I le tolusefulu tausaga talu ai, na latalata atili ai iuni i le faamalosia o le Tulafono a Wagner nai lo se isi lava taimi talu ona faʻatulafonoina e le Konekeresi le galuega a le "Magna Carta" i le 1935. I le taimi muamua ma le na o le nofoaiga a Jimmy Carter, na latou maua ai le manuia o le tele o le Watergate-related Congressional manumalo a le Democrats. i le 1974—ma, fa tausaga mulimuli ane, 61 Senate Democrats. Ae, ina ua faʻaofiina se pili e ono faʻavavevave ai le palota a le National Labor Relations Board (NLRB), fesoasoani i le faʻateʻaina o le au faʻalapotopotoga, ma faʻasalaina iuni-faʻaleagaina tagata e ana galuega, na faʻaumatia le toe fuataʻiga o tulafono i le Senate, ina ua maeʻa le osofaʻi o le White House i lana pule. e fai ma sui. I le tolu sefulu tausaga talu ona maeʻa lena faʻaletonu faʻapolokiki-ma o se vaega ona o lea-o Iuni a Amerika ua na o le 12.1 pasene o le aofaʻi o tagata faigaluega. I totonu o le National Labor Relations Act-e aofia ai vaega tumaoti, o le mamafa o iuni ua paʻu i lalo i le 7.5%.
Fa'afetai i le ta'uta'ua i tua e faasaga i le tatou pulega fa'aletulafono a le Republican, ua toe suia foi le Konekeresi mo le lelei, i le 2006, ma fa'atupula'ia ai le fa'amoemoe fou mo le toe fuata'iina o tulafono o tagata faigaluega. O le tausaga nei, ua una’ia ai sui o le iuni e filifilia ni vaega to’atele a le Democratic i totonu o le Maota ma le Senate, fa’atasi ai ma se peresetene fou, o lea e mafai ai ona fa’atulafonoina le tulafono e ta’ua o le Employee Free Choice Act (EFCA) i le 2009. O le NLRA e sili atu ona taua i le ola faʻatasi i aso nei nai lo le 30 tausaga talu ai, e aoga le suʻesuʻeina o le tauvaga o loʻo i ai nei mo le EFCA. (1) Pe na fa'aaoga lelei ea lesona o fa'ato'ilalo ua tuana'i i le taumafaiga fa'afou a le aufaigaluega e fa'amalosia le aia tatau e fa'amaopoopo ai? E mafai ona manumalo le AFL-CIO ma le Suiga Ina ia Manumalo (CTW) i lenei mataupu ina ua matua faʻaitiitia le aofaʻi o tagata faigaluega ma le malosi faʻapolokiki talu mai le tuai o 1970s? E tusa lava pe faʻatulafonoina, pe mafai ea e le EFCA ona faʻatoʻilaloina e iuni le salalau lautele o le teteʻe o tagata faigaluega i fefaʻatauaʻiga faʻatasi i totonu
I le avea ai o se faʻataʻitaʻiga o laʻei mo la latou unaʻiga mo le toe fuataʻiina o tulafono a tagata faigaluega i le tausaga a sau, na faʻamalosia ai e iuni le palota a le Maota i luga o le EFCA ia Mati, 2007, e ui lava e leai ni a latou uo Temokalasi i le "sili-tele" i le Senate ma o Peresitene Bush semanu e veto. o le pili lava. I faʻasalalauga, faʻasalalauga, ma faʻasalalauga faʻasalalau i le atunuʻu, na faʻamatalaina e le au ofisa o le iuni ma tagata faigaluega faʻateʻaina le auala e faia ai e le EFCA se eseesega i le faʻatulagaina o iuni ma fefaʻatauaʻiga muamua. O le a fa'amalosia le pulega e fa'ailoa vaega fou o fefa'ataua'iga e fa'atatau i se fa'aaliga o le to'atele o tagata faigaluega (i se iunite talafeagai) sa sainia pepa fa'atagaina a iuni. O le a le toe mafai e tagata e ana galuega ona finau i le palota a le NLRB, i le faʻaaogaina o faʻatuai faʻatasi ma avanoa mo faʻasalalauga faʻatulafonoina (ma le faʻatulafonoina). O tagata faigaluega na fa'ate'aina ona o le fa'atulagaina o le a agavaa mo le "fa'aleagaina fa'atolu"—faatolu ona leiloa o latou totogi-nai lo le na'o le "totogi tua" to'ese "tupe maua le tumau." O isi faiga le talafeagai o tagata faigaluega-o lea ua “faasalaina” i le na o le lafoina o se faasilasilaga-e mafai ona iu i se sala tupe e $20,000 (pe a maua ma le loto i ai po o le solia pea o le Tulafono). Mulimuli ane, o le a faia e le EFCA se faiga fa'a-Kanatana o le fa'atalanoaga muamua ma le fa'amasinoga. O feutanaiga fa'akonekarate muamua e le'i fo'ia e mafai, i talosaga a le iuni, ona avea ma mataupu o le fa'atulafonoina o le fa'amasinoga e o'o atu ai i tuutuuga fa'akonekarate. Ole mea lea ole a fa'afaigata ai mo tagata e ana galuega ona fa'aogaina faiga fa'atauva'a leaga e fai ma a latou laina lona lua o le puipuiga mai iuni-e pei ona faia e le to'atele ina ua faia'ina se palota o sui tauva.
O le au tetee a le EFCA na latou faalauiloaina se faiga faamaopoopo lelei e tetee atu ai i le pili i le 2007-i se tau matutu o le tele atu o le pulega tetee-taupulega sa faamoemoe i le tausaga a sau. I op-eds, faʻasalalauga totogi, meli anti-EFCA, tautalaga, ma upega tafaʻilagi, na puipuia e le aufaipisinisi le paʻia o palota faalilolilo a le NLRB, ma faʻaalia ai le "siaki pepa" a le aufaigaluega e matua sese, le faatemokalasi, ma e oʻo lava i le "le-Amerika. .” O le iuga o le palota e 241 i le 185 a le Maota. I le tolu masina mulimuli ane, na siitia ai le 51 sui o le Senate e aumai i se palota i luga o le fola-e sili atu nai lo le 60 e manaʻomia e taofi ai se filibuster Republican. I le taimi nei, i luga o le auala o le tauvaga a le peresetene, na lagolagoina e sui tauva Democratic uma le pili, e ui lava na o John Edwards na talanoa tele e uiga i le EFCA i luma o tagata e le o ni tagata faigaluega. A o ia tulituliloaina le "palota a le aufaigaluega" i totonu
“Afai e mana’omia e le to’atele o tagata faigaluega se iuni, e tatau ona maua se iuni. E faigofie lava. E tatau ona tatou tutu atu i le faiga o pisinisi ma pasia le Tulafono Filifilia Saoloto a le Aufaigaluega. O le mea lena na ou finau ai i le Senate ma o le mafuaaga lena o le a ou avea ai ma tulafono a le atunuu pe a ou peresitene o le Malo.
O le fili muamua a Obama, o Hillary Clinton, na ia tautino atu foi lana lagolago mo le EFCA, e ui lava i se fonotaga tumaoti ma ofisa maualuga AFL-CIO i le amataga o le 2007, na ia fautua mai ai (e fai si le fiafia e tusa ai ma ona lava "maualuga le lelei") e faapea o foliga lautele o tagata faigaluega atonu o le o se fa'alavelave i lona ala. I le avea ai ma sui tauva,
O le a'oa'oina mai lea fa'aletonu, o lo'o fa'amoemoe nei le au toe fuata'i tulafono a tagata faigaluega o la latou galuega sauniuni i le 2007 ma le fa'aauauina o le vevesi i le tuuga o le 2008 o le a faamalosia ai se palota i le EFCA i le amataga o le pulega a Obama. O le Fofoga Fetalai o le Maota Nancy Pelosi ma le Democratic Majority Leader George Miller ua tautino e unai le White House i luma i luga o le mataupu e aunoa ma ni komisi Clinton-style, faatuai, po o faiga faaupufai "tafatolu." Ae le o a latou paaga uma, tuai pe fou, o le a faʻatuatuaina e pei o le taʻitaʻi o le Maota. I se feau talu ai nei i sui o le United Electrical Workers, na lapataia ai e le faatonu faaupufai o le Iuni Chris Townsend "Faasagatau i telefoni faʻapolokiki o loʻo mananaʻo tatou te manatu o loʻo latou lagolagoina le EFCA ae o ai o le a maʻalili pe a faʻalagolago ia i latou le au fai pisinisi tetele (ma le au fai saofaga) pe a toe oʻo mai le pili i luma o le Konekeresi." (3) O le palota a le Maota ma le Senate i le 2007 o se laasaga taua i le toe fuataʻiina o tulafono o tagata faigaluega-ae, i le tulaga o le taunuuga, o palota ia e "le taulia." Na iloa e tagata uma o le EFCA e leʻi toe avea ma tulafono i lena taimi, lea na mafai ai e le aufaigaluega sili atu le mafanafana o "uo" ona faia se "pro-union" e leai se taunuuga moni.
I le faaopoopo atu i la latou tauvaga mo Obama, ua faʻaalu e le aufaipisinisi tumaoti le tele o le 2008 i luga o le Senate Democrats ma taumafai e faʻamautinoa o soʻo se sui tauva Democratic e auai ia Ianuari ua uma ona tuuto atu i le EFCA. (I le tulaga sili ona lelei o le palota a le aufaigaluega, o le a maua e le Democrats le iva o nofoa Senate faaopoopo i le aso 4 o Novema ma, mulimuli ane, o le malosi e manumalo ai i se filibuster Republican.) O sui o le Fesoʻotaʻiga Tagata faigaluega o Amerika (CWA) ma isi iuni ua uma. fa'apipi'iina i le atunu'u e a'oa'oina le au faipolokiki e uiga i le poto masani o tagata faigaluega ua uma ona ufiufi e le EFCA-ituaiga faiga mo le fa'ailoaina o le "siaki kata". I totonu
Faatasi ai ma le 20,000 poʻo le sili atu o le AT&T tagata faigaluega na manumalo i aia tatau i faiga tutusa talu mai le 2004 o se vaega o le 600 o loʻo i totonu.
E ala i le tuʻuina atu o se faʻalavelave fou i le ala o le siakiina o kata ma, e ono mafai, faʻamalosia atili le faʻatulagaina i tua i le malae o palota a le NLRB, Na tuuina atu e Dana i iuni e sili ona aafia i le "faatulagaina e le o se Komiti Faatonu" se faaosofiaga faaopoopo e manumalo ai i le EFCA. E tusa lava pe toe le manuia le suiga o le NLRA i le Konekeresi, o le faaiuga a Dana e mafai ona toe suia mulimuli ane, e aunoa ma le teuteuina o le tulafono, e ala i le pulega Temokalasi o le White House. Ae o so'o se fa'aliliuga lautele atu o fa'ai'uga a le 'aufaigaluega a le "Bush Board" e mana'omia ai le tofiaina o le peresetene o le to'atele o tagata faigaluega a le NLRB ma le tele o tausaga o fa'amasinoga ma/po'o tulafono a le lala sooupu. E le gata i lea, e pei ona taʻua e le tusitala o le Nation Max Fraser, "O le tele o komiti faʻatemokarasi a le aufaigaluega e itiiti se aafiaga lelei i le faʻatulagaina" i le tele o tausaga talu ai. “O sui auai i iuni a le vaega tumaoti na pa'u i lalo ma e sili atu i le afa i le va o le 1977 ma le 2000, ae o vaega e lua na faʻaalu tutusa taimi i le White House. O tausaga o Reagan na matua leaga lava, ae e leʻi manuia lelei le galue i lalo o le komiti a Carter ma Clinton. (5)
O le mafuaaga lena e talitonu ai le au lagolago a le EFCA e le mafai e iuni ona fausia i luga o le manuia o le siakiina o kata ma maliliega solitu (faatalanoaina e SEIU, UNITE-HERE, CWA, IBT, UAW, UFCW, ma isi) e aunoa ma le suia o le NLRA lava ia. O lenei talitonuga e le o faʻasoa e tagata suʻesuʻe aʻoaʻoga uma, peitaʻi. E pei o
E le o fa'agaloina e le au fa'aupuga autu a le EFCA lenei tala'aga fa'asagatau. E ui e le mafai e le "faatulagaina o iuni" se gaioiga faʻaagafesootai mai se mea vaivai, e mafai ona latou taumafai e faʻavae i luga o latou aafiaga tuʻufaʻatasiga o teteʻe, loka-fafo, ma le faʻapotopotoina o sui auai e fai ma sui o manaoga faʻatulagaina. O nisi o tauiviga talu ai nei "fefaasoaai e faatulaga" ua faamanuiaina, i le aluga o taimi, i le siitia o tulaga-ma-faila malamalama e uiga i le taua o le manumalo EFCA-type card check language (faatasi ai ma le solitu o tagata faigaluega) i konekarate fou. (9) O taumafaiga e toe fuata'i tulafono a tagata faigaluega ua mavae-e pei o le le manuia o le tauofoga i le 1977-78-e sili atu le itiiti ifo o se faʻataʻitaʻiga faʻavae nai lo le taumafaiga o loʻo i ai nei, ae faʻalagolago i le faʻatauvaʻa a le Capitol Hill. O le Carter Administration, i le isi itu, na lagolagoina suiga i le NLRA e pei o le na o le faia o se fiafia mo se vaega faʻapitoa faʻapitoa - tuʻuina atu se quid pro quo mo le lagolago palota talu ai e le ese tele nai lo le folasaga tumau a Congressional Democrats, i tausaga ua mavae, o " nofoaga masani” tulafono pikiaiga. (Ua leva ona vaʻavaʻai i ai o se sop i fefaʻatauaʻiga o fale, o nei pili leaga a le AFL-CIO e leʻi manuia i le tatalaina o tapulaʻa i luga o le aufaigaluega i nofoaga faufale.)
I tuuga autu a le Senate i le 2008, o loʻo faʻaalu nei e le aufaipisinisi le $50 miliona i luga o faʻasalalauga e faʻaalia ai le toe fuataʻiina o tulafono o tagata faigaluega e avea o se faʻalavelave mataʻutia o le "Labour Labor", faʻamalosia e foaʻi a le iuni i le Democrats. (10) (E tusa lava po o le a le tele o iuni ua faaitiitia, i le mafaufau o www.unionfacts.com ma fa'apea fo'i fa'apogai o fa'amatalaga sese, o lo'o tulituliloa pea e le tagata leaga o le "Big Labor" le fanua, e pei lava ona faia i le fa'ai'uga o le 1940s ina ua mana'omia Taft-Hartley e fa'alataina!) I le Ianuari, 2008, lomiga o le HR Magazine, sa avea muamua ma loia pulega Rick Berman, ua avea nei ma faatonu sili o le Center for Union Facts i Uosigitone, DC, lapataia tagata e ana galuega e faapea, afai e pasia e le EFCA, “e ono faaluaina sui auai o iuni a vaega tumaoti.” I le tusitusiga lava lea e tasi, na fa'ailoa ai e le faufautua ta'uta'ua o le fa'alavelave iuni o Stephen Cabot le fa'amata'u e uiga i fa'asalaga maualuluga a le tulafono ua tu'uina atu mo le amio le pulea. “I le taimi nei, o le tele o tagata e ana galuega o lo'o auai i ni taumafaiga e tetee atu i fa'aupuga a iuni latou te le mafaia ona fai i lalo o le EFCA,” o le tala lea a Cabot. "Faatasi ai ma le EFCA, o le a taugata tele." Fa'ai'uga a le HR: "Afai e pasia e le EFCA, o le a avea ma tulafono pito sili ona taua mo tagata faigaluega i le sili atu ma le luasefulu tausaga" - e tatau i tagata e ana galuega ona fefefe ma le mautinoa "o le a tatalaina ai le lologa mo le faʻatulagaina." (11)
Ina ia faʻalauteleina le lagolago mo le EFCA, o loʻo faʻaalia e iuni, sili atu le saʻo, e taua mo lo latou ola faʻalapotopotoga. Ua faamanatu mai uo a le aufaigaluega e faapea, a aunoa ma le toe fuataiina o le NLRA, o le a atili faavaivaia iuni i le avea ai ma se puipuiga o tulaga o le soifuaga o tagata faigaluega ma se paaga iloga o mafuaaga alualu i luma. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le puipuia o penisione o loʻo i ai nei ma faʻamanuiaga faʻafomaʻi-ae leʻo taʻua le puipuia o le Saogalemu Lautele ma le suia o inisiua soifua maloloina faʻavae galuega i se Medicare-For-All system-o le a faʻateleina le faigata, pe a le mafai, e aunoa ma le sili atu o le mamafa o le iuni. O le malepelepe o maketi mokesi a Amerika ma fa'atasi ai ma le fa'aletonu o lo'o maua ai se isi mafua'aga fa'amalosi mo le fa'atonuga a le Konekeresi i luga o le EFCA, talu ai o aia tatau a tagata faigaluega e mafai ona avea ma se vaega fesoasoani o so'o se pusa moni "fa'aosofia le tamaoaiga". E pei ona faʻamatalaina e le tamaoaiga o Dean Baker, mai le Center for Economic and Policy Research, aʻo leʻi tupu le faʻalavelave i Wall Street:
“E ui e ono aliali mai le taofiofia o aia tatau a tagata faigaluega e faamaopoopo ai
ia itiiti se sootaga tuusao i le fale malepelepe
bubble o le mafua'aga lea o lenei pa'u, pe a su'esu'e toto'a
e feso'ota'i vavalalata...Afai e mafai e tagata faigaluega ona fa'atuina ni iuni ma
maua a latou vaega o le tuputupu aʻe o gaosiga, e mafai ona toe tuʻu ai le atunuʻu i luga o le ala o le faʻatupulaia o le faʻaaogaina o totogi, nai lo le tuputupu aʻe o loʻo faʻatupuina e le le gafatia. nono....O le toe fa'afo'isia o se ala fa'atupulaia e fa'atatau i totogi o le a maua ai e tagata faigaluega ma pisinisi le sili atu le mautu nai lo le tamaoaiga o lo'o i ai nei."(12)
Ae o finauga tau faiga faavae e pei o Baker's—e matua tele naua le mafuaaga o le Pa'u o le Tamaoaiga mo le pasiaina o le Tulafono a Wagner i le taimi muamua ma toe faʻamalosia i aso nei-o le a le maua ai se malosi i Uosigitone, DC e aunoa ma le tele o isi galuega "seevae i luga o le eleele" (ma le leo o vae savali). O le mea sili lena o le talitonuga i tua atu o le "Million-Member Mobilization" a le AFL-CIO mo "aiā tatau tau fefaʻatauaʻiga e tatau ona galue mo ma palota mo" i le 2008. Na faia i luga o le uunaiga a le CWA Peresitene Larry Cohen ma isi i luga o le fono a le feterale, le AFL -Na filifili le CIO e maua le sefulu pasene o sui uma o le iuni na sainia i luga o kata faʻamaonia e manaʻomia ai le Konekeresi ma le White House e faia se gaioiga i le EFCA. Ina ia ausia lenei sini folafolaina o le tasi miliona tagata talosaga, o le taumafaiga a le aufaigaluega sa i ai i totonu ma fafo:
“O iuni uma a le atunuu, feterale a le setete, fono tutotonu o tagata faigaluega
matagaluega o fefa'ataua'iga, vaega o itumalo, iuni fa'alotoifale ma so'otaga
fa'alāpotopotoga ta'utino atu i le tele o sui auai fa'atasi e uiga i
o le osofa'iga i fefa'ataua'iga tu'ufa'atasi, o le vaeluagalemu, ma a tatou
iuni… E tatau ona tatou aʻoaʻoina, faʻatupuina, ma faʻauluina o tatou tagata i totonu
le fa'agaioiga ina ia pasia le Tulafono Filifilia Saoloto o Tagata Faigaluega.
“O vaega uma lava o le aufaigaluega e tautino foi e auai
ma fa'atupuina le tele o aumea, ta'ita'i lotu, ta'ita'i o aia tatau a tagata lautele,
a'oa'oga, mafaufau, ma isi ta'ita'i manatu e tautala mai
e uiga i le taua o le toe faʻafoʻisia o le saʻolotoga e faʻavae ai iuni
fausia se sosaiete amiotonu.” (13)
O galuega fa'atulagaina e matua'i tomai i “gaoioiga fa'ata'ita'i” fa'apenei, lea o lo'o fa'ailoa mai ai se va e le ma'alofia i le va o le tautala ma le mea moni ona o le leai o se tulitatao. I le tulaga o le "miliona sui", o se tasi o mea moni ua maitauina i le taimi nei o le faʻaupuga mama a le tele o iuni tetele e mauaa i le vaega a le malo e le tele se aoga, pe a fai, mai suiga o tulafono a le aufaigaluega tumaoti. E matua le taua foi le EFCA i ta'iala o lo'o i ai nei mo le toe maua mai o le "sea maketi iuni" i le fausiaina (e ui o nai iuni faufale sa galulue malosi mo ia). E tutusa mo galuega tau pisinisi vaalele lea e aofia i le Tulafono o Leipa, nai lo le NLRA. I totonu o pisinisi, (e le o se vaalele) felauaiga, au'aunaga ma fa'atau oloa fa'atasi ma le tele o sea i totonu o le EFCA, o le mulimulita'iga i a'oa'oga lelei o sui auai ma fa'alapotopotoga fa'alotoifale e eseese lautele. Mo nisi, o le i ai o se fa'afitauli fa'apitoa e fa'aopoopoina ai se maanuminumi fou i galuega fa'apolokiki i le taimi o le palota a le peresetene.
Ia Mati, 2008, o se vaega autu o iuni AFL-CIO na laa i luma e tuʻuina atu le taʻitaʻiga muamua i le "Million Member" campaign. CWA, United Auto Workers, United Steelworkers, ma le International Federation of Professional and Technical Engineers (IFPTE) na fausia se soʻotaga e faʻavae i luga o se tautinoga fefaʻasoaaʻi i "gaoioiga e leʻi tupu muamua" e fai ma sui o le EFCA. O i latou uma nei e toafa, faatasi ai ma le aofaʻi o sui auai e lua miliona, na muamua tetee i le totogiina o le $ 1 mo le tagata suʻesuʻe suʻesuʻega faʻapitoa na sailia e le AFL-CIO e faʻatupe ai lana taʻavale GOTV. O le
E pei ona finauina e Cohen o le CWA i le amataga o lenei tausaga: “O lo tatou lava talafaasolopito, faapea foi ma isi gaioiga o tagata faigaluega i le salafa o le lalolagi, ua aoao mai ai e tatau ona tatou galulue e faia suiga—ae le o le nofonofo ma faamoemoe i ai, pe faafaigaluegaina isi e faia. tupu mo i tatou.” (15) Mulimuli ane, na avea Cohen ma fau alalaupapa i Suiga ia manumalo i iuni foi. Sa ia uunaia i latou e auai
Ina ia siitia le talaaga o le EFCA, o se vaega o iuni e fitu, o loʻo galulue e ala i le American Rights At Work, o loʻo faʻaaluina le $ 5 miliona i luga o faʻasalalauga TV ua mamanuina e faʻafetaui ai le tumu o pisinisi tetele o le ea i faʻasalalauga faʻafefe-EFCA. (O loʻo i ai foi se taua op-ed itulau olaola o loʻo faia e uiga i le EFCA i nusipepa i le salafa o le atunuʻu.) Faatasi ai ma se masina e alu aʻo leʻi oʻo i le palota, ua latalata le CWA i lana lava sini o le sainia o le 15% o sui uma ile tautoga a le EFCA kata; e 97, 842 ua sauni e fa'aalia i le US Capitol ia Ianuari, i le fa'atautoina o le Konekeresi fou. I totonu o le atunuʻu, o loʻo taumafai nisi o faʻalapotopotoga e tuʻu se foliga o le tagata i luga o kata EFCA o loʻo latou aoina. Ua latou pu'eina ata-ma-faila e lagolagoina le pili ina ia mafai ona lafoina a latou ata i luga o upega tafaʻilagi faʻasalalauga ma lafo i
I le amataga o le 2009, o le Tulafono o le Filifiliga Sa'oloto a le Aufaigaluega o le a feagai ma le tele o tauvaga mo le gauai atu i totonu-le-Beltway, ona o faʻafitauli tau tamaoaiga lea ua faʻaletonu faiga. E tusa lava pe a maeʻa ona fesoasoani le aufaigaluega i le tuʻuina atu o Obama i le White House, e ala i a latou taumafaiga i "setete o le taua," o le a le faʻaleagaina e le peresetene fou se taua e tuʻituʻi i lalo, toso i fafo ma kamupani Amerika i le toe fuataʻiina o tulafono o tagata faigaluega. Afai o tala fa'asolopito lata mai o so'o se ta'iala, e ono fa'aosoosoina o ia e ave se maulu fa'a-Jimmy Carter pe amata fo'i fa'afefete ma lalaga e pei o Bill Clinton e le mafaatusalia. E na'o le fa'aoso i lalo i luga o le Democrats, i le taimi nei ma le mae'a o Novema 4, e mafai ona fa'amautinoa e tupu lenei fusuaga, ae le'o ta'ua fa'ai'uga lelei mo tagata faigaluega i le nofoaiga muamua a Obama.
1) O le mea moni, e le o tagata uma e ioe o le EFCA o le a faia lena eseesega tele. Va'ai, mo se fa'ata'ita'iga, i finauga fa'aoso a James Pope, Peter Kellman, ma Ed Bruno, "The Employee Free Choice Act And A Long-Term Strategy For Winning Workers' Rights," WorkingUSA: The Journal of Labor and Society, Vol. 11, Mati, 2008, itulau 125-144.
2) Brian DeBose, "O Faletupe o Obama i luga
Mati 3, 2008, itulau e 14.
3) Chris Townsend, "O le Deck's Stacked Against Labor, The UE News, Fepuari,
2008, itulau e 15.
4) Kim Moody, “Card Check Takes A Hit,” Labour Notes, Tesema, 2007, itulau 4-5.
5) Max Fraser, “I tua atu o le Komiti o Leipa,” The Nation, Ian. 21, 2008, itulau 6-8. Mo se faitioga o le faatinoga o le NLRB i le taimi o le
Steve Early, “E Faapefea Ona Tu le
6) Richard Hurd, “Neutrality Agreements: Innovative, Controversial, and Leipa's Hope for the Future,” New Labor Forum, Spring, 2008, itulau 35-44.
7) Va'ai Roy Adams, "The Employee Free Choice Act: A Reality Check," Labour and Employment Relations Association, Proceedings of the 58th Fonotaga Faaletausaga, 2006.
8) Pope, Kellman, ma Bruno i WorkingUSA, Mati, 2008, itulau. 135.
9) Vaʻai mo se faʻataʻitaʻiga i le 2005-6 "Hotel Workers Rising" faʻasalalauga lea, e tusa ai ma le UNITE-HERE peresitene Bruce Raynor, na faia ni maliega solitu lea ua faaopoopo ai le 6,000 sui fou i le iuni. (Cited in Hurd above. Mo se tala o le osofaʻiga a le 75,000 CWA ma le IBEW sui e faasaga ia Verizon i le 2000 lea na tupu, i se vaega, ona o se fusuaga umi (ma e leʻi foia lava) i le faʻatulagaina o aia tatau i Verizon Wireless, vaʻai Steve I le amataga, “Verizon Strike Highlights New Union Role,” The Boston Globe, Set. 3, 2000. Itulau E7.
10) Kris Maher, "O Fefinauaiga a Leipa e Avea i Ea," The Wall Street Journal.
Iulai 16, 2008, itulau A6.
11) Robert J. Grossman, “Suiga Toe Faatulagaina,” HR Magazine, Ianuari, 2008.
12) Va'ai Dean Baker, "The Recession and the Freedom to Organize," fa'asalalau Fep. 6, 2008 e le AFL-CIO i le http://www.aflcio.org/mediacenter/speakout/dean_baker.cfm>
13) Mo fa'amatalaga atoa o le AFL-CIO Executive Council's Mati 10, 2008 fa'amatalaga, taga'i: http://www.aflcio.org/aboutus/thisistheaflcio/ecouncil/ec030420081.cfm
14) Vaʻai Harold Meyerson, "O le Faʻalavelave Faʻalavelave Leipa o loʻo lafoina mea uma i totonu o lana faʻasalalauga mo Obama, The American Prospect (naʻo le lomiga i luga ole laiga), Aokuso 28, 2008 (http://www.prospect.org/cs/articles). E le talia e le tusitala le
15) Va'ai i le “Employee Free Choice Act is within a reach,” Le CWA News, Ianuari-Fepuari, 2008, itulau 8.
(Steve Early sa galue o se faʻalapotopotoga CWA mo le 27 tausaga. O ia o le tusitala o se tusi o loʻo lumanaʻi e taʻua Embedded With Organized Labor: Journalistic Reflections i le Vasega Taua i le Aiga (Monthly Review Press, 2009). O se lomiga umi atu o lenei tusiga, ua faaulutalaina “Labor Law Reform Thirty Years Later: Back To The Future With EFCA?” o le a fa'aalia i lena aoina ma o lo'o fa'asalalauina i totonu Leipa: Suesuega i Vasega Galue Talafaasolopito o Amerika, Volume 5, Numera 4, Novema, 2008. Mo faamatalaga o le saofaga, tagai http://labor.dukejournals.org/ )
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo