Punavai: Avega mai le Edge
Mai le 1830 i le 1895, na faufau ma taupulepule ai malo o Peretania ma Rusia e pulea Asia Tutotonu ma Saute. I le fatu o le "Taaloga Tele" o le mautinoa a Egelani o le au Rusia na i ai ni mamanu i Initia. O lea na tau ai taua, ma tuaoi tuaoi, ma o augatupulaga o talavou na maliliu i ala tuufua ma nofoaga tuufua.
I le faaiuga, sa na o se mea sese. E leʻi fuafua lava Rusia e luʻitauina le pulega a Peretania i Initia ma o taua toto e leʻi faʻamautuina, e ui lava o tuaoi faʻaletonu ma feeseeseaiga faʻa-tagata na faʻatupuina e le pulega colonialism o le vaeluaina ma le manumalo o loʻo ola pea i aso nei. O lea na tau ai Saina, Initia, Pakisitana, Afghanistan, ma Nepal i laina na tusia i Lonetona, ae tauva Beijing, Tokyo ma Seoul mo ni motu laiti e leai ni tagata, o toega o Imperial Iapani.
O lena tala faasolopito e taua le teu i lou mafaufau pe a amata ona tatalaina e se tasi mafuaaga o loʻo i tua o le faʻateleina o le faʻalavelave mataʻutia i le va o Saina ma le Iunaite Setete i le Sami Saina i Saute.
I tagata Amerika, o Saina ose tagata tauva televave e le o taʻalo i tulafono ma faʻamataʻu se tasi o auala tau fefaʻatauaʻiga i luga o le kelope i se itulagi ua leva ona pulea e Uosigitone. O le Failautusi a le Setete o Amerika, Mike Pompeo, na matua manaʻomia le suiga o pulega.
Ae faimai foi Ryan Hass, o le sa avea muamua ma faatonu o Saina i luga o le National Security Council, o le pulega o le Trump o loo taumafai e "toe fetuunai le sootaga a le US-Saina agai i se tauvaga faiga uma e le mafai ona toe suia" e pulega e mulimuli mai. I se faapuupuuga, o se taua malulu e le pei o le va o le US ma le Soviet Union.
I le au Saina, o le 200 tausaga talu ai-o Saina e masani ona mafaufau i seneturi, ae le o le tele o tausaga-o se faaletonu i lo latou talafaasolopito umi. O le atunuu sili ona tamaoaiga i luga o le kelope na faailoa atu ai le lalolagi i mea uma mai le silika i le pauta, 19th Century Saina na avea ma nofoaga lafoai mo le opium Peretania, e le mafai ona pulea ona lava matafaga.
E le faagaloina lava e Saina na tausaga o le faalumaina po o le faaleagaina o pulega faakolone na fesoasoani i ona tagata. O na manatuaga o se vaega i le faʻalavelave o loʻo iai nei.
Ae e le na o Saina e iai ni mea e manatua.
Ua pulea e le Iunaite Setete le Vasa Pasefika—o nisi taimi e ta’ua o le “vaituloto o Amerika”—talu mai le faaiuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Ua fa'afuase'i ona i ai se tauva a tagata Amerika, e ui lava ose fa'atauvaga e masani lava ona fa'aoso.
O se faʻataʻitaʻiga e le mautonu Times Niu Ioka tusitala, Bret Stephens, lea na lapataia talu ai nei o le Navy a Saina e sili atu vaa nai lo le US Navy, e le amanaiaina le mea moni o le tele o vaa a Saina o tamaʻi vaʻa a le Coast Guard ma corvettes. O le popolega tele a Saina o le puipuiga o ona gataifale, lea e tele osofaiga i le 19th ma 20th ua oo mai seneturi.
O le fuafuaga a Saina o le "faafitia o le eria": tausia o vaalele a Amerika i le umi o lima. I lea tulaga, ua faoa faasolitulafono e Beijing le tele o motu laiti ma aau i le Sami Saina i Saute e fai ai se pa puipui i le US Navy.
Ae o le autu autu a Saina o le tamaoaiga e ala i lana Belt and Road Initiative (BRI), ae le o le militeri, ma o loʻo taulaʻi nei Asia i Saute o se nofoaga mo atinaʻe.
Asia i Saute e matua faigata tele, e aofia ai Afghanistan, Pakisitana, Initia, Bangladesh, Bhutan, Tibet, Maldives ma Sri Lanka. O lona 1.6 piliona tagata e tusa ma le kuata o le faitau aofaʻi o le lalolagi, ae naʻo le 2 pasene o le GDP o le lalolagi ma le 1.3 pasene o fefaʻatauaiga a le lalolagi.
O na fuainumera ua faaliliuina i se tulaga mativa e 44 pasene, e na o le 2 pasene le maualuga atu nai lo le itulagi pito sili ona matitiva o le lalolagi, i lalo o Sahara Aferika. E latalata ile 85 pasene ole faitau aofa'i o Asia i Saute e itiiti ifo ile $2 ile aso.
O le tele o nei mea o se taunuuga o le colonialism, lea na faʻaleagaina ai le tamaoaiga o le lotoifale, taofia le gaosiga, ma faʻamalosia atunuu e faʻaaogaina tu ma aganuu monocrop e taulai i le auina atu i fafo. O le lalolagi atoa o tupe faavae i le 1980s na faatelevaveina ai le le tutusa o le tamaoaiga lea na tuʻuina atu e colonialism le itulagi.
O le atinaʻe i Asia i Saute ua faʻamoemoeina i le Faletupe a le Lalolagi ma le International Monetary Fund (IMF), lea e manaʻomia ai tagata nono tupe e tatala a latou maketi i le laumua i sisifo ma faʻaitiitia aitalafu e ala i faiga faʻatauvaʻa ogaoga, faʻaitiitia mea uma mai le soifua maloloina i le felauaiga.
O lenei fuafuaga tau tamaoaiga-o nisi taimi e taʻua o le "Washington Consensus" -e faʻatupuina ai "mailei aitalafu": o atunuʻu e faʻaitiitia tupe faʻaalu a le malo, lea e faʻavaivaia ai a latou tamaoaiga ma faʻateleina aitalafu, lea e oʻo atu ai i le tele o taamilosaga o nono ma le faʻasao.
O le Faletupe o le Lalolagi ma le IMF sa matua'i fa'alilifa'i i le fa'aunegatupe mo atina'e tetele, o se vaega taua o le fausiaina o se tamaoaiga fa'aonaponei. "O le le atoatoa ma le maaa o faalapotopotoga tau tupe eseese i sisifo na mafua ai Asia i Saute i lima o Saina," o le tala lea a le fai pisinisi o Anthony Howell i le Tusitala a Asia i Saute.
O le Belt and Road Initiative (BRI) e ese le faiga. E ala i le tuʻufaʻatasia o atinaʻe tetele, fefaʻatauaʻiga ma fesoasoani tau tupe, o atunuʻu i Asia, Aferika, Sasaʻe Tutotonu ma Europa o loʻo fesoʻotaʻi atu i le mea moni o se "Silk Road." E tusa ma le 138 atunuu ua sainia.
O le fa'aogaina o fa'alapotopotoga eseese-o le Faletupe o Atina'e a Saina, le Silk Road Fund, le Export-Import Bank of China, ma le Asian Infrastructure Investment Bank-Beijing ua fausia ai auala, auala o nofoaafi ma uafu i Asia i Saute.
Mo le tele o tausaga, o loʻo le amanaʻia e le au nonogatupe i Sisifo Asia i Saute - seʻi vagana ai Initia - pe tuʻuina le tele o faʻatapulaʻaina o tupe tau atinaʻe ua faʻaletonu le tamaoaiga o le itulagi. Ole Chinese Initiative e iai le avanoa e toe fa'afo'i ai lea tulaga, e ala i le fa'aauupegaina o Sisifo ma Initia, na'o le pau lea o le atunu'u i totonu o le itulagi e le auai i le BRI.
Ua tetee foi le Iuni a Europa i le Initiative, e ui lava na sainia e Italia. O se numera o sasaʻegalēmū ua auai foi atunuu i le BRI ma le Saina-Arapi Cooperation Forum. Saudi Arabia, United Arab Emirates ma Aikupito ua sainia i Saina Digital Silk Road, o se fesoʻotaʻiga o satelite faʻatautaia e tauva ma GPS a Amerika, GLONASS a Rusia ma Galileo a Europa. Sa sainia talu ai nei e Saina se $400 piliona, 25-tausaga fefaʻatauaʻiga ma faiga faʻa-militeri ma Irani.
E le tau ta'ua, e le'o fiafia lava Uosigitone e uiga i le tu'ulima o Saina i totonu o se itulagi e pulea e Amerika o lo'o i ai se vaega tele o sapalai malosi a le lalolagi.
O aʻu o se tauvaga i le lalolagi atoa mo maketi ma faatosinaga, o Saina o loʻo faʻaalia le malosi tele. O le mea moni, e tupu ai feeseeseaʻiga. O le US, ma i se tulaga patino o le EU, ua faʻalauiloa se faʻasalalauga e faʻamalo ai Saina mai maketi ma faʻatapulaʻaina lona avanoa i tekinolosi faʻapitoa. Na fa'amanuiaina e le White House Peretania Tele ma Ausetalia e taofia le kamupani Saina, Huawei, mai le fa'apipi'iina o se feso'otaiga numera 5G, ma o lo'o fa'amalosia. Isalaeru ma Brazil ia faia foi faapena.
E le o vevesi uma o iai nei o le tamaoaiga. E manaʻomia e le pulega o le Trump se suiga mai le tele o le le mafai ona pulea le faʻamaʻi, ma le Republican Party ua avea ai Saina ma fa'amautu i lana fuafuaga o faiga palota. E i ai foi le avanoa e mafai e le White House ona toso ese se "Oketopa faateia" ma amata ai se ituaiga o feteenaiga faamiliteli ma Saina.
E foliga mai e le manaʻo Trump i se taua tele, ae o se mea na tupu i le Sami Saina i Saute e ono faʻapotopotoina Amerika i tua o le White House. O le tulaga lamatia e moni, aemaise lava talu ai o palota i Saina ma le Iunaite Setete o loʻo faʻaalia ai le faʻatupulaia ita i le va o vaega uma e lua o tagata.
Ae o feeseeseaiga e sili atu nai lo le manaʻo tele o Peresitene Trump e toe filifilia. Ua toe fa'ailoa mai e Saina o ia lava o se malosiaga fa'aitulagi ma se malosi e fa'atatau i le lalolagi atoa. O le manatu o le US ma ana uo o le ita e le o se mea e ofo ai. Na faia e Peretania le mea sili e taofia ai le tulaʻi mai o Siamani aʻo leʻi oʻo i le Taua Muamua a le Lalolagi, ma na faia e le US le mea lava e tasi ma Iapani i le taʻitaʻia o le Taua a le Pasefika.
O Siamani ma Iapani o ni malosiaga tetele faafitafita ma le naunau e faaaoga sauaga e maua ai lo latou ala. O Saina e le o se malosiaga tele a le militeri ma e sili atu ona fiafia i le fatuina o tupe mama nai lo malo. Po o le a lava le tulaga, o se taua i le va o malosiaga faaniukilia e toetoe lava a le mafai ona mafaufauina (e le faapea e le mafai ona tupu).
Sa faamaluluina talu ai nei e Saina lana gagana agai i le Iunaite Setete, ma faamamafa ai le nonofo faatasi ma le filemu. "E le tatau ona tatou faʻatagaina le lotonuu ma le feita e faoa a tatou faiga faʻavae i fafo," o le tala lea a Xu Quinduo o le setete. Leitio Saina. "E le tatau ona suitulaga le tautala faʻamaoni."
O le leo fou o loʻo taʻu mai ai e leai se naunautaiga a Saina e tauva ma le militeri a Amerika, ae sili atu le umi o le vaʻai ma tuʻu atu i ai fuafuaga e pei o le Belt and Road e galue ai. E le pei o Rusia, e le fia vaai le au Saina e toe filifilia le Trump ma ua manino lava ua latou filifili e le tuuina atu ia te ia se alofaga e faʻafefe ai le vevesi o se faiga palota tausaga.
O le feteenaiga talu ai nei a Saina ma Initia, ma le sauaina o atunuu i le sami o Saina i Saute, e aofia ai Vietnam, Meleisia, Filipaina, ma Brunei, ua vavaeeseina ai Beijing, ma atonu ua ala mai taitai o Saina i le mea moni latou te manaomia ni uo, ae le o ni fili.
Ma le onosai.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo