I le 1947, na lomia ai e Karl Jaspers se tusi puupuu ua faaulutalaina Ole Fesili ole Ta'usalaina Siamani (O le fesili o le tausalaina)[1]. O le taimi lea o se Siamani na matua faaleagaina i le tino ma le agaga, o se tagata faapaia, na faalumaina i luma o le lalolagi atoa, o se faalumaina i tagata soifua, na pulea i se auala pule ma le militeli e le au manumalo manumalo. E fa ituaiga o tausalaina ua fautuaina e Jaspers: tausalaina faasolitulafono, tausalaina faapolokiki, tausalaina amio ma le tausalaina faafaatusa. Solitulafono tausala o le tausalaina oi latou e solia tulafono a le atunuu po o faava o malo ma e tatau ona faamasinoina e le faamasinoga (i lenei tulaga, le Nuremberg Tribunal). O le tausalaina faaupufai o le tausalaina lea o tagatanuu uma o se setete na faia ia ituaiga o sauaga, e tusa lava po o le a le malosi po o le le mautonu sa latou faia i lo latou tupu. O le tausalaina o le amio mama o le tausalaina lea o tagata taitoatasi i luma o o latou lotofuatiaifo, o se tausalaina e le mafai ona soloia e le na o le usitaia o poloaiga, o le matafaioi faatasi mo le leai o se mea na faia e taofia ai sea mea matautia, o sea amioletonu, e tusa lava pe faia se mea e lamatia ai se tasi. olaga. Ma le mea mulimuli, o le ta'usalaina fa'atusa (o se manatu fa'afeagai faapitoa) o le ta'usalaina lea o le sao mai i le tele o le oti le tonu, o le molimauina o le tele o solitulafono, e ui lava ina e mama; o le mea mulimuli, o le tausalaina i luma o le Atua.
E ui lava ina matua mauoa, o le eseesega i le va o le tausalaina na faatuina mai e Jaspers e le o aofia ai se auala o le tausalaina lea e foliga mai ia te aʻu e taua tele i le taimi nei i Sisifo. O loʻo ou talanoa e uiga i le taʻusalaina faʻasolopito, o le taʻusalaina o se tagata na auai pe malilie i le faʻaumatia atoa poʻo le le atoatoa o isi tagata. E mafai ona faapea atu o Nazi barbarism na taulaʻi i se tagata maʻoti, o tagata Iutaia, ae o le mea moni o loʻo taulaʻi foi i tauatane, gypsies, tagata le atoatoa, Slavs ma o tagata Iutaia o Siamani e pei o latou fasioti tagata, e ui lava o Polani, Ukrainian, Rusia. , na faaumatia foʻi le Hungarian ma le toʻatele o isi tagata Iutaia. O le tausalaina i le talafaasolopito o le mea moni lea o loo tumau pea i le fatu o se nuu o loo faamanuiaina ma le tonu mai le taulaga le tonu a isi tagata, e tusa lava pe na tupu lena taulaga i aso ua mavae. I Western modernity, colonialism ma mea leaga uma na o mai faatasi ma ia (fasioti tagata, pologa, galuega faamalosia, ave faamalosi, faomea o fanua ma oloa faaleaganuu) o le autu autu ia o le taʻusalaina talafaasolopito ma, o le mea lea, o le mea e sili ona tauamiotonuina toe faaleleia.
O le a ou le faia se faamatalaga e uiga i le tausalaina faafaatusa a Jaspers ona ou te le iloa aʻu lava i talitonuga faalelotu e lagolagoina ai, ae o isi uma, faatasi ai ma le tausalaina o talafaasolopito, e taua uma i le malamalama ma le faamasinoina o le fasioti tagata faifaipea o tagata Palesitina. Tatou amata i le tausalaina o talafaasolopito. I auala eseese ae felagolagomai, o Europa, Amerika ma Isaraelu e tutusa le ituaiga o tausalaina. Ose tala'aga e matua'i feso'ota'i ma tumu i fa'alavelave ma fa'afeagai. O Europa na taʻitaʻia pulega faakolone faʻaonaponei ma faʻamaonia i le igoa o se mataupu faavae ua faʻaaogaina i le tele o tulaga e oʻo mai i le taimi nei, o le mataupu faavae o le faʻatupuina o le va o tagata e taula i le faʻailoga tagata. O lenei mataupu faavae e tolu ni faʻaaliga autu: o le mataupu faavae o tagata filifilia o le au colonialist Amerika, o tagata sili ona maualuga o le Nazi Siamani - o tagata o matai (le Herrenvolk) – ma tagata filifilia o le Atua Eperu. O le tulaga faʻapitoa o lenei faʻaaliga mulimuli o loʻo taoto i le mea moni e faapea o tagata Iutaia na paʻu'ū uma i le faʻatupuina o le ituaiga Nazi ma avea ma faʻasalaga o tagata Palesitina e ala i le faʻaalia o se setete Zionist. Mai lo latou fa'alavelave mata'utia o ni tagata na afaina, na faia ai le avanoa mo i latou e avea ai ma tagata fa'atupu fa'alavelave. I se isi faaupuga, o le fausiaina o le Setete o Isaraelu o le taunuuga faalua lea o le solitulafono mataʻutia faasaga i tagata Iutaia (ua afa ona o se taunuuga o le Holocaust) na faia e Siamani i le vaitaimi o le Nazi. O le taunuuga foi lea o pulega faakolone a Europa i aso nei, lea na mafai ai ona fausia le Setete o Isaraelu i totonu o se puipuiga colonial Peretania, o le teritori o Palesitina, o se faiga masani colonial ma galuega (settlers colonialism), na faia e faasaga i le finagalo o tagata. na nonofo ai.
Peita'i o le fa'afeagai o le fa'aogaina o le tele o suiga o le colonialism ma le fa'ailoga lanu e le muta ai iina. O Isaraelu ma le Iunaite Setete o loʻo fefaʻasoaaʻi tutusa le faʻalavelave faʻaleagaina o loʻo faʻavaeina ai pulega faakolone a Europa. O Amerika sa avea muamua ma kolone lea, ina ua tutoʻatasi mai Egelani, na avea ma setete colonial ma, o lea, na i ai le DNA genocidal. O Amerika o le atunuu lea ua tatou iloa i aso nei ona o le fasioti tagata o tagata o le atunuu, e pei lava ona avea le Setete o Isaraelu mai le amataga o se setete colonial i lona matrix o loo tusia ai le fasioti tagata o tagata Palesitina, o se fasioti tagata na faia i lea mataua ma lea mataua talu mai lena taimi. 1948, ma i le taimi nei i le faagasologa o le faʻataunuʻuina i le sauā sili ona mataʻutia.
O le Setete o Isaraelu, po o le a lava le iʻuga o le faʻalavelave faʻafuaseʻi, o loʻo manatu i ai le tele o atunuu o se malo ma o se vaega lelei o manatu lautele o le lalolagi. E pei lava o Siamani ina ua uma le faatoilaloina o le Nazism. E lua fesili ua tulai mai iinei.
O le tulaga o se setete pariah
O le fesili muamua o le mafuaaga o le US, e ui lava ina faavae i luga o le fasioti tagata (le fasioti tagata o tagata o le atunuu), e leʻi taʻua lava o se setete pariah. E mautinoa lava na faia e pulega a Initia, e matua mataga lava le solia o feagaiga mailei i le va o colonialists ma tagata moni, ae e seasea faalogoina lo latou leo. E le gata i lea, e ese mai i faiga faʻapolokiki uma, e ese mai i le mea moni e faʻapea o mea e fiafia i ai le Setete o Isaraelu o loʻo i ai i totonu o le US Congress, e ese mai i le mea moni tatou te le iloa po o fea o setete e lua o loʻo faʻatau. o le isi, o le faigata mo le US e taʻusalaina Isaraelu e iu lava ina taoto i le mea moni e tutusa uma le tulaga o le fasiotiga tagata. E ala i le faʻatagaina o Isaraelu, o le a fesiligia e le US lona lava talafaasolopito.
O le mafuaaga na le manatu ai le US o se setete faapaia e le lalolagi faavaomalo ona, i le taimi o lona faavae, e sili atu i le ivasefulu pasene o le paneta sa i lalo o le pule (agalelei pe le tuusao) o colonialism Europa faaonaponei. Sa matou i ai i le maualuga o le faʻatauvaʻa colonialist Europa. I le taimi nei, i le isi itu, o loo tatou ola i le tiga o se faatulagaga faava-o-malo lea na faia tonu lava ina ua mavae le Holocaust ina ia le toe faia ni solitulafono faapena.
Pe a taʻua le taʻusalaina tau solitulafono, ua manatu Jaspers o le faamasinoga a Nuremberg, e ui lava i ona tapulaa faaletulafono ma le mea moni e fai ma sui o le faamasinoga tonu a le au manumalo faasaga i le faatoilaloina, na faailoa mai ai le afuafua o se faatulagaga faavaomalo fou lea o le a toe mafai ai ona tautala. o le tagata soifua atoa ma le mamalu tutusa o tagata soifua uma. O lenei poloaiga o le mea moni o le a aliaʻe mai i se taimi mulimuli ane i le fausiaina o le UN ma feagaiga uma ma feagaiga na mulimuli mai e taofia ai le toe faia o ia faiga sauā. O NATO lava ia e le gata na faia e faasaga i le Soviet Union. Na faia foi e faasaga ia Siamani. O le afuafua o lenei faatulagaga faavaomalo na aliaʻe mai ina ua maeʻa le Taua Muamua a le Lalolagi ma le fausiaina o le Liki o Malo ma, e ui lava na tele na faaleagaina e le Nazi expansionism, ae o le igoa o ana mataupu faavae na faatoilaloina ai Siamani na manatu o se setete pariah.
E pei ona valoia e Iaspers, "o le a le talitonuina i tatou e le lalolagi mo se taimi umi" (2000: 10); ma sa ia faaopoopo mai o le mea lea e iloagofie ai le tulaga o se setete paria. O le poloaiga na faia i le 1948 ua suia talu mai le 1991 (le faaiuga o le Soviet Union) e le atunuu na taitaia ai, o Amerika. O le igoa o lenei poloaiga e ono lamatia ai Isaraelu i le avea ma se setete pariah. Afai e pa'ū lenei fa'atonuga, o le a le mea o lo'o soso'o mai e fa'atatau i le malo o le maualuga o le le mautonu. Faatasi ai ma le taupulepulega a le US, o loʻo feagai Isaraelu ma se faʻalavelave mataʻutia.
Manumalo pe faia’ina?
O le fesili lona lua e faatatau i le taua faaupufai o le militeri a Isaraelu i Kasa. Sa ta'ua Siamani o se setete faapaia ona ua faatoilaloina. I le 1938, o le Times Na lomia e Lonetona se tusi tatala mai ia Churchill ia Hitila lea na tusia ai e Churchill, faatasi ai ma isi mea: “Pe ana faapea na pagatia Egelani i se mala e tutusa ma le mea na mafatia ai Siamani i le 1918, ou te tatalo i le Atua e auina mai ia i matou se tagata o lana [Hitler's]. ] malosi o le mafaufau ma le loto” (2000: 88). Pe manumalo Isaraelu i lenei taua po o le faatoilaloina? I luga o le malae o le taua, e faigata ona tali, ae i le faamasinoga a le lalolagi lautele, ua mafai ona faʻamaonia ua faatoilaloina Isaraelu. O le fa'atonuga fa'ava-o-malo na fa'atuina i le 1948, e ui ina fa'atumuina i le fa'aupuga o tulaga fa'ale-aganu'u, ae o se fa'atonuga le atoatoa ma le le tonu. E leʻi faʻasalaina le pulega faakolone ma, i le tausaga lava lea na faia ai le UN ma folafolaina le Tautinoga Lautele o Aia Tatau a Tagata, na fausia ai le malo colonial o Isaraelu ma faʻavaeina le Apartheid system i Aferika i Saute. E ui lava i nei mea uma, o le poloaiga fou na manaʻomia ai le faʻaalia o tagata soifua atoa, e aofia ai tagata, nuʻu ma tagata taʻitoʻatasi ua faʻaeʻeina tutusa le mamalu, ma mo le foia filemu o feeseeseaiga. O lenei itu lelei o loʻo i ai pea i mafaufau o nisi o taʻitaʻi faʻapolokiki ma i mafaufauga o manatu lautele o le lalolagi. Molimauina le tagi lototele a Aferika i Saute faasaga ia Isaraelu i le Faamasinoga Faava o Malo, sosoo ai ma isi faitioga fefiloi mai isi atunuu. E faapena foi le lototele o le saunoaga a Peresitene Lula da Silva ia Fepuari 17 i le tatalaina o le 37th African Union Summit e faasaga i le militeri a Isaraelu i Kasa ma vevesi uma faavaomalo ua mafua ai.
O lenei poloaiga faavaomalo ua solia e le US e aunoa ma se faasalaga, ma o mea uma e taʻu mai ai o le a mulimulitaʻia e Isaraelu, ma faʻamalosia ana mea e fiafia i ai. E mafai, i lalo o nei tulaga, ona talanoa e uiga i le toilalo? E tusa ai ma le saunoaga a Immanuel Kant, e tatau ona faia taua i se auala e mafai ai ona toe faalelei i le faaiuga o taua (2000: 48). Ua iloa lelei na faia e Hitila le taua ma le manino o le solia o le poto o Kant. E le mafai ona faia se faaleleiga ma se tagata ua faaumatia po o ni tino oti. O le auala lea o loʻo faʻatautaia ai e le 'au a Isaraelu le taua i Kasa, e masani ona faia solitulafono tau taua ma solitulafono faasaga i tagata. E mautinoa lava o le a e finau mai o le au manumalo e lafoai le faaleleiga. Ae i le lalolagi i aso nei, lea e faʻamalosi e mafaufau i le tagata atoa ma le tutusa o le mamalu o le olaga o le tagata, o tatou uma o Palesitina. Faatasi ai ma lenei Palesitina i se tulaga lautele, o le faaleleiga ma Isaraelu o le a le mafai lava, pe tatou te manumalo pe faiaina i le taua i luga o le malae. O le manumalo tele o Palesitina o le faʻaliliuina lea o le faʻataʻitaʻiga e filifili ai le manumalo poʻo le faʻatoʻilaloina mai le malae o le taua i le tulaga o amio faʻavaomalo. Ma i lenei fanua ua matua faatoilaloina Isaraelu. E pei ona fai atu ma le tiga Jaspers e uiga i lona atunuu, o le a le talitonu le lalolagi ia Isaraelu mo se taimi umi.
O lenei le talitonu e le o se le talitonu e pei o isi. O le le talitonuina o le faatulagaga faapolokiki lea e fai mai e fai ma sui o tagata na afaina i faiga sauā a Hitila ma o le au faatemokalasi uma o le lalolagi na puipuia mai le siama o le tetee i le Semitism lea na leva ona muamua atu i faiga sauā a Hitila ma na faaauau pea ina ua mavae Hitila i mafaufauga ma amioga a vaega pito taumatau. E fa'apefea ona fa'atupuina e lenei sa'o tu'umalo i aso nei faiga fa'apolokiki a Isaraelu ma o ana fa'asalalauga fa'ava-o-malo o lo'o fa'aputu fa'asagatau atu ia i latou uma na puipuia le fa'atagata Iutaia? O i matou, o ē sa masani ona tau faasaga i le tetee i le Semitism, e leʻi sese. Ua matua sese lava Isaraelu. E taua tele lo tatou le fenumiai o tagata Iutaia ma le setete Iutaia o Isaraelu. E taua tele le sauniunia o le au faatemokalasi o le lalolagi mo ni fusuaga faigata se lua. I le tasi itu, ia faʻaauau pea le puipuia o tagata Palesitina, e mautinoa, seʻi vagana ai le US, e leʻi manumalo lava setete colonial, ma o tagata nofoia na pulea, i le tau o le tele o le toto mama, e manumalo ai i lo latou faʻasaʻolotoga. O le a manumalo Palesitina. I le isi itu, ou te faʻafeiloaia tagatanuu o Isaraelu, Iutaia ma tagata e le o ni Iutaia, oe i le faaiuga o le taua (e iʻu lava i taimi uma) o le a lagona e na o uiga le lelei e tuufaatasia ai i latou: o le taʻusalaina faaupufai, amio mama ma metaphysical (mo tagata talitonu). o le ioe pe sao mai i ia faiga sauā mataga; o le le talitonuina o le lalolagi i le lumanai i tagata o e, ona o le tele o mafatiaga, sa tatou manatu e le mafai ona faia le fasiotiga tagata o isi tagata; le lagona o le malaia o le vaʻaia o se tagata e le o se nuʻu ina ua mavae seneturi o tauivi mo se faʻasinomaga masani.
Ou te matuā taʻusalaina faiga sauā a Hamas e faasaga i tagata lautele, ae ou te musu e manatu o Hamas o se faalapotopotoga faatupu faalavelave.[2]. O Isaraelu o se malo faakolone ma o le tala faasolopito o loʻo aʻoaʻoina ai i tatou o tagata nofoia o loʻo sailia pea se fofo filemu e faʻaumatia ai pulega faʻa-kolone. Na latou faia le tauiviga faaauupegaina e fai ma auala mulimuli. Ou te manatua pea le auala na manatu ai le au tusitala Potukale i le 1973 ia Amílcar Cabral (Guinea-Bissau), Samora Machel (Mozambique) ma Agostinho Neto (Angola) o ni tagata faatupu faalavelave matautia o loʻo faʻalavelaveina le filemu ma le nofo lelei i "o tatou itumalo i fafo", o le faaupuga na faʻaaogaina. e colonial-fascism e faasino i malo Potukale. I se tausaga mulimuli ane, o nei lava “tagata faatupu faalavelave” sa faamanatuina i o latou lava atunuu o ni tagata faasaoloto totoa o lo latou atunuu. Faʻafetai i le matafaioi na faia e le tetee a le colonial tauiviga i le faatoilaloina o le pulega fascist, o toa fou na faamanatuina foi i Potukale, lea na iu lava ina faasaolotoina e le Carnation Revolution (Aperila 25, 1974) mai le 48 tausaga o le pulega a Salazar. Na o le limasefulu tausaga talu ai. O le talafaasolopito e iai le onosaʻi e sili atu nai lo le onosai o tagata.
[1] Karl Jaspers, Ole Fesili ole Ta'usalaina Siamani. Fa'aliliu e EBAshton. Niu Ioka, Fordham University Press, 2000.
[2] O le faʻaogaina o alalaupapa e faasaga i le tagata faʻasauā na faʻaaogaina foi e le tetee a Iutaia, mo se faʻataʻitaʻiga i le Warsaw ghetto ma le Novogrudok ghetto (i aso nei o Belarus). Vaʻai ia Colin Miazga, Paul Bauman, Alastair McClymont, ma Chris Slater, "Suʻesuʻega faʻafanua o le fale puipui o le Miła 18 i Warsaw, Polani" Uluai Fonotaga Fa'ava-o-malo mo Fa'aoga Fa'asaienisi & Malosiaga Fa'alautele Abstracts, (https://doi.org/10.1190/
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo