O le maofa i mea na tutupu i le Tahrir Square, na le amanaiaina ai e le aufaasālalau le matafaioi a le au faigaluega i le fouvalega a Aikupito, o le aso 6 o Aperila na faaigoa i le tauiviga a le au faigaluega i le Misr textile factory i Mahallah al-Kubra. O fa'alavelave fa'apenei o lo'o fa'aauau pea i le atunu'u atoa
Semanu e le iloa e Youssef Chahine le nofoaga tutotonu o Cairo, le pito i tua o se tasi o ana ata sili ona lelei, na pueina i le 1958 (1), lea e taʻu mai ai le alofa o Kanawi, o se tagata faatau nusipepa pipili, mo le Hanuma lalelei. O le faatagata tele o Ramses II lea sa masani ona tu i fafo o le nofoaga na siitia atu i le tulaga maualuga o Giza i le 2006, ma o le façade fou faatoa toe faafou ua susulu i le la. Ae o totonu sa i ai le vevesi: ina ia oo atu i tulaga, e tatau i pasese ona ui atu i luga o se nofoaga faufale, i le va o fatafaitaulaga, faaputuga o lapisi ma vai, e aunoa ma se faailo e fesoasoani ia i latou. O le nofoaafi mo Mahallah al-Kubra sa tatau ona alu i le 1:15. Na feosofi faamalosi tagata i totonu o taavale toso leaga, o o latou faamalama e leoa i palapala. Na'o le lua, i le pito i tua, na ofoina atu nofoa fa'apolopolo ma le ea malulu e ui o le vevela e latalata ile 40°C.
E silia ma le lua itula e oo atu ai i Mahallah, na o le 100km i matu o Cairo i le isi itu o le vaitafe o le Naila; e leai se mea e mafai ona faamatalaina pe aisea na alu lemu ai le nofoaafi a o matou sopoia nisi o faatoaga sili ona lafulemu o le lalolagi, ua tineia e le taulaga. Faatasi ai ma le afa miliona tagata (lua miliona o loʻo faitaulia le itumalo lata ane), o Mahallah o se faʻataʻitaʻiga o le ogatotonu o aai na faʻaaogaina le tele o le faitau aofaʻi o Aikupito talu mai le megacities o Cairo ma Alexandria na oʻo atu i le saturation. I le amataga o le 19 senituri sa i ai le pule i le silika. Mulimuli ane na avea ma se tasi o nofoaga tutotonu o pisinisi ie a Aikupito, o lona igoa na faavaeina i luga o le maualuga, umi-staple cotton, na faalauiloa mai e Farani i le 1817. Ina ua vavaeeseina e le taua a Amerika i le 1861-65 oloa faaulufale mai a Amerika i Europa, Aikupito. na avea ma ta'uta'ua e fa'atau atu le cotton.
O le Misr mimilo ma lalaga fale e na o ni nai selau mita mai le nofoaga, ae e tatau ona e suʻe lou ala i luga o auala e leʻi faʻasalaina, tumu i taavale, taavale a tagata faʻatau ma tamaʻitaʻi faigaluega falegaosimea o loʻo ufiufi ulu, taumafai uma e puʻe pasi, nofoaafi. , fefa'asoaa'i taxi po'o le rickshaw. O le falegaosimea e 24 itula i le aso, i sifi e tolu, ae o tamaitai e faigaluega na o le aso e maeʻa i le 4:00 pm.
O se faʻailoga na folafolaina "Susu mai i le laumua o pisinisi a Aikupito". O le talafaasolopito o Misr e atagia mai ai Aikupito, ma lana faiga faavae. O le kamupani na faavaeina i le 1927 e Talaat Harb, o le na faavaeina le uluai faletupe a le atunuu o Aikupito, o le na faamoemoe e faalauiloa pisinisi, ma sa faasee i luga o le maketi o oloa. Na fa'atauina e le aufaipisinisi a Peretania ia sea; e ui ina tutoatasi aloaia talu mai le 1922, ae o Aikupito sa i lalo o le pulega a Peretania. O Misr sa Aikupito i le va o le 1954 ma le 1956, ona avea ai lea o le atunuu i le 1962 e Gamal Abdel Nasser i lalo o se polokalame o le toefuataiga o agafesootai ma le televave o pisinisi na lagolagoina e le Soviet Union lea na taitai atu ai foi i le fausiaina o le Helwan iron and steel works ma le Aswan High Dam. O le auai o Anwar Sadat i le au peresitene i le 1970 na aumaia infitah (tamaoaiga tatala), lea na una'ia ai le fa'afaigaluegaina o vaega tuma'oti ma le tu'ufa'atasia o vaega a le malo. O lenei faiga faavae na faatelevaveina i le 1990s ma le 2000s i lalo o Hosni Mubarak.
E na'o ni nai pisinisi a le malo na fa'atinoina, aemaise o le falegaosimea a le Misr. O le lavelave tele, o loʻo siomia e pa, o loʻo i ai le laumua o Misr, ofisa ma aʻoga, fale mo tagata faigaluega ma pule ma se malae taʻaloga, falemaʻi, fale tifaga ma vaitaele, tatala i tagata uma. O faleoloa faʻatasi e ofoina atu meaʻai, meafale ma lavalava i tau maualalo. Ae o nisi o fale, e aofia ai ma le faleaiga, ua lafoaia - o se faailoga ua leai se fiafia o le malo.
O se tasi e le o mautinoa pe na musuia Misr e le paternalistic capitalism na nono mai le Peretania po o le socialism moni, na tupuga mai i le Nasserism; e mautinoa lava e faaosofia ai le le mautonu i Aikupito atoa. E ese mai le fa'atuina o se totogi maualalo e 1,200 pauna Aikupito ($192) (2) e masani ona vala'au mo le toe fa'afou o falegaosimea na fa'a-privatize i le 2000s, e masani lava i lalo o tulaga masalosalo. O nei manaoga ua uma ona aumaia ni tali mai le US; ia Me na faapea mai ai le amepasa Amerika ua alu ese Margaret Scobey: “O le toe foi atu i le atunuu o le a avea ma se faʻalavelave tele i tupe teufaafaigaluega. … Ua faamaonia e le talafaasolopito o le faatumaotiina o se soifua maloloina lelei, fesoasoani ma faamanuiaina i le fesoasoani i le tele o atunuu e suia i faiga faatemokalasi” (3).
E foliga mai e leai se mea na vaaia ma faalogoina e Scobey i le tolu tausaga o lana faasalalauga: o lo o lipotia e le au tusitala i aso uma e faapea o loo masalosalo tagata Aikupito i le aoga o le faatumaotiina: faatoa taofia e le faamasinoga le faʻapalapalaina o le faʻatau oloa a Aikupito o Omar Effendi; pe tusa ma le 30,000 faifaiva i luga o le Vaituloto o Bourlos, e vavae ese mai le Metitirani i se fasi fanua vaapiapi, o loo tauivi ma le tuuina atu faasolitulafono o vaega tetele o o latou ogasami i popolega tau pisinisi; o le alii milionea Saudi Al-Walid Bin Talal, o le na faatauina le 420 sq km o faatoaga e latalata i le tuaoi o Sudan i le 1998, ua tatau ona ioe e “foai” le tolu-kuata o lea fanua i tagata Aikupito.
O le palemia o Aikupito, o Issam Sharaf, na ia faamatalaina lenei maliliega o se "faamalosiau i tupe a Arapi ma fafo e ala i feutagaiga filemu". O lo'o tuliloaina pea e le malo ma le Fono Maualuga a le Vaegaau (SCAF) lea lava faiga fa'avae tau tamaoaiga. Ua latou lafoaia le manatu o se lafoga o tupe maua alualu i luma (o le fua faatatau i le taimi nei o se toniga 20%) ma se lafoga i luga o tupe maua a kamupani. I le aso 5 Iuni na latou maua ai se maliliega ma le International Monetary Fund i luga o se nonogatupe e $3bn, i lalo o tulaga masani o le macroeconomic ma tupe "mautu". (Manatua o Aperila 2010 na faʻafetaia ai e le IMF le "pulea lelei a le pulega o le tamaoaiga ma suiga na faʻatinoina talu mai le 2004".)
O le tu'ufa'atasiga o le 2000s na faigata fo'i i tagata faigaluega, na fa'ateteleina i le fiasefulu afe pe fa'amalosia e talia tulaga sili atu ona mamafa o galuega. I le itulagi o Mahallah, e 225,000 tagata e galulue i fale ie, ae na o le 25,000 o nei tagata i le vaega lautele. E tusa ma le 23,000 o loʻo faʻafaigaluegaina e le Misr, o le isi e le selau o kamupani laiti, lea e naʻo le 36 e sili atu nai lo le 1,000 tagata faigaluega. I galuega a le Malo o le aso faigaluega e valu itula; i le vaega tumaoti e 12 itula, e aunoa ma ni aso malolo po o le faasoaina o tupe mama, ma o le tele o totogi e aofia ai ponesi. O tamaiti i lalo ifo o le 16 tausaga e totogi itiiti.
‘O mata uma ia Maala’
Afak Ishtiraki (Socialist Horizons), o se faʻalapotopotoga e iai fesoʻotaʻiga i le Egyptian Communist Party, o loʻo i ai ofisa i se vaega o tagata faigaluega o Mahallah. O nei mea e fai ma nofoaga e potopoto ai le aufaipisinisi i totonu o le taulaga, lea o loʻo malosi pea faiga faʻapolokiki agavale. I le aso na ou asiasi atu ai, sa feiloaʻi ai le toʻasefulu o tagata faigaluega, e aofia ai ma ni fafine se toʻalua. Na teuteuina le potu i fuʻa Palesitina ma ata o Nasser, Khaled Mohieddin (o se tasi o Nasser's Free Officers) ma Nabil al-Hilali, o se loia e tau mo aia tatau a tagata faigaluega. O se anavatau i luga o le puipui na faaalia ai le popole i le tau o le tau: “Ua mu le tau! Ave o matou totogi ma aumai ia i matou meaʻai!”
O nisi o le au faatupu faalavelave na faateʻa i tausaga talu ai ona o le faia o se osofaʻiga poʻo le taumafai e faʻatuina se faʻalapotopotoga tutoʻatasi (o le Egyptian Trade Union Federation o loʻo fesoʻotaʻi ma le pulega). O Widdad Dimirdash sa galue mo Misr talu mai le 1984. E ui i le faʻalavelave faʻafuaseʻi mai tamaloloa, na ia faʻamatalaina ona faigata i le faʻaleleia o manaʻoga o galuega, olaga faaleaiga ma lana faʻasalalauga faʻatasi. O lana taumafaiga muamua na faia i le 2006, e tauanauina ana pule e totogi ponesi faasoa tupe. Sa tau le mautonu alii, sa ia fai mai ai, ae “sa matou o ifo [o tamaitai] i lalo i le fanua ma lu’i ia i latou: ‘O fea o i ai alii? Ua iai nei fafine!’ Ma sa latou faatasi mai ma i matou. Talu mai lenā taimi, ua taulaʻi atu mata uma iā Maallah. E talitonu tagata uma o le lumanaʻi o loʻo i luga o tatou tauau."
I le lima tausaga ua tuanaʻi, Misr - 'olo malosi a le aufaigaluega - na foliga mai na faʻaalia le faʻamoemoe mo le lumanaʻi. Ae o le aufaasālalau (atunuu ma faavaomalo), maofa i mea na tutupu i le Tahrir Square, na leiloa le amataga mai o tagata faigaluega o le fouvalega (4). “Na latou gaoia le 6 Aperila mai ia i matou!” fai mai Dimirdash. I le aso 6 Aperila 2008 na vevesi ai tagata o Maala i le tau o le soifuaga (5). O le fa'agaioiga lea na mana'omia le fa'ata'ita'iga i le aso 25 o Ianuari 2011 na fa'aaogaina le igoa "6 Aperila", ae galo ai lona tupuaga.
O Mohammed Attar, 45, na auai i tauiviga a tagata faigaluega ma sa mafatia i sauaga i lima o le auaunaga a le setete, lea na faalavelave i le palota a le iuni ma le olaga i aso uma i totonu o le fale gaosi oloa - o se faiga na faalautele atu i kamupani uma ma olaga o tagata uma. tagata Aikupito. “O faiga tetee uma na kopiina e tagata i isi mea na faia iinei i Maala: o le nofoia o le avanoa i luma o faitotoʻa o falegaosimea ma faatutū faleʻie i inā; valaau atu i tagata uma, e aofia ai tagata i nofoaga maualuluga i Cairo; faia soʻotaga lautele ma 'au faʻafeagai uma, mai le agavale i le Usoga Muslim." O iinei foi, ia Aperila 2008, na tipiina ai ata o Mubarak mo le taimi muamua. Ina ia talepeina le gaioiga, ua vavaeeseina e le pulega le avanoa i luga ole initaneti i le itulagi atoa. Ia Oketopa 2010 na latou faia ai se faʻamalositino na faʻataʻitaʻiina le tapunia o le upega i Aikupito atoa. O kamupani feso'ota'iga uma (e aofia ai le Mobinil, o se lala Orange) sa auai ma le loto tele (6).
E tolu Aikupito
Atonu o tagata faigaluega o toa moni ia. I Cairo ofisa o aso taitasi Al-Tahrir, Na fesili Mustafa Bassiouni, o se tagata tomai faapitoa i mataupu tau iuni ma tagata faigaluega: “Aiseā ua lē taulau ai le fouvalega i Libya, Yemen ma Bahrain? I Tunisia, o le General Union of Tunisian Workers (UGTT) na valaau mo se osofaʻiga lautele na taia ai le faʻalavelave mataʻutia i le malo. I Aikupito, sa tutumau le atunuu; ua le toe tamomoe felauaiga lautele. I nai aso ua tuanaʻi, sa i ai ni valaʻau mo faiga faʻapolokiki, ma o nei mea na faʻapotopotoina ai le faitau aofaʻi. I Suez, o se osofaʻiga i le fale gaosi meaʻai lea na o ese ai tagata faigaluega ia Ianuari 2009, e taofia ai le auina atu i fafo i Isaraelu i le taimi o le Operation Cast Lead, na mafua ai se osofaʻiga faaupufai” (7).
O lona uiga e lua Aikupito: o le vaeluagalemu Aikupito o Tahrir Square, ma isi? “Leai, tolu,” o le tala lea a Alaa al-Din Arafat (8), o se tagata suʻesuʻe i le nofoaga tutotonu o Farani mo suʻesuʻega faaletulafono ma faʻamaumauga (Cedej) o loʻo faimalaga i le atunuʻu mo le lua tausaga. "Muamua o loʻo ia te oe Cairo, Alexandria ma taulaga tetele, lea o le tele o faʻaupuga e uiga i le faatemokalasi ma le saolotoga. Ona e maua ai lea o taulaga ogatotonu ma nuu i tua, aemaise lava le Delta, lea na ave ai le faamamafa i le leai o se galuega, aʻoga ma tau, ma le mea sa i ai faitioga a le US ma Isaraelu. Ma mulimuli ane o loʻo ia te oe 'ituaiga' itu (Sinai, vaega o Upper Egypt, Marsa Matrouh), lea na taulaʻi ai fesili i le tulaga o na itulagi, o loʻo le amanaʻia, ma luga o le faʻamatalaga o latou faitau aofaʻi, lea e masani ona le amanaiaina e le ogatotonu. malo.” Pe na iai se mea na suia talu mai le fouvalega? "O le fouvalega na aveesea ai le tulaga maualuga o faipule," o le tala lea a Arafat. “Ae o lo’o tumau pea le vaega lona lua ma le tolu, ma o lo’o iai lava a latou aganu’u.
E to'a 3.5 loia talavou na pikiina le Faamasinoga o Cassation i Cairo. Faatasi ai ma a latou faaupuga o le "Ua matou aveesea Gamal [le atalii o Mubarak] ae o loo i ai le afe Gamals i totonu o faamasino" - o se faasinomaga i le nepotism i totonu o faamasino. E leai se aso e alu e aunoa ma se vaega o valaau mo le faate’aina o se pule pi’opi’o o le kamupani po’o le faamavae o se peresitene o le iunivesite. Ia Iuni, mo le taimi muamua i le tala faasolopito talu ai nei, na filifilia ai e le au faʻataʻitaʻiga a le Iunivesite o Cairo se sui fou e aunoa ma se faʻalavelave mai le auaunaga a le setete. E le o le al-Azhar hierarchy poʻo le Coptic Church, na galulue vavalalata ma le pulega a Mubarak, ua le faʻafefe. I Nag Hammadi i Upper Egypt, o tagata faigaluega i se fale gaosi alumini na faʻatulagaina se nofo-i totonu, manaʻomia ponesi ma galuega mo a latou fanau. I le masina o Iuni, na taia ai e tagata faigaluega o le tele o lala o le Suez Canal Authority, ma valaau mo maliega o loʻo i ai e tatau ona faʻaaloalo ma le faatonu na tofia e Mubarak e aveese. O se faʻataʻitaʻiga a le faitau selau o fomaʻi talu ai nei na manaʻomia ai le faʻaalu o le soifua maloloina e siitia mai le 15% o le paketi i le XNUMX%.
O nei tetee e le mafaitaulia e atagia mai ai le tele o faafitauli a Aikupito, e pei foi o mataupu na talanoaina e le SCAF, le malo, vaega faaupufai ma le aufaasālalau. Ua lava lea lisi e taofia ai soo se tagata mafaufau mai le naunau e ta’ita’i le atunuu: o le faatulagaina o faiga-palota; o se tulafono fou i nofoaga o tapuaiga; le lumanaʻi o le aufaasālalau a le setete; o faamasinoga a tagata matutua mai pulega muamua; le toe fa'afouina o le tamaoaiga; le toe fa'atulagaina o leoleo ma le 'au'aunaga mo le puipuiga a le setete; o le faataapeina ma le toe filifilia o le faitau selau o fono a le malo; o le matafaioi a le au faʻaauupegaina i totonu o Aikupito faʻatemokalasi; tulaga o iunivesite; le fa'atuina o se totogi maualalo; le suia o ofisa sinia uma; o se tulafono i iuni a tagata faigaluega. O le fua o suiga e manaʻomia e faʻaalia ai o tauiviga o le a faʻaauau pea mo le tele o tausaga.
O se itu tauagavale
O le itu tauagavale o Aikupito, ua vaivai i tausaga o le sauaina, e leʻi faʻatulagaina lava. O le Egyptian Federation of Independent Unions (FIU) o loʻo nofoia se fale mautotogi i luga o le Qasr al-Aini Street, lea e tau atu i Tahrir Square. Sa faatumulia potu i tagata o loo talanoa faatauanau; tatagi telefoni feaveai. O puipui sa teuteuina i pepa lautele o loo faaalia ai le moto o loo uuina se solo. Na maua e Galal Shukri se tulimanu e leai se totogi e mafai ona matou talanoa ai: "Na muamua filifilia aʻu e avea ma sui iuni i le 1979, i se kamupani telefoni feaveaʻi. I le 1987 na ou auai ai i le komiti faafoe. Sa matou fa'aogaina tulafono faatonutonu a le malo e fa'amautu ai le fa'aleleia atili, ae na fa'amautu le kamupani i le 2006, le tausaga na ou litaea ai. Ua uma ona faaitiitia le aufaigaluega i le 700, pe a faatusatusa i le 2,800 na matou maua i le 20 tausaga talu ai.
Sa a'afia Shukri ma tagata penisione o lo'o va'aia a latou penisione ua fa'aletonu talu mai le 2004 ma e leai se tasi e puipuia a latou aia tatau. I le 2008 na ia faavaeina ai se iuni tuto’atasi, lea na faatoa aloaia e le malo ina ua mavae le 25 Ianuari 2011 ma ua faapea mai e 200,000 sui auai. O ia o se tasi na faavaeina le FIU, lea e aofia ai foi le iuni o fesootaiga, se iuni o tagata faigaluega pulega lafoga, ma le iuni a faiaoga. O le latou luʻitau sili o le faʻatulagaina lea o le faitau miliona o loʻo galulue i vaega tumaoti: "Matou te o atu i taulaga fou, i sone saoloto. Matou te faʻatūina faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu ma aʻoaʻoina a latou fitafita. Matou te mananao e fai se fono i le va o le taimi nei ma Oketopa. O lo’o matou taumafai e maua le fa’ailoga mo nei iuni tuto’atasi, ae o lo’o matou fetaia’i ma tete’e mai le malo fa’alotoifale, e ui lava e lagolagoina i matou e le Matagaluega o Leipa.”
O le lua aso na muamua atu na ia auai ai i se fonotaga ma le au faipisinisi e talanoaina ai le siitia o le totogi maualalo. Na osofaia e le au faipisinisi ia Shukri, ma tuuaia o ia i le faaseseina o Aikupito mo Suitiselani ma taufaamatau a latou tupe maua i le taimi, i le lotolotoi o le le mautonu, "e manaomia e le aufaipisinisi se 50% toe faafoi i luga oa latou tupe teufaafaigaluega". O le Minisita o Leipa ma Femalagaaiga a Aikupito Ahmed Borai, o se tasi o nai tagata atamamai i Aikupito i tulafono o galuega - sa galue o ia mo le Faalapotopotoga Faavaomalo o Leipa ma faiaoga i le Sorbonne i Pale - na tali mai: "E te iloa le mea e tupu pe a tatou le setiina se tapulaa maualalo. totogi? O le a toe foʻi tagata i le Tahrir Square ma latou susunuina mea uma.
E mana'o Borai e sui le fa'atulagaga o totogi, lea e na'o le 20% o totogi fa'amautu ae o isi o ponesi. “Matou te mananaʻo e fesuiaʻi le aofaʻi, toe faʻafoʻisia penefiti leai ni galuega, lea na faʻaumatia i le 1991, ma faʻaititia le tele o totogi." O le fuainumera o le EGP 700 ($112) lea o lo o ia fautuaina e fai ma totogi maualalo i le vaega a le malo – o totogi i vaega tumaoti o le a filifilia e se komisi ta’itolu – e matua’i i lalo ifo o le EGP 1,200 ($192) o lo o manaomia e le Malo. fa'apotopotoga fa'apisinisi. “O le fitu selau pauna e talafeagai. E iai fo’i fa’alavelave tau tamaoaiga.”
Ia Iuni na faasilasila mai ai e le SCAF o le a agai i luma le faaiuga, na faia i se taimi e leʻi leva ona maua le pule, e faʻasa ai le teteʻe, ma o nisi na matua taofiofia. Ae o nei gaioiga e faʻatapulaʻaina le lautele ma e leʻi fesoasoani i faʻafitauli tau tamaoaiga a Aikupito, e mafua mai i le faʻaitiitia o tagata tafafao maimoa, le toe foʻi mai o le 500,000 tagata faigaluega mai fafo mai Libya ma faiga faʻavae neoliberal na tuliloaina i Aikupito mo le tele o tausaga. O le mea o loʻo manaʻo i ai le militeri, o nisi o tagata Islamist ma le "neoliberal" o le toe foʻi i le faʻatonuga.
Khaled Khamissi, tusitala o taʻavale laʻu pāsese (9), lea o loo faamatalaina ai talanoaga faalemafaufau i lenei fono lauiloa mo le fetufaaʻi o manatu o le lalolagi, na faapea mai: “O loo tatou vaaia le fetauaʻi o ni ʻautau se lua: i le tasi itu o le vaegaʻau, lea e 'tautala i le igoa o le fouvalega, e sili atu le fasiotia. ua alu ese'; i le isi, o le fouvalega.” E ui lava i le le fiafia o nai vaega toalaiti ua le fiafia (10) ona sa latou talitonu o le fouvalega o le a “lamolemole e pei o le fola o le Newski Prospect” (Lenin, sii mai o Chernyshevski) ma galo ai o suiga e tele tausaga, e leʻi mate le faamoemoe i Aikupito. I upu o se faʻailoga i le Tahrir Square: "Afai tatou te taofia le miti, o le a sili atu le oti, oti, oti."
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo