo le tuputupu a'e umi. O Kalefonia ua leva ona avea ma taʻitaʻi o le atunuʻu ma le lalolagi atoa i le faʻatinoina o faiga faʻavae mautu o le tau. E aofia ai le 2018 Executive Order B-55-18 a le Kovana Jerry Brown i lena taimi. O lenei fua na faia ai e le setete le tipiina o le CO2 i totonu o le setete i le 50 pasene e pei o le 2030, ina ia avea ma carbon neutral e le sili atu i le 2045 ma maua mai ai le leaga o le gaosiga mulimuli ane. O nei sini e sili atu le fiasili nai lo na faʻatulagaina e le IPCC i le 2018. O la matou suʻesuʻega o loʻo faʻamatalaina ai se polokalame e mafai ai e le setete ona ausia ana lava sini faʻavae.
O la matou suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai pe faʻafefea ona ausia nei sini faʻaititia o le 2030 ma le 2045 i Kalefonia e ala i le faʻaumatiaina o le suauʻu, koale, ma le kesi faanatura e gaosia ai le malosi i le setete, talu ai o le susunuina o suauʻu e maua ai le malosi, o le mea muamua lava. fa'apogai o le fa'aosoina o le CO2, ma o le mea lea, o le mea sili lea e tasi e mafua ai suiga o le tau. O le poloketi matou te fa'atuina o le fausia lea o se atina'e malosi mama e sui ai le fa'ato'aga o lo'o i ai nei. O atina'e malosi mama o le a mana'omia ai ni fa'aagaga tetele e, muamua, fa'ateteleina tulaga fa'aleleia o le malosi i totonu o le setete ma, lona lua, ia fa'ateleina fa'alautele le sapalai o sapalai malosi fa'afouina mama, e aofia ai le la ma le matagi, fa'atasi ai ma sapalai fa'aopoopo mai le maualalo-. fa'aosoina le paioenergy, geothermal ma le la'ititi o le vai. Matou te faʻaalia le auala e mafai ai e lenei polokalame faʻamautu o le tau mo Kalefonia ona avea o se afi fou tele o le fausiaina o galuega ma le manuia o le tamaoaiga i le setete atoa, e le gata i le taimi puupuu ma le umi.
Ua matou fuaina le poloketi mo le faʻatupeina o le malosi mama i le tusa ma le $76 piliona i le tausaga i le averesi i le va o le 2021 - 2030. O le a tutusa lea ma le 2 pasene o le mea matou te faʻatatauina o le GDP averesi a le setete i le va o le 2021 - 2030. I se isi faaupuga, e mafai e Kalefonia ona ausia ana sini faʻaitiitiga e ala i le faʻatumauina o le maualuga o tupe faʻaalu mo le malosi i le tusa ma le 2 pasene o le aofaʻi o gaioiga tau tamaoaiga i le setete. . O lona uiga e tusa ma le 98 pasene o gaioiga faʻaletausaga a le setete e mafai lava ona taulaʻi i soʻo se isi lava mea nai lo tupe teu faʻafaigaluega mama. Ae e tatau i le setete ona tausia lenei 2 pasene o le GDP faʻafaigaluegaina tulaga i le malosi mama mo le polokalame e galue.
Matou te faʻatatauina o lenei tulaga o tupe teufaafaigaluega o le a maua ai pe tusa ma le 420,000 galuega i totonu o le tamaoaiga o le setete. O avanoa faigaluega fou o le a tatalaina mo, faatasi ai ma isi galuega, kamuta, masini, uelo, faʻapipiʻi mea faʻaeletoroni, saienitisi o le siosiomaga, fesoasoani tau pulega, tausitusi, avetaavale loli, tagata faʻatoʻaga ma tagata faigaluega faʻatoʻaga. Tupe fa'afaigaluega i femalaga'iga lautele-o se vaega tele o le polokalame fa'afaigaluegaina o le malosi-o le a maua ai galuega a le vaega lautele mo aveta'avale ma le aufaigaluega pule. O le tulaga lelei o nei galuega—e aofia ai totogi, penefiti, ma tulaga o le iuni—e eseese i vaega. I se tulaga lautele, e taua tele le siitia o tulaga lelei o galuega pe a faatupulaia le numera o galuega avanoa. O le si'itia o fua faatatau o fa'apotopotoga, fa'apea fo'i ma le fa'alauteleina o polokalame a'oa'oga mo galuega o le a taua uma mo le si'itia o tulaga maualuga o galuega. E mana'omia fo'i le fa'atinoina o aiaiga mo totogi fa'alotoifale ma faiga fa'atatau ina ia fa'amautinoa le tutusa o avanoa e ala i lanu ma itupa i le fa'alauteleina o avanoa faigaluega.
A o taulaʻi atu i le faʻafaigaluegaina o le malosi mama e faʻaitiitia ai le CO2 o Kalefonia i le 50 pasene e oʻo mai i le 2030, o loʻo suʻesuʻeina foi e le matou suʻesuʻega le auala e mafai ai e le setete ona ausia lana sini umi o le avea ma se tamaoaiga e leai se faʻaosoina i le 2045. polokalame ile va ole 2031 - 2045 e mafai ona faʻalauteleina mai le 2021 - 2030 faʻavae. Ae, o le mea moni, o le fua o tupe faʻaalu e manaʻomia e ausia ai le 2045 zero-emissions target e mafai ona sili atu ona tauagafau, e tusa ma le 1.3 pasene o le GDP a le setete i le va o le 2031 - 2045.
O la matou su'esu'ega o lo'o su'esu'eina ai fo'i se poloketi fa'afaigaluega fa'aopoopo e fa'aleleia ai le tamaoaiga o Kalefonia e ala i le gaosiga, atina'e, toe fa'aleleia o fanua ma fa'ato'aga fa'afaigaluega. Sa matou paketiina lenei polokalame e tusa ma le $62 piliona i le tausaga, po o le 1.7 pasene o le GDP a le setete-i nei vaega. O lenei polokalame fa'afaigaluega e fa'avae i luga o le fuafuaga a le atunu'u THRIVE Agenda, o se pili na tu'uina atu i le US Congress ia Fepuari 2021 e le Senator Edward Markey ma le Congresswoman Debbie Dingell e "Suia, Fa'amalolo, ma Fa'afouina e ala i le teu fa'afaigaluegaina o se tamaoaiga malosi." I le taimi nei, o le THRIVE Agenda ua faʻamaonia e le silia ma le 100 sui o le Konekeresi ma le faitau selau o faʻapotopotoga tetele, faʻamasinoga faʻavae ma faʻalapotopotoga o le tau. Matou te faʻatusatusaina o nei tupe teufaafaigaluega o le a maua ai e tusa ma le 626,000 galuega i le setete atoa, i le tele o galuega.
A matou tuʻufaʻatasia polokalame faʻapipiʻi tuʻufaʻatasia i vaega o le malosi ma le malosi faʻafouina, faʻatasi ai ma atinaʻe lautele / gaosiga ma le toe faʻaleleia o fanua / faʻatoʻaga, o le aofaʻi o tupe faʻaalu i Kalefonia e oʻo atu i le averesi e tusa ma le $ 140 piliona i le tausaga, e tutusa ma le itiiti ifo. nai lo le 4 pasene o le averesi o le GDP faaletausaga a Kalefonia i le va o le 2021 – 2030. O lenei tulaga o le fausiaina o galuega o le a maua ai le tusa ma le 1 miliona galuega i totonu o Kalefonia. O lenei tulaga maualuga o le fa'atupuina o galuega o le a fa'atumauina i le atoa atoa o le sefulu tausaga, pe a fa'atumauina tulaga fa'atatau o tupe mo le tele o polokalame fa'afaigaluega. O le faʻalauteleina o avanoa faigaluega o le a sili atu i le 5 pasene o Kalefonia 2019 tagata faigaluega. O lona uiga, afai o le fua faatatau o le leai o ni galuega a Kalefonia, fai mai, e 7 pasene e aunoa ma lenei polokalame faʻafaigaluegaina tuʻufaʻatasia, o nei tupe teufaafaigaluega e mafai ona faʻaosoina le leai o se galuega i se mea i le va o le 2 pasene-o lona uiga e oʻo atu i se mea e latalata i le faigaluega atoatoa i le setete.
O se vaega pito i luma ma totonugalemu o la matou talosaga o le polokalame o suiga tonu mo tagata faigaluega faʻalagolago i suauʻu a le setete ma nuʻu. E tusa ma le 112,000 tagata o loʻo faʻafaigaluegaina i Kalefonia i faʻalapotopotoga faʻavae suauʻu, e tusa ma le 0.6 pasene le aofaʻi o tagata faigaluega a le setete i le 2019. o nei mea e maua ai le malosi o le CO2. Matou te faʻatatau e tusa ma le 3,200 tagata faigaluega i le tausaga o le a faʻateʻaina i nei alamanuia i Kalefonia i le va o le 2021 - 2030 ae o le isi 2,500 o le a malolo litaea i tausaga taʻitasi. E taua tele le maua e nei tagata faigaluega uma penisione faʻamaonia, tausiga faʻalesoifua maloloina, toe faigaluega faʻamaonia faʻatasi ai ma totogi fesoasoani e faʻamautinoa latou te le oʻo i tupe gau, faʻatasi ai ma le toe aʻoaʻoina ma le toe faʻaleleia lagolago, pe a manaʻomia. O le fa'atulafonoina o se polokalame fa'atauva'a fa'atauva'a mo le au faigaluega fa'atauga fa'avae suau'u fa'ato'aga ua fa'ateteleina le taua. Matou te fa'atusatusaina o tau o se pusa fa'asolo lelei mo tagata faigaluega uma e fa'avae i alamanuia fa'atosina o lo'o feagai ma fa'amalologa e o'o atu i le $470 miliona i le tausaga. E tutusa lea ma le tusa ma le 0.02 pasene (lua tasi-selau o le tasi pasene) o le GDP averesi a le setete i le va o le 2021 – 2030.
E tolu itumalo i Kalefonia—Kern, Contra Costa, ma Los Angeles—e tusa ma le afa o galuega uma i totonu o fale gaosi oloa a le setete. O le Itumalo o Kern, aemaise lava, o le a feagai ma aʻafiaga faʻatusatusa sili ona taua mai le faʻaititia o fale gaosi oloa a le setete. O lea matou te tuʻuina atu ai se faʻatalanoaga taulaʻi i le tuʻuina atu o fesoʻotaʻiga faʻalapotopotoga lagolago mo Kern County. O le mea moni, na matou iloa ai o nisi o gaioiga muamua o loʻo faʻatinoina i Kern e faʻanofo ese ai le nofoaga mai lona tulaga o loʻo i ai nei o le faʻalagolagoina o alamanuia faʻavae suauʻu ma fausia iina se atinaʻe mama e gaosia ai le malosi.
E faapefea ona e totogiina le mea atoa? O le mea moni e tuusaʻo, aemaise lava pe a tatou manatua, o le aotelega, o loʻo tatou talanoa e uiga i le tuʻuina atu o le itiiti ifo i le 4 pasene o le tamaoaiga atoa o le setete i nei galuega faʻafaigaluega, ma o le faʻamoemoe sili ona taua o nei poloketi, i le uma, naʻo le ausia sini a le setete lava ia e fa'aitiitia ai le fa'aosoina o le CO2. O le tusa ma le $140 piliona i le tausaga i tupe fa'afaigaluega tu'ufa'atasi ma le polokalame tau suiga, matou te manatu e tusa ma le afa o le aofa'i o tupe fa'aalu, e tusa ma le $70 piliona i le tausaga, o le a tu'uina atu e le aufaipisinisi tumaoti, ae o le isi afa e maua mai tupe fa'aalu a le malo. O tupe fa'afaigaluega a tagata tumaoti i vaega o le malosi mama aemaise lava o le a fa'amalosia e le feterale ma le setete atoa o le siosiomaga fa'atonutonu. O se sea taua, pe a le o le tele o le tusa ma le $70 piliona i le tausaga i tupe faʻaalu a le malo e foliga mai e sau mai se faʻataʻitaʻiga o le fuafuaga a le Biden Administration's American Jobs Plan, lea e taulaʻi i atinaʻe ma le faʻaaogaina o le malosi. Ona mafai lea e le Setete o Kalefonia ona tuʻuina atu le faʻatupega faaopoopo, pe a manaʻomia. O le mea moni e mafai e le setete ona nono mai i tului maualalo i le taimi nei e taua tele. Mo se faʻataʻitaʻiga, matou te faʻaalia afai e tuʻuina atu e le malo o le setete le $ 30 piliona i pone i le siʻosiʻomaga maualalo o tului o loʻo i ai nei, o le a maualalo foi le avega o le totogiina o aitalafu, o lona uiga i le 0.3 pasene o tupe maua lautele faaletausaga a le setete. E mulimuli mai e tusa lava pe o le faatupeina e le malo tele e ala i le lomiga mulimuli o le Biden American Jobs Plan e oʻo mai i se fuainumera maualalo, e mafai lava e le Setete o Kalefonia ona tuʻuina atu le faʻaopoopoga o tupe e ala i le tuʻuina atu o pone i le siosiomaga maualalo tului o loʻo i ai nei e aunoa ma le faʻamalosia. o se avega tele i le paketi atoa a le setete.
CJP: O le poloketi ua maeʻa ona faʻamaonia e le 19 iuni i le setete o Kalefonia, ma sili atu le faʻamoemoe e auai. E le taumateina ose atina'e taua tele, ae, talu ai e na'o le 16 pasene o le aofa'i o tagata faigaluega o lo'o fa'atasi, pe le o se mana'oga e aapa atu i le to'atele o tagata mo se fesoasoani?
PR: Mo le tele o tausaga i le taimi nei, o le toʻatele o tagata i Kalefonia ua leva ona avea ma faiga malosi e puipuia ai le siosiomaga ma faʻafefe ai suiga o le tau. O le faʻateleina foʻi, o loʻo mafatia le setete mai aʻafiaga o suiga o le tau ma, sili atu, mai le susunuina o suauʻu faʻasolosolo e maua ai le malosi, e aofia ai afi afi, lamala, lologa, galu vevela, ma le faʻaleagaina o le ea o loʻo faʻateleina uma i le taimi. Ua fuafuaina e le National Oceanic and Atmospheric Administration e faapea, talu mai le 2013, ua oo ai Kalefonia pe tusa ma le 16 “piliona-tala mea na tutupu i faalavelave,” ma faatupulaia ai tupe gau e silia ma le $100 piliona le aofaʻi. I tua atu o nei iloiloga faʻapitoa o le tau, e faʻapea foʻi le polokalame o le faʻaogaina o le malosi mama o le a tuʻuina atu tau maualalo o le malosi i tagata faʻatau uma i Kalefonia. O le mea muamua lea, ona o le si'itia o tulaga lelei o le malosi o le a mafai ai e tagata fa'atau ona fa'aalu se tupe itiiti mo se aofa'iga o auaunaga malosi—fa'ata'ita'iga i fale vevela, malulu, ma mama, po'o le tietie atu mai Riverside i LA. E le gata i lea, o tau o le matagi, la, ma le geothermal e tutusa uma pe maualalo nai lo tau mo suauʻu faʻasolosolo ma malosiaga faaniukilia, ma o loʻo paʻu tele. O lea la, o le averesi o aiga Kalefonia e tatau ona mafai ona sefe toetoe lava 40 pasene i luga o le aofaʻi o tupe faʻaletausaga faʻaletausaga e faʻatatau i mea latou te faʻaaluina i le taimi nei i le faʻaogaina o suauʻu faʻasolosolo. I se faapuupuuga, o tagata uma i totonu o le setete o loʻo i ai le latou lava siteki i le foia o faʻafitauli o le tau, e oʻo lava ia i latou e le o popole tele i le mea sili ona taua o le faasaoina o le paneta.
CJP: E mafai foi ona e talanoa e uiga i aafiaga faaleatunuu ua faatulagaina e le lagolago a le iuni i Kalefonia mo le poloketi mo le faatumauina o le tau na e fuafuaina ma au paaga?
PR: O le fa'agaioiga a le iuni ua fa'ateleina le taliaina o se matafaioi ta'ita'i tele i le fa'agasoloina o polokalame suiga lanu meamata. Sa ou galulue ma le taʻitaʻi o le AFL-CIO i nei mataupu i le tele o setete. O le tulaga na lagolagoina e iuni Kalefonia la matou suʻesuʻega o se tasi lea o laʻasaga tele i luma, ma e moni, ou te matua fiafia lava i lenei lagolago. Ae o se vaega foi o le tuputupu aʻe o le alualu i luma ona o galuega a le au faʻatulagaina tulaga ese ma le tuuto i le atunuʻu. Ina ua amata ona ou galue i nei mataupu i le 14 tausaga talu ai, o le vaaiga taatele i totonu o liʻo masani-e le o le aufaigaluega, ae i totonu o liʻo a le au fai tulafono, aʻoga ma le au lomitusi autu-o loʻo i ai se fefaʻatauaʻiga tele ma le le maalofia i le va. galuega ma le siosiomaga. E mafai ona e maua se tasi poʻo le isi - sili atu galuega poʻo se siosiomaga mama. Ae e le mafai ona e maua uma, ia filifili se tasi. I le sefulu tausaga talu ai, o le toʻatele o tagata faʻamalosia le faʻatinoina o galuega-mai le pito i lalo i le tele o ofisa maualuluga-ua latou paʻu i le fale o le mea moni o se fefaʻatauaʻiga sese. Ona o a latou taumafaiga, o lenei feʻau ua oʻo atu i le pulega a Biden. Manatua o Biden o loʻo taʻua lana polokalame mama mama o se "American Jobs Plan."
CJP: O se tala fa'amalosia tele lenei i le taua e fa'afefe ai le vevela o le lalolagi, o lea e tatau ai ona ou fesili: O le a le mea e sosoo ai i le tulaga o au galuega fa'amautu o le tau?
PR: O lo'o fa'aauau pea ona matou galulue fa'atasi ma a'u tagata faigaluega i le PERI ma vaega 'ese'ese e fa'alautele polokalame malolosi o le tau i le atunu'u, setete fa'apea fo'i ma itumalo ma nu'u. E ese mai, o loʻo ou galue i suʻesuʻega lanu meamata mo isi atunuʻu, o Eleni o se tasi oi latou. I le tulaga o Eleni, o loʻo ou tulimatai atu e galue atili i le mataupu o le faʻaaogaina o fanua i le fausiaina o se atinaʻe malosi lanumeamata, fausia mai le galuega mataʻina i lenei fesili a le Harvard physicist Mara Prentiss. O mataupu iinei o le: e tatau lava ona tatou su'eina ni uila afi i luga o le pito i luga o mauga sili ona matagofie i Eleni e fausia ai se tamaoaiga lanu meamata? O le tasi lea o fefaʻatauaʻiga sese e manaʻo le toʻatele o tagata pule tatou te talitonu i ai. O loʻo ou galue foʻi i mataupu o le faʻatupeina o le Global Green New Deal i atunuʻu atinaʻe ma atunuʻu maualalo, aemaise lava i Asia, faʻatasi ma le Fono a Malo Aufaatasi i Fefaʻatauaʻiga ma Atinaʻe (UNCTAD). O lena, e faaopoopo atu i le taumafai e tausia lelei le la i loʻu fale ma le ofisa.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo