E fia tausaga tatou te o ese ai mai se taua fou a le lalolagi? O le 1932 e le o se tausaga o le filemu. I se isi itu, sa i ai le tele o taua i le lalolagi: le Taua a Chaco i le va o Polivia ma Parakuei (1932-1935), le Taua a Leticia i le va o Kolomupia ma Peru (1932-1933), osofaiga a Iapani i Manchuria (1931-1932), le taua. i le va o Tibet ma Saina (1930-1032), faapea ma le tele o taua faalemalo. Ae o le mataʻutia o se taua fou a le lalolagi ua faaloloʻi mai i le ogatotonu o le lalolagi i lenā taimi, o Europa. I le 1932, na faalauiloa ai e le League of Nations' International Institute for Intellectual Cooperation se valaau mo tagata popoto e fetufaaʻi manatu i "faafitauli o loʻo feagai ma tagata lautele". O se tasi o tagata atamamai muamua na faʻafesoʻotaʻi o Albert Einstein, o le na filifilia Sigmund Freud e fai ma ana faʻatalanoaga. I lana tusi, na filifilia ai e Einstein le faafitauli o taua ma fai ni nai fesili. "E i ai se auala e laveaʻiina ai tagata mai le lamatiaga o taua?" I le iloaina o le toʻatele o tagata e mananaʻo e ola i le filemu, na ia fesili ai: "E mafai faapefea e lenei vaega toʻaitiiti ona lolomi le manaʻo o le toʻatele? E faapefea ona taulau manuia nei masini [faasalalauga a vasega pule i nusipepa, Ekalesia ma aʻoga] i le faaosofiaina o tagata i se naunautaiga malosi, e oo lava i le ositaulagaina o o latou ola?” A o ia talanoa atu ia Freud, na ia faaopoopo se fesili o se natura mafaufau. “Pe e mafai ona pulea le tuputupu aʻe o le mafaufau o le tagata ina ia avea o ia ma faamaoniga e tetee atu ai i mafaufauga o le ita ma le faataumaoi? O lea ua ou mafaufau ai e le gata i tagata ua ta'ua o tagata e le masani ai. O le poto masani e faʻamaonia ai o le mea e taʻua o le "Intelligentsia" e sili ona talafeagai e gauai atu i nei fautuaga faʻalavelave faʻalavelave, talu ai e leai se fesoʻotaʻiga tuusaʻo o le tagata atamai ma le olaga i le mata, ae e faʻafeiloaʻi i lona foliga sili ona faigofie - i luga o le lolomiina. itulau.” Freud, o le ua uma ona paʻi atu i le mataupu o taua, na tali atu i le lua masina mulimuli ane ma se tusi umi. E masani lava o Freudian, o lana tali e lavelave: o loʻo ia faʻasino i le va o le va o le tulafono ma le vevesi, le le mafai ona faʻasalalau e uiga i taua, o le le mautonu o fofo, pe filemu pe taua, o le ola faʻatasi o ni faʻafeagai se lua ae e manaʻomia faʻapitoa (o le faʻalavelave faʻaleagaina e fa'asaoina le ola ma le fa'atupu fa'amalosi e fa'aumatia ai le ola). Ina ua maeʻa lenei "faatusa le lelei o le mafaufau o le tagata", ma le fefe "o le olo e olo lemu le saito o le a matelaina le faitau aofaʻi aʻo leʻi oʻo mai le falaoamata", na fesili Freud: "Aisea ua e maʻua ai oe ma aʻu ma le tele o isi i le taua? ” E le lava le faasaienisi e tali ai lena mea. O le mata'utia o taua na mafua ai ona nofo filemu Freud ma Einstein. O le taimi lava e faia ai lenei tulaga faʻapitoa, ona mafai lea e le saienisi ona fesoasoani: alualu i luma faʻale-aganuʻu (lea mo Freud e tutusa ma le alualu i luma faʻale-aganuʻu) e taʻitaʻia ai le faʻateʻaina ma le faʻatapulaʻaina o lagona: faʻamalosia le atamai e fesoʻotaʻi ma le malo o lagona, ae o le aggressiveness o ua fa'alotoifale. O taua o le tetee sili lea ona leaga o le malo. mafai fai mai: soʻo se mea e faʻaleleia ai le tuputupu aʻe o le malo e galue i le taimi lava e tasi e faasaga i taua".
Toeitiiti atoa le selau tausaga mulimuli ane, o le faaiuga ua faamalosia i tatou e ausia o se tasi o le lua: e leai se alualu i luma i le malo, i se isi itu, ua i ai se solomuli, o le taufaasese o le agai atu i taua; po'o le fa'aletonu, o le aga'i i luma o lenei ituaiga o fa'alapotopotoga e fa'atupuina ai taua ma fa'aumatiaga. I se faapuupuuga, e le fesoasoani le finauga a le civilization ia i tatou. O le mafuaaga lena e tatau ai ona tatou faalogo atu i isi leo o e, i le vaitaimi lava lea e tasi, sa mafatia i le ono tulai mai o se taua fou i se taimi e lei leva ona uma le isi i le ala tele o le faatafunaga na tuua ai.
I le vaitaimi lava lea e tasi, Romain Rolland, o le ua uma ona tulaʻi (toetoe lava naʻo le au atamamai Farani) faasaga i le Taua Muamua a le Lalolagi, na vaʻaia se lamatiaga fou o taua i luga o le tafailagi, i le manatu o se "Pan-Europe", o se faʻapotopotoga o. Europa lea na le aofia ai Rusia ma agai atu tauaso agai i taua, e pei lava o le 1914. I se tusitusiga ua faaulutalaina "Europe, élargis-toi, ou meurs!", Rolland faʻasalaina se lomitusi faʻatau atu mo le manuia o le laumua ma le taua ma ulagia le tali a. le vii "Europa, loʻu atunuu", lea e mafai ona tatou iloa ai le au muamua o Josep Borrel. O lo'o tula'i mai se ituaiga fou o le lotonuu lea, ina ua uma ona fa'alumaina Siamani i le 1919 (Treaty of Versailles), e mana'o e fausia e aunoa ma Rusia ma tapuni mai le lalolagi o lo'o tula'i mai o Asia. O le faitauina o Rolland ma le iloiloina o le tulaga o i ai nei, e le mafai ona tatou faia se faaiuga ua uma ona tatou matamata i lenei ata. Ma, pei o Rolland i le selau tausaga talu ai, afai o Europa lea o loʻo faia, ou te taʻutino atu aʻu lava e tetee i Europa!
O le lagona o le leai o se malosi, lea o loʻo faʻaalia i le fesoʻotaʻiga i le va o Einstein ma Freud, o loʻo i ai foi i Rolland ina ua ia tagi i le mea moni e faapea o tagata atamamai Farani, ina ua mavae sina taimi puupuu o tagatanuu lototoa i le taimi o le Dreyfus Affair (1894-1906), ua latou tuʻuina atu i latou lava. i se le leoa taupulepule, pe a le o le faatoesega o le faavalevalea ua aloaia e pei o faiga faavae Europa. I ni nai sefulu tausaga mulimuli ane, na mafai ai e le Iuni a Europa ona faʻasesē le au atamamai na latou nonofo i se filemu faʻafiafia. I aso nei, afai latou te mananao e talepe le filemu, ua faafilemuina.
E pei lava o aso nei, o le mataʻutia o taua sa fesootaʻi ma le mataʻutia o fascism. Ma o iinei foi, o tala faʻatusa i le va o vaitau e lua, o loʻo vaeluaina e toetoe lava o se seneturi, e faʻafefe. O le mataʻutia o le fascism o le mea lea na sili ona faʻaseseina tagata atamamai, e aofia ai le sili. O le tulaga lea ia Rabindranath Tagore, ma o le fetusiaʻiga i le va o ia ma Rolland ua toe faʻamalamalamaina. O se fetusiaiga faaumiumi (1919-1940), e faia i le faamemelo ma nisi o feeseeseaiga loloto. Na asiasi atu Tagore i Italia ia Iuni-Iulai 1926. Na maua ma le mamalu uma o le setete ma faʻafeiloaʻi i le faʻafeiloaʻiga, na taʻua ai e Tagore lona fiafia ia Mussolini, lea na ia faʻatusaina ia Napoleon poʻo Alexander le Sili. O Rolland, ua iloa lelei e masani ona fenumiai e le au atamamai uo ma tagata faamemelo i tagata ulavavale ma togafiti, sa matua mafatia lava i le "sese" a Tagore lea na ia tusia ai itulau e 50 i lana api talaaga e tetee ai i le taufaaleaga o Tagore o le malo aloaʻia a se tasi "o loʻo faʻaalia le sili ona sauā. , o le sauā sili ona sauā ma sili ona mataʻutia”. O lalo o le uunaiga a Rolland na lolomi ai e Tagore se tusi umi i le Manchester Guardian e aveese ai le manatu sese o lana manatu lagolago mo Mussolini. Iā Novema 11, 1926, na tusi atu ai Rolland iā Tagore e faapea: “Ou te lagona le nofosala ona o le faalavelavea o lou filemu e ala i le aveesea o oe mai le faatuatua sa iā te oe i lou talimalo i Italia. Ae na o loʻu naunau lava ia puipuia lou mamalu, lea e sili atu ona taua ia te aʻu nai lo lou filemu." Ma e leʻi umi mulimuli ane na ia faaopoopo atu i se tusi i le fesoasoani a Tagore: "Ou te malamalama o Europa i aso nei - ua pisia i le toto - o se teritori matautia mo se tagata mai fafo e asiasi i ai ma le fia iloa ae aunoa ma se puipuiga lelei." I le selau tausaga talu ai, o le mea e mafai ona tatou fai atu o Europa i aso nei o se teritori matautia mo tagata Europa lava ia, aemaise lava mo i latou o loʻo taumafai e faia ni puipuiga talafeagai.
I le va o taua ma fascism toe i ai i aso nei
E le toe faia le talafaasolopito, ae o loo taumafai pea tagata. Ma o loʻo latou taumafai malosi e mafai ona latou faʻaopoopoina i mataʻutia o le seneturi talu ai se mea fou e faʻafefe ai isi lua. O lo'o ou talanoa e uiga i le fa'alavelave fa'anatura o lo'o lata mai. Ose tafatolu o le oti. E ala i le faʻaaloalo talu ai nei i se taʻitaʻi tuai o le Nazi mai Iukureini, ua tuʻufaʻatasia e le Palemene Kanata lana faatoesega mo fascism ma lana faatoesega mo taua. E ala i le mokesiina o lona lumanaʻi i se taua e faʻavavau lea na faʻatonuina e totogi, ua faʻaumatia ai e faavavau Europa i le suiga o le tau. I se isi itu, ua avea Europa ma suʻesuʻega suʻesuʻe tele mo tekinolosi tau fou. O se tala talu ai nei i le mekasini a le US Army e uiga i lesona o le taua i Iukureini e manaʻomia ai se "feteʻenaʻiga lelei" ona, faatasi ai ma isi mea, i le leai o ni tagata tau e suitulaga ia i latou ua maliliu. E tusa ai ma le au tusitala, e tusa ma le 3,600 "manuia" i le aso (e aofia ai le oti, manuʻa ma maʻi) ma i lenei tulaga o le a le mafai ai ona faʻatumauina se tulaga talafeagai o tagata tau. O le fofo o loʻo taoto i le faʻaaogaina o le atamai faʻapitoa i le taua i luga o le eleele ma taʻavale e leai ni taʻavale.
O le ituaiga fa'ata'ita'iga fa'atekonolosi lea e fa'ailoga ai le lumana'i o Europa? E matua mafai lava, e pei o le pule Journal Wall Street lipotia i le aso 26 o Setema, i se tusitusiga ma le ulutala "o loʻo maua e le au fai auupega ni poloaiga mo auupega o loʻo tuʻuina i le suʻega i luga o le malae", e faapea "o le taua i Iukureini o se faʻatauga tele foʻi". O nei mea uma i se tulaga lea, e tusa ai ma le Times Niu Ioka o Setema 28, o le laina pito i luma ua suia laitiiti talu mai le amataga o le tausaga ma ua faatoilaloina e fitafita Rusia le 200 maila faatafafa e sili atu nai lo le autau a Ukrainian! Le tele o le oti, le tele o le fa'aleagaina mo lenei mea? Ma o le a le umi? O se taua fou e faavavau e pei o le taua faasaga i faiga faatupu faalavelave i le fatu o Europa? Po o se isi e latalata ane i le Metitirani i Sasae lea na faatoa maua ai e Isaraelu le mafuaaga na ia sailia - o le "fofo mulimuli" mo tagata Palesitina? “Na o le tulimanu”? Leai, i le fatu o Europa. A aunoa ma se agaga poʻo se manatuaga, e le mafai e Europa ona vaʻaia le tutusa i le va o ata o le oti ma le faʻaumatiaga i le Warsaw ghetto i le taimi o le osofaʻiga a Iutaia i le aso 19 o Aperila, 1943 ma ata na sau mai le Gaza Strip. O Kasa o Europa iinei ma le taimi nei.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo