Na matou amata i le iloiloina o mataupu taua e fa e tatau ona maualuga i luga o le lisi o mataupu a i latou e popole i faʻamoemoega mo se lumanaʻi manuia. O le lua o ia mea o ni mea moni o le ola: taua faaniukilia ma faʻalavelave faʻaleagaina. O le tulaga lamatia muamua o loo i ai pea, e le mafai ona mafaufauina, ma i le mataupu faavae e mafai ona aloese mai ai; o lo'o malamalama auala fa'atino e fa'agasolo ai. O le lona lua e umi se taimi, ma e tele le le mautonu pe faʻafefea ona alofia se faʻalavelave matuia, pe faʻaitiitia, e ui lava e manino lava o le umi o le faʻatuai i le faʻafetauiina o galuega, o le a sili atu ona faigata. Ma le isi, o faiga talafeagai e faʻaauau ai ua lauiloa. O le fa'alavelave tele lona tolu o lo'o fa'atinoina e le malo o le malo tele o le lalolagi i ni auala e fa'aleleia ai nei fa'amata'u, ma isi fo'i, e pei o le fa'amata'u mai o faiga fa'atupu fa'atupu fa'alavelave a fili. O lena faaiuga, o le mea e leaga ai, e matua talitonuina uma, ua aumaia ai le lauiloa o se mataupu taua lona fa: o le faatupulaia o le faaletonu o le faatemokalasi, o le va i le va o tagata lautele ma faiga faavae, o se faailoga o le faateleina o le toilalo o faalapotopotoga faatemokalasi aloaia e galulue e pei ona latou faia i se aganuu faatemokalasi ma malosi ma mea. O lenei lomiga mulimuli e taufaamataʻu ma faʻamoemoe. E fa'amata'u aua e fa'atuputeleina ai le mata'utia o fa'alavelave muamua e tolu o lo'o lata mai, e ese mai i le le mafaia lava. E iai le fa'amoemoe aua e mafai ona fa'ato'ilaloina, ma le isi, o auala fa'atino e fa'agasolo ai e malamalama lelei, ma e masani ona fa'atinoina i lalo o tulaga sili atu ona faigata nai lo tulaga o lo'o feagai ma sosaiete fa'apisinisi i aso nei.
E leai se tasi e masani i le tala faasolopito e tatau ona ofo ona o le faatupulaia o le faaletonu o le faatemokalasi i le aiga e o faatasi ma le tautinoga o misiona mesia e aumai ai le faatemokalasi i se lalolagi mafatia. O ta'utinoga o le fa'amoemoe mamalu e ala i faiga fa'alemalo e seasea fa'ato'a atoatoa, ma e fa'apea fo'i i lenei tulaga. I lalo o nisi tulaga, o faiga faatemokalasi e talia. I fafo, e pei ona fa'ai'u e le sikola ta'uta'ua-fautua o le 'fa'alauiloaina o le faatemokalasi' mai ana su'esu'ega, tatou te maua ai se 'laina malosi o le fa'aauauina,' e o'o mai i le taimi nei: o le faatemokalasi e talia i nisi taimi, ae afai ma pe afai e ogatasi ma fuafuaga ma fuafuaga. mea tau tamaoaiga (Thomas Carothers). O le tele lava o mea e tutusa i totonu o le aiga, lea e faʻatauaina ai le faatemokalasi e ala i le mana ma le avanoa e tusa ai ma le 'puipuia o le toʻatele o tagata mai le toʻatele,' e pei ona taofi e Madison.
E pei ona fa'aalia e le laina malosi o le fa'aauau, e vaapiapi le fua o fuafuaga fa'avae. O le fa'afitauli fa'avae o lo'o feagai ma le au fai faiga fa'avae o nisi taimi o lo'o amana'ia ma le sa'o i lona tu'ufa'atasiga, mo se fa'ata'ita'iga, e Robert Pastor, le faufautua mo le puipuiga a le atunu'u a Peresitene Carter mo Amerika Latina. Na ia faamatalaina pe aisea e tatau ai ona lagolagoina e le pulega le pulega fasioti tagata ma le piʻopiʻo a Somoza i Nicaragua, ma pe a faʻamaonia e le mafai, ia taumafai e faʻatumauina le National Guard aʻoaʻoina e le US e tusa lava pe faʻaumatia le faitau aofaʻi 'ma le sauā o se malo e masani ona faʻasao. mo lona fili,’ ma fasiotia ai le tusa ma le 40,000 tagata. O le mafuaaga o le mea masani: 'E leʻi manaʻo le Iunaite Setete e pulea Nicaragua poʻo isi malo o le itulagi, ae e leʻi manaʻo foʻi ia faʻalavelaveina atinaʻe. Na mana'o tagata Nicaragua e galulue tuto'atasi, se'i vaganā o le faia o lea mea o le a afaina tele ai aia a Amerika.' O le Cold War e tau le talafeagai, ae o le taimi foi tatou te toe maua ai le taʻiala faʻapitoa, faʻaalia faʻaalia i le talafaasolopito atoa.
O fa'afitauli fa'apenei na feagai ma le au pulega a le pulega a Bush ina ua mae'a a latou osofa'iga i Iraq. Latou te manana'o i tagata Iraq 'ia galulue tutoatasi, se'i vagana ai o le faia o lea mea o le a afaina ai le fiafia a Amerika.' O Iraq e tatau ona avea ma pule ma faatemokalasi, ae i totonu o tapulaa. E tatau lava ona fausia e pei o se tulaga fa'atauva'a usita'i, e tusa ma le fa'atonuga fa'aleaganu'u i totonu o Amerika Tutotonu, lea e sili ona mauoa ma sili ona a'oa'oina mea na tutupu e fa'atatau i faiga fa'avae mai fafo. O nei aafiaga e faapitoa lava le ola mo le pulega o loo i ai nei, faatasi ai ma ona aʻa mausali i le sauā ma le sauā Reagan tausaga, ina ua mafai e 'faiga faatemokalasi faʻaleleia' polokalame ona toe faʻafoʻisia 'le faʻatonuga autu o ... malo le faatemokalasi,' naʻo le 'faʻatapulaʻa, maualuga. -i lalo ituaiga o suiga faatemokalasi e le'i lamatia ai le fa'aleagaina o fausaga masani o le malosi lea ua leva ona feso'ota'i ai le Iunaite Setete '(Carothers)' e ala i le fasi tele, fa'asauā, ma le fa'atauva'a I se tulaga lautele, o le mamanu e le e le masani ai i le talafaasolopito atoa, e oo atu i le faafeagai tupito o fausaga faaonapo nei. Na mafai e le Kremlin ona tausia satelite na faʻatautaia e malo faʻapolokiki ma le militeli, faʻatasi ai ma le lima uʻamea pe a manaʻomia. Sa mafai e Siamani ona faia le tele o mea e tasi i Europa nofoia e tusa lava pe i ai i le taua, e pei o Iapani fascist i Manchuria (ona Manchukuo). Na ausia e le Fascist Italia iʻuga tutusa i Aferika i Matu aʻo faia le fasioti tagata mataʻutia lea e leai se auala na afaina ai lona foliga lelei i Sisifo ma atonu na musuia ai Hitila: mo se faʻataʻitaʻiga i Libya mai le 1929-1933, o se faʻataʻitaʻiga na faia ma le le mafaamatalaina le faʻaleagaina ma le faʻamamāina o ituaiga i luga o le tele. fua. O faiga fa'a-Emeperoa ma neo-colonial o lo'o fa'aalia ai le tele o fesuiaiga i autu tutusa.
Ina ia ausia sini masani i Iraq ua faamaonia e matua faigata lava, e ui lava i tulaga e le masani ai, e pei ona uma ona iloiloina. O le faʻafitauli o le tuʻufaʻatasia o se fuataga o le tutoʻatasi ma le pulea mausali na tulaʻi mai i se tulaga mataʻutia e leʻi umi talu ona osofaʻia, ona o le tele o teteega e le faʻaleagaina na faʻamalosia ai le au osofaʻi e talia le tele o fuafuaga a Iraqi nai lo le mea na latou faʻamoemoeina, pe manaʻomia. O le iʻuga na amata ona fafaguina le faʻamoemoe mataʻutia o le sili atu pe itiiti ifo foi le faatemokalasi ma le malo o Iraki e suitulaga i se faʻalapotopotoga faʻapitoa a Shiite e aofia ai Iran, Shiite Iraq, ma atonu o nofoaga lata ane e pulea e le au Shiite o Saudi Arabia, e pulea le tele o suauu o le lalolagi. ma tutoatasi mai Uosigitone. E oo lava i le mafaufauina o se taunuuga faapena e toe manatua ai le lata mai o le le fiafia i luga o le malo faalelalolagi na taitaia e Nasser i le 1958, aemaise lava ina ua saʻoloto Iraki mai Peretania-Amerika pule i le tele o punaoa malosi o Sasaʻe Tutotonu. Sa fefe ina ne'i sosolo atu le 'fa'ama'i' e o'o lava i Saudi Arabia, lea o lo'o i ai le galuega a le pulega fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'alavelave e fa'amautinoaina o lenei 'puna tele o le malosi fa'ata'atia,' 'se tasi o taui sili ona taua i le talafaasolopito o le lalolagi,' o lo'o tumau mausali i totonu. lima US. O lo'o fa'atinoina pea lea matafaioi, ae fa'ateleina le le mautonu.
E mafai ona sili atu ona leaga. O taumafaiga fa'amaoni a Uosigitone e fa'asalaina Iran mo le fa'ato'ilaloina o le pule saua a le Shah i le 1979 e ono toe fo'i. E iai avanoa a Iran. E ono fiu Iran i le faamoemoe e mafai ona tutoatasi Europa mai le US, ma liliu atu i sasae. Afai e tupu lena mea, o Iran o le ai ai ni mafuaaga, lea e seasea ona talanoaina i le itu i Sisifo o faʻamatalaga i luga o le feeseeseaiga i luga o polokalame faʻatamaoaigaina o le uranium Iran. I se malologa seasea mai le leoa, o mafuaaga o loʻo talanoaina e Selig Harrison, o se taʻutaʻua faʻapitoa i nei mataupu. 'O feutagaiga faaniukilia i le va o Iran ma le Iuni a Europa na faʻavae i luga o se fefaʻatauaʻiga na le mafai e le EU, na taofia e le US, ona faʻaaloalo,' o le tala lea a Harrison:
Na malilie Iran e taofi ana taumafaiga faʻatamaoaigaina le uranium mo se taimi le tumau e faʻatali ai le faʻaiuga o talanoaga i luga o le faʻatapulaʻaina o le faʻatamaoaigaina tumau. Na folafola e le EU le tuʻuina atu o talosaga mo faʻamalosiaga tau tamaoaiga ma faʻamautinoaga saogalemu e toe faʻafoʻi ai le faʻasaina tumau ae na mulimuli ane musu e talanoaina mataupu tau puipuiga. O le gagana o le tautinoga soofaatasi lea na amataina ai feutagaiga i le aso 14 o Novema 2004, e le manino. 'O se maliliega felagolagoma'i,' na fai mai ai, o le a le gata ina tuʻuina atu 'faʻamautinoaga faʻamoemoe' o le polokalame faaniukilia a Iran e 'faʻapitoa mo faamoemoega filemu' ae o le a 'tuuina atu tutusa tautinoga mausali i mataupu tau le saogalemu.'
O le faaupuga 'security issues' o se faasinomaga manifinifi i le taufaamata'u a le US ma Isaraelu e pomu Iran, ma le lelei faalauiloa o sauniuniga e faatino ai se osofaiga faapena. O le faʻataʻitaʻiga e masani ona faʻaopoopoina o le pomuina e Isaraelu o le Osirak nuclear reactor i Iraq i le 1981, lea e foliga mai na amataina polokalame faaniukilia a Saddam, o se isi faʻataʻitaʻiga e faʻaalia ai le vevesi e faʻaalia ai sauaga i le tali atu. So'o se taumafaiga e fa'ataunu'u fuafuaga fa'apenei e fa'asaga ia Iran e mafai ona o'o atu ai i sauaga fa'afuase'i, e pei ona mautinoa e malamalama i ai i Uosigitone. I le taimi o se asiasiga i Tehran, na lapataia ai e le faifeau Shiite o Moqtada Sadr o le a puipuia e lana militeri Iran i le tulaga o soʻo se osofaʻiga, 'o se tasi o faʻailoga sili ona malosi,' le Washington Post lipotia, 'e mafai ona avea Iraq ma malae o taua i soo se itu i Sisifo. fete'ena'i ma Iran, ma fa'atupula'ia ai le mata'utia o fitafita Shiite a Iraqi - pe atonu fo'i o le militeri a'oa'oina a Amerika o lo'o a'oa'oina e tagata Shiite - latou te fa'asagatau i 'au a Amerika i'inei i le alofa ma Iran.' O le Sadrist bloc, lea na resitalaina le tele o tupe maua i le palota o Tesema 2005, e le o toe umi ae avea ma malosiaga faʻapolokiki tasi i Iraq. O loʻo tuliloaina ma le iloa lelei le faʻataʻitaʻiga a isi vaega faʻa-Islamist manuia, e pei o Hamas i Palesitina, faʻapipiʻi malosi le tetee i galuega a le militeri ma faʻalapotopotoga lautele faʻalapotopotoga ma auaunaga i tagata matitiva.
O le le naunau o Uosigitone e fa'atagaina mataupu tau puipuiga fa'aitulagi e iloiloina, talia e Europa, e le o se mea fou, ae le na'o le tulaga o Iran. Ua tula'i fa'afia i le fetaua'i ma Iraki, ma i'uga ogaoga, talu ona avea Saddam ma fili i le 1990. I tua atu, o le fa'atupuina o popolega ogaoga mo le saogalemu, o le mataupu lea o auupega faaniukilia a Isaraelu, o se autu e taofia e Uosigitone mai faavaomalo. iloiloga e solia ai maliega mautu ma iugafono a le Fono Puipuiga. I tua atu o lena mea o loʻo lamalama ai le mea na faʻamatalaina saʻo e Harrison o le 'faʻafitauli tutotonu o loʻo feagai ma le lalolagi e le faʻateleina pulega': o le toilalo o setete faaniukilia e ola e tusa ai ma la latou matafaioi NPT 'e faʻateʻaina a latou lava auupega faaniukilia' - ma i Washington, tulaga aloaia. teena o le noataga.
E le pei o Europa, e mumusu Saina e faʻafefe e Uosigitone, o se mafuaʻaga autu mo le faʻatupulaia o le fefe ia Saina i le vaega a le US planners, lea e tulaʻi mai ai foi se faʻalavelave: o laʻasaga agai atu i feteʻenaʻiga e faʻalavelaveina e le faʻalagolago faʻatasi a le US i Saina o se faʻasalalauga faʻatau atu ma faʻatupulaia. maketi, fa'apea fo'i tupe fa'aagaga a Saina, ua lipotia mai o lo'o latalata atu i le fua a Iapani. O le tele o le suauu a Iran ua uma ona alu i Saina, ma o Saina o loʻo tuʻuina atu ia Iran ni auupega e foliga mai o loʻo manatu i ai setete e lua o se faʻalavelave i fuafuaga a Amerika. Ae sili atu le le fiafia mo Uosigitone o le mea moni e faapea 'o le sootaga a Sino-Saudi ua matua tuputupu ae,' o lipoti a le Financial Times, e aofia ai le fesoasoani a le militeri a Saina i Saudi Arabia ma aia tatau suʻesuʻe kesi mo Saina. E oʻo atu i le 2005, na tuʻuina atu e Saudi Arabia le tusa ma le 17 pasene o suauʻu mai Saina. Ua sainia e kamupani suau'u Saina ma Saudi ni feagaiga mo le viliina ma le fausiaina o se fale gaosi tele (ma Exxon Mobil o se paaga). O se asiasiga ia Ianuari 2006 a Saudi King Abdullah i Beijing na faamoemoe e taitai atu ai i se maliega a Sino-Saudi e valaau ai mo le 'faateleina o le galulue faatasi ma le teufaafaigaluega i le va o atunuu e lua i le suauu, kesi faalenatura, ma tupe teufaafaigaluega,' o le lipoti lea a le Wall Street Journal.
Na matauina e le tagata su'esu'e Initia o Aijaz Ahmad e faapea, e mafai e Iran ona 'tulai mai e avea o se mea e sili ona taua i le faia, i le isi sefulu tausaga pe sili atu, o le mea ua manatu Saina ma Rusia o se mea e matua taua tele i le Asia Energy Security Grid, mo le talepeina o pulega i Sisifo o le lalolagi. sapalai malosi ma fa'amautinoaina le tele o suiga tau alamanuia o Asia.' O Korea i Saute ma atunuu Asia i Sautesasae e ono auai, atonu foi o Iapani. O se fesili taua pe fa'afefea ona tali atu Initia. Na te'ena le una'iga a Amerika e fa'amavae mai se feagaiga o le paipa suau'u ma Iran, e ui lava o lo'o fa'aletonu pea i luga o le puipuiga i totonu o Pakistani Baluchistan. I le taimi nei, ua tautino Pakisitana e fausia le paipa po o le a lava le filifiliga a Initia (ma atonu e tetee i manaoga o Amerika). I le isi itu, na auai Initia i le US ma le EU i le palota mo se iugafono e tetee i Iran i le IAEA, ma auai foi i lo latou pepelo, talu ai ua teena e Initia le pulega o le NPT lea e foliga mai o Iran, e oo mai i le taimi nei, o loʻo faʻamalieina. Na lipotia e Ahmad e faapea, atonu na suia faalilolilo e Initia lona tulaga i le IAEA ina ua uma ona faamataʻu e Iran le faamutaina o le $20 piliona o le kesi. Uosigitone mulimuli ane "na lapataia Initia e faapea o le maliega faaniukilia a Delhi lava ia ma le US e mafai ona lafoaia pe afai e le palota le malo Initia e faasino Tehran i le Fono a le Puipuiga a Malo Aufaatasi," o le lipoti lea a le Financial Times, ma maua ai se tali malosi mai le matagaluega i fafo a Initia ma se le fa'afefeteina o le lapataiga a le US Embassy.
E iai foi filifiliga a Initia. Atonu e filifili e avea ma tagata Amerika, pe mana'o e auai i se poloka tuto'atasi a Asia o lo'o fa'atupuina, ma fa'atupula'ia so'otaga ma kamupani gaosi suau'u i Sasa'e Tutotonu. I se faasologa o faʻamatalaga faʻamatalaga, na matauina ai e le sui faatonu o le Hindu e faapea 'afai o le seneturi 21 e avea ma 'Seneturi Asia', e tatau ona faʻaumatia Asia i le vaega o le malosi.' E ui lava 'o loʻo faʻafeiloaʻi ai le tele o tagata gaosi oloa i le lalolagi ma faʻateleina le faʻaaogaina o le malosi,' o loʻo faʻalagolago pea Asia 'i faʻalapotopotoga, faʻavae fefaʻatauaʻiga ma 'au faʻaauupegaina mai fafo atu o le itulagi ina ia mafai ai ona fefaʻatauaʻi ma ia lava,' o se measina faʻavaivaia mai le vaitaimi o le malo. Ole ki ole felagolagomai Initia ma Saina. I le 2005, na ia taʻua ai, 'Ua mafai e Initia ma Saina ona faʻafememeaʻi tagata suʻesuʻe i le salafa o le lalolagi e ala i le faʻaliliuina o la latou tauvaga tele mo le mauaina o aseta suauʻu ma kesi i totonu o atunuu lona tolu i se faiga faʻapaʻaga fou e mafai ona suia ai le malosi o le lalolagi. maketi malosi.' O le maliliega ia Ianuari 2006 na sainia i Beijing 'ua fa'amama le ala mo Initia ma Saina e galulue fa'atasi ai e le gata i tekinolosi ae fa'apea fo'i i le su'esu'eina ma le gaosiga o le hydrocarbon, o se faiga fa'apa'aga e iu ai ina mafai ona suia tulaga fa'avae i le vaega ole suau'u ma le kesi faanatura a le lalolagi.' I se fonotaga i New Delhi o tagata gaosi malosi Asia ma tagata faʻatau i nai masina na muamua atu, na faʻaalia ai e Initia le $ 22.4 piliona o le pan-Asian gas grid ma le suauʻu paipa paipa faʻalautele atu i Asia uma, mai fanua Siberia e oʻo atu i Asia Tutotonu ma agai atu. o Sasa'e Tutotonu sasae malosi, fa'atasi ai fo'i ma setete fa'atau. E le gata i lea, o atunuu Asia 'o loʻo umia le sili atu i le lua tiliona tala le tau o tupe faʻaagaaga mai fafo,' o loʻo faʻamauina i tala, e ui o le faautauta e taʻu mai ai le faʻavasegaina. O se laasaga muamua, ua uma ona mafaufauina, o se maketi suauʻu Asia fefaʻatauaʻiga i Euro. Ole a'afiaga ile faiga tau tupe fa'ava-o-malo ma le paleni ole malosi ole lalolagi e mafai ona taua tele. O le US 'vaaia Initia o se sootaga sili ona vaivai i le filifili Asia fou,' o lana tala lea, ma o loʻo taumafai malosi e faʻaliliu ese New Delhi mai le galuega o le fausiaina o fausaga faʻaitulagi fou e ala i le tautauina o karoti faaniukilia ma le folafolaga o le tulaga malosi o le lalolagi i totonu. fa'atasi ma ia lava.' Afai e manuia le poloketi Asia, na ia lapatai mai, 'E tatau ona tetee Initia i nei faatosinaga.' O fesili faapena e tulaʻi mai e tusa ai ma le Shanghai Cooperation Organization na fausia i le 2001 e avea o se faʻatatau i Rusia-Saina i le faʻalauteleina o le malosi o le US i le Soviet Central Asia muamua, lea o loʻo faʻasolosolo 'vave agai atu i se vaega faʻaitulagi saogalemu [lea] e le o toe mamao ona faʻauluina sui fou. e pei o Initia, Pakisitana, ma Iran,' o le lipoti lea a Fred Weir, o se tusitala ua leva o Moscow, atonu na avea ma 'au a Eurasia e tetee atu i le NATO.'
O le faʻamoemoe e mafai e Europa ma Asia ona agaʻi atu i le tutoʻatasi sili atu, ua matua faʻalavelaveina ai fuafuaga a le US talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ma ua matua faʻatupulaʻia atugaluga aʻo faʻaauau pea ona faʻaleleia le 'tripolar order', faʻatasi ai ma fesoʻotaʻiga fou ma taua i saute ma saute (Pasila, Saute). Aferika, Initia, ma isi), ma fa'avavevave le fa'atupuina o feso'ota'iga a le EU ma Saina ' masalo i le taimi nei, po'o se taimi lata mai, o le tasi ma le isi pa'aga fefa'ataua'iga.
Ua fa'ailoa mai e le US intelligence e faapea o le US, a'o pulea le suau'u i Sasa'e Tutotonu mo mafuaaga masani, o le a ia fa'alagolago lava i punaoa sili atu le mautu o Atlantic Basin (Afelika i Sisifo, Itulagi i Sisifo). O le puleaina o le suauu i Sasaʻe Tutotonu ua mamao nei mai se mea mautinoa, ma o nei faʻamoemoega o loʻo lamatia foi i atinaʻe i le itu i Sisifo, faʻavaveina e faiga faʻavae a le pulega a Bush lea na tuʻu ai le US i le va o le lalolagi. Ua manuia foi le pulega a Bush i le vavaeeseina o Kanata, o se galuega mataina. O sootaga a Kanata ma le Iunaite Setete ua sili atu ona 'malosi ma tau' nai lo se isi lava taimi talu ai ona o le teena e Uosigitone o faaiuga a le Nafta e lagolagoina Kanata, o le lipoti lea a Joel Brinkley. 'O se vaega o se taunuuga, o loʻo galue malosi Kanata e fausia le latou va ma Saina [ma] o loʻo fai mai nisi o ofisa e ono suia e Kanata se vaega tele o ana fefaʻatauaiga, aemaise lava le suauu, mai le Iunaite Setete i Saina.' Fai mai le minisita o punaoa faanatura a Kanata, i totonu o ni nai tausaga o le tasi-kuata o le suauu lea e auina atu e Kanata i Amerika e mafai ona alu i Saina. I se faʻalavelave atili i faiga faʻavae malosi a Uosigitone, o le taʻutaʻua o le faʻatau atu o suauʻu i le lalolagi, Venesuela, atonu na fausia se sootaga vavalalata ma Saina o soʻo se atunuu Latina Amerika, ma o loʻo fuafua e faʻatau atu le tele o suauʻu i Saina o se vaega o lana taumafaiga e faʻaitiitia le faʻalagolago i le malo faʻaalia o le US. Amerika Latina atoa o loʻo faʻateleina fefaʻatauaʻiga ma isi sootaga ma Saina, ma nisi faʻaletonu, ae foliga mai o le faʻalauteleina, aemaise lava mo tagata faʻatau oloa e pei o Pasila ma Chile.
I le taimi nei, o le va o Cuba-Venezuela ua amata ona vavalalata, taʻitasi e faʻalagolago i lona faʻatusatusaga lelei. Venesuela o loʻo tuʻuina atu le suauʻu taugofie ae o le taui e faʻatulagaina e Cuba polokalame o le faitau ma le soifua maloloina, auina atu le faitau afe o tagata tomai faapitoa, faiaoga ma fomaʻi, o loʻo galulue i nofoaga sili ona matitiva ma sili ona le amanaiaina, e pei ona latou faia i isi nofoaga i le lalolagi lona tolu. O galuega faʻatasi Cuba-Venezuela o loʻo i ai foi se aafiaga tele i atunuu Karipiane, lea o loʻo tuʻuina atu ai e fomaʻi Cuban le tausiga o le soifua maloloina i le faitau afe o tagata e leai se faʻamoemoe e mauaina, faʻatasi ai ma le faʻatupeina o Venezuelan. O le Operation Miracle, e pei ona taʻua, o loʻo faʻamatalaina e le amepasa a Jamaica i Cuba o se 'faʻataʻitaʻiga o le tuʻufaʻatasia ma le galulue faʻatasi i saute-saute,' ma o loʻo faʻatupuina ai le fiafia tele i le toʻatele o tagata matitiva. O le US ma Mekisiko e foliga mai na taʻalo i le manatu o se suauʻu fesoasoani e tetee atu ai i le Venezuelan petro-diplomacy, ae e foliga mai e leʻi tuliloaina. O loʻo faʻafeiloaʻi foʻi fesoasoani faʻafomaʻi Cuba i isi nofoaga. O se tasi o faʻalavelave mataʻutia o tausaga talu ai nei, o le mafuie ia Oketopa 2005 i Pakistan. I le faaopoopo atu i le tele o tagata, o le numera le iloa o tagata sao e tatau ona feagai ma tau malulu mataga ma sina fale, meaai poʻo fesoasoani faafomaʻi. O loʻo i ai le tele o faʻamatalaga o fesoasoani i Sisifo, ae e tatau i se tasi ona liliu atu i le nusipepa a Asia i Saute e faitau ai 'Ua saunia e Cuba le tele o fomaʻi ma fomaʻi i Pakistan,' totogi uma tau (atonu o le faʻatupeina o Venesuela), ma o lena mea. Na faaalia e Peresitene Musharraf o Pakisitana lona 'faafetai loloto' ia Fidel Castro mo le 'agaga ma le agaalofa' o 'au faafomai Cuban. Ua lipotia mai e aofia ai le sili atu i le 1000 tagata faigaluega aʻoaʻoina, 44 pasene oi latou o tamaitai, oe na tumau e galulue i nuu maotua mauga, 'nofo i faleie i le tau malulu ma i se aganuu ese' ina ua uma ona faaui i tua vaega fesoasoani a Sisifo, faatuina. 19 falema'i fanua ma faigaluega 12-itula sifi.
O nisi o au suʻesuʻe na fautua mai e mafai e Cuba ma Venesuela ona tuʻufaʻatasia, o se laʻasaga agaʻi atu i le faʻaopoopoina o Amerika Latina i se poloka e sili atu ona tutoʻatasi mai le US. Venesuela ua auai i Mercosur, le iuni a le au a Amerika i Saute, o se gaioiga na faamatalaina e le Peresetene Atenitina Nestor Kirchner o se 'mea taua' i le atinaʻeina o lenei poloka fefaʻatauaʻiga, ma faʻafeiloaia o le tatalaina o 'se mataupu fou i la tatou tuʻufaʻatasia' e le Peresetene Pasila Luiz Inacio Lula da Silva. Fai mai tagata atamamai tuto'atasi 'o le fa'aopoopoina o Venesuela i le poloka e fa'ateleina ai lana va'aiga fa'a-geopolitical e iu ai ina fa'asalalauina Mercosur i isi vaega o le itulagi.' I se fonotaga i Iurukuei na taloina e faailoga ai le ulufale aloaia o Venesuela i Mercosur, na saunoa ai le peresitene o Venezuelan Chavez e tatau ona 'faʻapolokiki' le faʻalapotopotoga: 'E le mafai ona tatou faʻatagaina lenei mea e na o se poloketi tau tamaoaiga, tasi mo tagata maualuluga ma kamupani faʻasalalau,' ose fa'asinomaga e le'o fa'amanino tele i le 'Fefa'ataua'iga Fefa'ataua'iga Sa'oloto a Amerika mo Amerika,' lea na fa'atupu ai le tete'e malosi o tagata lautele. Na tuuina atu foi e Venesuela ia Atenitina le suauu suauu e fesoasoani e taofia ai se faaletonu o le malosi, ma faatau mai le toetoe o le tasi vaetolu o aitalafu a Atenitina na tuuina atu i le 2005, o se tasi o elemene o se taumafaiga faaitulagi e faasaoloto atunuu mai pulega a le IMF ina ua mavae le luasefulu tausaga o mala. aafiaga o le tausisia o tulafono ua tuuina atu e faalapotopotoga tau tupe faava o malo e pulea e Amerika. O le IMF ua 'galue agai i lo tatou atunuu o se faalauiloaina ma se taavale o faiga faavae na mafua ai le mativa ma le tiga i tagata Atenitina,' o le saunoaga lea a Peresitene Kirchner i le faasilasilaina o lana faaiuga e totogi toetoe $ 1 miliona e aveese ai ia lava mai le IMF e faavavau. O le solia o tulafono a le IMF, na fiafia ai Atenitina i le tele o le toe faaleleia o le tamaoaiga mai le faalavelave na tuua e faiga faavae a le IMF.
Laasaga agai i le tuto'atasi fa'aitulagi tu'ufa'atasia na fa'atupula'ia atili i le filifilia o Evo Morales i Polivia ia Tesema 2005. Na avea o ia ma ulua'i peresitene o le atunu'u i Polivia, lea o le to'atele e fa'ailoa i latou lava ma fa'alapotopotoga fa'apitonu'u. Na vave ona gaoioi Morales e ausia se faasologa o maliega malosi ma Venesuela. Ua lipotia mai e le Financial Times e faapea o nei mea 'ua faamoemoe e lagolagoina ai suiga ogaoga o loʻo oʻo mai i le tamaoaiga o Bolivia ma le vaega o le malosi' faatasi ai ma le tele o kesi faʻaagaga, lona lua i Venezuela i Amerika i Saute. Na tautino foi e Morales o ia lava e toe suia faiga faavae neoliberal sa tulituliloa malosi e Bolivia mo le 25 tausaga, ma tuua ai le atunuu e maualalo le tupe maua a le tagata nai lo le amataga. O le usita'ia o polokalame neoliberal na fa'alavelaveina i le vaitau lea na o le le fiafia o tagata lautele na fa'amalosia ai le malo e tu'ulafoa'i, e pei ona mulimulita'i i fautuaga a le Faletupe a le Lalolagi e fa'atama'ia le vai ma 'fa'asa'o tau - e fa'afuase'i, e taofia ai tagata matitiva mai le mauaina o vai.
Venesuela 'suversion,' e pei ona faamatalaina i Uosigitone, ua faalautele atu foi i le US. Masalo e manaʻomia ai le faʻalauteleina o faiga faʻavae o le 'taofia' a Venesuela na faʻatonuina e Bush ia Mati 2005. I le masina o Novema 2005, na lipotia ai e le Washington Post, o se vaega o Senators na lafoina se tusi 'i kamupani suauʻu tetele e iva: Faatasi ai ma le faʻateleina o le faʻamafanafanaina o le taumalulu. pili fa'amoemoeina, o le tusi faitau, matou te manana'o ia e foa'i nisi o au tupe fa'amaumau e fesoasoani ai i tagata e maualalo tupe maua e totogi na tau.' Na latou mauaina se tali se tasi: mai le CITGO, le kamupani e pulea Venezuela. O le CITGO na ofoina atu e tuʻuina atu suauʻu taugofie i tagata maualalo tupe maua o Boston, mulimuli ane i le Bronx ma isi nofoaga. O Chavez o lo'o faia na'o le 'aua polokiki,' o le tali lea a le Matagaluega a le Setete; 'e fai lava si tutusa ma le malo o Cuba o lo'o ofoina atu sikolasipi i a'oga faafoma'i i Cuba i talavou matitiva Amerika.' E le pei o fesoasoani mai le US ma isi atunuʻu, o le loto mama lea. E le o manino o nei mea faʻapitoa o le a talisapaia e i latou e mauaina le '12 miliona kalone o le suauʻu faʻavevela fale faʻaititia [tuuina atu e le CITGO] i faʻalapotopotoga alofa faʻapitonuʻu ma 45,000 aiga maualalo maua i Massachusetts.' O le suauʻu o loʻo tufatufa atu i tagata matitiva o loʻo feagai ma le 30-50 pasene o le siʻitia o tau o le suauʻu, faatasi ai ma le fesoasoani suauʻu 'matua le lava le faʻatupeina, o lea o se fana tele lea mo tagata e le mafai ona oʻo i le taumalulu,' e tusa ai ma le faatonu o le MassEnergyConsumer Alliance, lea o le a tufatufa atu suauu taugofie i 'nofoaga leai ni fale, faletupe meaai, ma vaega o fale e maualalo tupe maua.' Na ia fai mai foʻi na ia faʻamoemoe o le fefaʻatauaʻiga o le a tuʻuina atu 'se luʻitau faauo' i kamupani suauʻu a Amerika - lea na lipotia talu ai nei faʻamaumauga o tupe mama taʻi kuata - e faʻaaoga ai a latou matagi e fesoasoani ai i aiga matitiva e ola i le taumalulu,' e foliga mai e le aoga.
E ui o Amerika Tutotonu na tele lava ina aʻoaʻia e Reaganite sauaga ma le mataʻutia, o le vaega o totoe o le lalolagi ua paʻu i lalo o le pule, aemaise lava mai Venesuela i Atenitina, lea sa avea ma tama-tama a le IMF ma le Matagaluega o Tupe seia oʻo ina paʻu lona tamaoaiga i lalo o faiga faʻavae latou tuuina atu. E pei ona taʻua, na mafai e Atenitina ona toe faʻaleleia, ae naʻo le teteʻeina o poloaiga a le IMF, e le fiafia ai tagata aitalafu faavaomalo poʻo Washington. O le tele o le itulagi o loʻo i ai pulega agavale ogatotonu. O le faitau aofaʻi o tagata o loʻo sili atu le malosi ma faʻamalosia, aemaise lava i Bolivia ma Ekuatoa, o loʻo i ai le malosi tele, lea latou te mananaʻo ai e pulea le suauʻu ma le kesi i totonu o le atunuʻu pe, i nisi tulaga, e tetee atoa i le gaosiga. O le tele o tagata o le atunuu e foliga mai latou te le iloa se mafuaaga e tatau ai ona faʻalavelave pe faʻaumatia o latou olaga, sosaiete, ma aganuʻu ina ia mafai ai e Niu Ioka ona nonofo i totonu o latou SUV i le faʻaogaina o taavale. O nisi o loʻo valaʻau mo se 'malo Initia' i Amerika i Saute. I le taimi nei, o le faʻaogaina o le tamaoaiga i totonu o loʻo faʻagasolo o loʻo fesuiaʻi mamanu e toe foʻi i tua i le faʻatoʻilaloina o le au Sipaniolo, faʻatasi ai ma tagata taʻutaʻua Latina Amerika ma tamaoaiga e fesoʻotaʻi atu i le malo malosi ae le o le tasi i le isi. Faatasi ai ma le tuputupu aʻe o fegalegaleaiga i saute ma saute i luga o se lautele lautele, o nei atinaʻe e malosi le aʻafiaina e faʻalapotopotoga taʻutaʻua o loʻo o mai faʻatasi i faiga faʻava-o-malo e leʻi tupu muamua, o loʻo taʻua ma le 'anti-globalization' ona latou te fiafia i le lalolagi atoa e faʻamanuiaina ai le fiafia o tagata, e le o le aufaipisinisi ma faalapotopotoga tau tupe. Mo le tele o mafuaʻaga, o le faiga o le pulega a Amerika i le lalolagi e maʻaleʻale, e ese mai i le faʻaleagaina na faia e Bush planners.
O se tasi o taunuuga o le tulituliloaina e le pulega o Bush i faiga faavae masani o le taofia o le faatemokalasi, ua taʻua o le 'faalauiloaina o le faatemokalasi' i le faiga o aoaoga faavae, ua feagai ma ni faafitauli fou. E le o toe faigofie e pei o le taimi muamua le faʻaogaina o le militeri ma faiga faʻatupu faʻalavelave faʻavaomalo e faʻatoʻilalo ai malo filifilia faʻatemokalasi, e pei ona aʻoaʻoina ma le faʻanoanoa a Bush planners i le 2002 i Venesuela. O le 'laina malosi o le faʻaauau' e tatau ona tulituliloaina i isi auala, mo le tele o vaega. I Iraq, e pei ona tatou vaʻaia, o le tele o teteega e le faʻaleagaina na faʻamalosia ai Uosigitone ma Lonetona e faʻatagaina le palota na latou taumafai e poloka e se faasologa o fuafuaga. O le taumafaiga mulimuli ane e fa'alilolilo faiga palota e le'i mana'omia e ala i le tu'uina atu o ni fa'amanuiaga tetele i le sui tauva e fiafia i ai le pulega, ma le fa'ate'aina o le au fa'asalalau tuto'atasi, na le manuia fo'i. O loo tumau pea faafitauli i tua atu o mea e masani ona talanoaina. O loʻo faʻagasolo tele le alualu i luma o le galuega a Iraqi e ui lava i le tetee a le au pulega. O le tulaga e pei o Europa ma Iapani ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi, pe a o le sini autu a le US ma Peretania o le faʻaleagaina lea o galuega tutoʻatasi o tagata faigaluega 'e pei o le fale, mo mafuaʻaga tutusa: o galuega faʻatulagaina e saofagā i auala taua i le faʻatinoina o le faatemokalasi ma le lauiloa. O le tele o faiga na faia i lena taimi 'taofia mea'ai, lagolago leoleo fascist, ma isi' ua le o toe maua. E le mafai foi i aso nei ona faʻalagolago i le aufaigaluega a le AIFLD e fesoasoani e faʻaleagaina iuni. I aso nei, o nisi iuni a Amerika o loʻo lagolagoina tagata faigaluega Iraqi, e pei lava ona latou faia i Kolomupia, lea e sili atu le au faʻatupu iuni ua fasiotia nai lo soʻo se mea i le lalolagi ae o le taimi nei ua maua le lagolago mai le United Steelworkers o Amerika ma isi, ae o Washington o loʻo faʻaauau pea ona tuʻuina atu tupe tele. mo le malo, lea e tauaveina le tele o le matafaioi.
O le faafitauli o faiga palota na tulai mai i Palesitina e pei lava o Iraq. E pei ona uma ona talanoaina, na musu le pulega a Bush e faʻatagaina palota seʻia oʻo i le maliu o Yasser Arafat, ma le iloa o le tagata sese o le a manumalo ina ia le ogatusa palota ma le vaʻaiga faatemokalasi e faʻaola ai faiga faʻavae. Ina ua mavae le maliu o Arafat, na malilie le pulega e tali atu i le uunaiga lauiloa mo faiga palota, ma le faamoemoe o le a manumalo ana sui tauva i le Pulega Palesitina. Ina ia faʻalauiloa lenei taunuʻuga, na faʻaogaina e Uosigitone le tele o faiga faʻalavelave e pei o Iraki, ma masani muamua. Na lipotia mai e le nusipepa a le atunuu o Uosigitone na faʻaaogaina le USAID o se 'auala e le vaaia' i se taumafaiga e 'faʻateleina le taʻutaʻua o le Pulega Palesitina i le afiafi o faiga palota taua lea e feagai ai le vaega pule ma se luʻitau ogaoga mai le vaega faʻa-Islamic Hamas,' tupe faʻaalu. 'e tusa ma le $1.9 miliona o lana $400 miliona i tausaga ta'itasi e fesoasoani ai i le au Palesitina i le tele o galuega vave a'o le'i faia le faiga-palota i lenei vaiaso e fa'amalosia ai le fa'atusa o le vaega fa'atonu Fatah ma tagata palota ma fa'amalosia lona lima e tauva ai ma le vaega fa'afitafita Hamas.' E pei ona masani ai, na faamautinoa atu e le konesula a le Iunaite Setete i Ierusalema i Sasaʻe i le au lomitusi e faapea, o taumafaiga natia e faalauiloa ai Fatah ua na o le faamoemoe 'e faaleleia ai faalapotopotoga faatemokalasi ma lagolago ai tagata faatemokalasi, ae le na o Fatah.' I totonu o le US poʻo soʻo se atunuu i Sisifo, e oʻo lava i se faʻaaliga o ia faʻalavelave mai fafo e faʻaumatia ai se sui tauva, ae o le loloto o le aʻa o le mafaufau faʻatupu e faʻatulafonoina ia faiga masani o le faʻaleagaina o faiga palota i isi nofoaga. Ae peitai, o le taumafaiga e toe suia le faiga-palota na matua le manuia.
O le US ma le malo o Isaraelu ua tatau nei ona fetuutuunai i le feagai ai ma se vaega faʻa-Isalama mataʻutia o loʻo faʻalatalata atu i la latou tu masani tetee, e ui lava e le o atoa, pe afai o le Hamas o lona uiga e malilie i se filemu e le tumau i luga o le tuaoi faavaomalo e pei ona taʻua e ona taʻitaʻi. O le manatu e matua ese lava i le US ma Isaraelu, lea e fai mai o soʻo se taunuuga faʻapolokiki e tatau ona aofia ai le faʻaaogaina e Isaraelu o vaega tetele o le Faletupe i Sisifo (ma le Golan Heights ua galo). O le musu o Hamas e talia le 'aia tatau e ola ai' a Isaraelu ua atagia ai le teena e Uosigitone ma Ierusalema e talia le 'aia tatau a Palesitina e ola ai' 'se manatu e le o iloa i mataupu faavaomalo; E talia e Mekisiko le i ai o le US, ae le o lana 'aia tatau e ola ai' i le toetoe o le afa o Mekisiko, na maua e ala i le faatoilaloina. O le tautinoga aloaia a Hamas e 'faaumatia Isaraelu' ua tuʻu ai i luga o le tutusa ma le US ma Isaraelu, lea na tauto aloaia e le mafai ona i ai se 'setete Palesitina faaopoopo' (faʻaopoopo i Ioritana) seʻia oʻo ina latou faʻamalieina lo latou tuʻufaʻatasia o le tetee i se vaega i nai tausaga ua tuanaʻi. tausaga, i le auala ua uma ona iloiloina. E ui lava e leʻi fai mai e Hamas, e le o se mea e ofo ai pe afai e malie Hamas e faʻatagaina tagata Iutaia e nonofo i cantons taʻapeʻape i Isaraelu nei, ae fausia e Palesitina ni nofoaga tetele ma atinaʻe tetele e ave ai le taua o fanua ma punaoa, lelei. o le talepeina o Isaraelu i nofoaga e le mafai ona ola, e toetoe lava vavae ese mai le tasi ma le isi ma mai se vaega itiiti o Ierusalema lea o le a faatagaina ai foi tagata Iutaia e nonofo ai. Ma atonu latou te malilie e taʻua vaega 'o se setete.' Afai na faia ia talosaga, o le a tatou - saʻo - manatu i latou o se toe faʻafoʻisia i le Nazism, o se mea moni e ono faʻaalia ai ni manatu. Afai e faia ia talosaga, o le tulaga o Hamas o le a tutusa lelei ma le US ma Isaraelu mo le lima tausaga talu ai. A o le'i faia lena mea, sa latou mumusu e mafaufau e oo lava i lenei tulaga mativa o le 'setete.' E matua fetaui lelei le faʻamatalaina o Hamas o se faʻalavelave, faʻalavelave, ma sauā, ma o se faʻamataʻu mataʻutia i le filemu ma se faiga faʻapolokiki tonu. Ae e faigata lava ona na o le faalapotopotoga i lea tulaga.
O isi nofoaga ua manuia ai faiga masani e faaleaga ai le faatemokalasi. I Haiti, o le 'vaega fau-temokalasi e sili ona fiafia i ai le pulega a Bush, o le International Republican Institute,' na galue malosi e faalauiloa le manuia o le tetee ia Peresitene Aristide. Na fesoasoani le poloketi e ala i le taofia o fesoasoani na matua manaomia i luga o mafuaaga e masalosalo i le sili. Ina ua foliga mai atonu o le a manumalo Aristide i soo se palota moni, na filifili Uosigitone ma le itu teteʻe e solomuli, o se faiga masani e taʻuleagaina ai faiga palota o le a oʻo mai i se auala sese: Nicaragua i le 1984 ma Venesuela ia Tesema 2005 o ni faʻataʻitaʻiga e tatau ona masani ai. . Ona sosoo ai lea ma se osofaʻiga a le militeri a le au faatupu faalavelave a le setete muamua e faavae i le Dominican Republic (lea e fai mai Uosigitone e leai se mea e uiga i ai), tuliesea o le Peresetene i Aferika i Saute, ma se nofoaiga o le mataʻutia mataʻutia ma sauaga, e sili atu nai lo soo se mea i lalo o le malo filifilia. Sa fesoasoani Uosigitone e faatoilaloina. O le malaia o le taunuuga o Haiti e le o se mea itiiti lava e mafai ona iloa i le US intervention i le seneturi talu ai, faatasi ai ma Farani i le 2004, masalo ona sa ita Peresitene Chirac i le talosaga a Aristide mo se taui sili ona faatapulaa mo solitulafono mataga a Farani i Haiti, lea e sili atu i soo se mea. talu ai, o se tagi tele i le taʻutaʻua.
O le tumau pea o le laina malosi o le faʻaauau e oʻo mai i le taimi nei ua toe faʻaalia ai o le US e pei lava o isi setete malolosi. O lo'o tulituliloaina mana'oga fa'apitoa ma le tamaoaiga o vaega iloga o le faitau aofa'i o tagata i totonu o le atunu'u, fa'atasi ai ma fa'aupuga mata'ina o lo'o fa'atupula'ia e uiga i lona tu'ufa'atasia i tulaga maualuga. E toetoe lava ose tala faasolopito lautele, ma o le mafuaaga e le gauai atu ai tagata atamamai i tautinoga o faamoemoega tautupu a taitai, po o viiga mai o latou soo. E mafai ona va'aia, o lea e toetoe a leai ni fa'amatalaga.
E masani ona faalogo se tasi e faitio le au faitio i le mea ua sese, ae le tuuina atu ni fofo. E i ai se faaliliuga sa'o mo lena moliaga: 'Latou te aumaia ni fofo, ae ou te le fiafia i ai.' I le faaopoopo atu i talosaga e tatau ona masani i le feagai ai ma faʻalavelave e oʻo atu i le tulaga o le ola, o nai fautuaga faigofie mo le US ua uma ona taʻua: (1) talia le puleʻaga a le International Criminal Court and the World Court; (2) sainia ma ave i luma tulafono a Kyoto; (3) ia tuu atu le UN e taulamua i faalavelave faava o malo; (4) fa'alagolago i faiga fa'a-malo ma le tamaoaiga nai lo le fa'afitafita i le fa'afetaia'ia o fa'amata'u mata'utia; (5) tausisi i le faauigaga masani o le UN Charter: o le faaaogaina o le malosi e na'o le tulafono pe a faatonuina e le Fono Puipuiga poo le taimi o le atunuu o loʻo i lalo o le taufaamatau o osofaʻiga, e tusa ai ma le Mataupu 51; (6) lafoaia le veto a le Fono Puipuia, ma ia i ai le 'faaaloalo lelei mo manatu o tagata,' e pei ona fautua mai ai le Tautinoga o le Tutoatasi, e tusa lava pe le malilie nofoaga autu o malosiaga; (7) faʻaitiitia faʻaitiitia tupe faʻaalu a le militeri ma faʻateleina tupe faʻaalu lautele: soifua maloloina, aʻoaʻoga, malosi faʻafouina, ma isi. Mo tagata e talitonu i le faatemokalasi, o ni fautuaga le mautonu: e foliga mai o manatu o le toʻatele o le faitau aofaʻi o le US, i le tele o tulaga o le toʻatele o tagata. Ua latou matua tetee i faiga faavae a le malo; i le tele o tulaga, i se maliega autasi. E mautinoa lava, e le mafai ona tatou matua mautinoa e uiga i le tulaga o manatu o tagata lautele i mataupu e pei o nei, ona o le isi itu taua o le paʻu o le faatemokalasi: o autu e tau le ulu atu i talanoaga lautele ma o mea moni autu e tau le iloa. I totonu o se sosaiete e sili atu le atomized, o le mea lea e tele lava ina le maua e tagata lautele le avanoa e fai ai ni manatu.
O le isi fautuaga le mautonu ma aoga o mea moni, manatu, ma mataupu faavae o amioga tatau e tatau ona taua. O i latou e faia le faafitauli e tausisi i lena fautuaga o le a le pine ae taitai atu e lafoai se vaega lelei o aoaoga faavae masani, e ui e mautinoa lava e sili atu ona faigofie le toe faia o mantra auauna atu mo le tagata lava ia. Ma o loo i ai isi upumoni faigofie. Latou te le taliina faafitauli uma i soo se auala. Ae latou te aveina i tatou i sina mamao agai i le atiaeina o tali sili atu ona patino ma auiliili, e pei ona faia i taimi uma. Ae o le mea e sili atu ona taua, latou te tatalaina le ala e faatino ai, avanoa e faigofie ona tatou maua pe afai e mafai ona tatou faasaolotoina i tatou lava mai noataga o aoaoga faavae ma faiga taufaasese.
E ui o se mea masani mo faiga o aoaoga faavae le saili e faaosofia ai le le mautonu, leai se faamoemoe ma le faanoanoa, e ese le mea moni. Ua tele le alualu i luma i le fesili e le uma mo le amiotonu ma le saolotoga i tausaga talu ai nei, ma tuua ai se talatuu e faigofie ona ave i luma mai se vaalele maualuga atu nai lo le taimi muamua. E tele avanoa mo a'oa'oga ma fa'alapotopotoga. E pei o le taimi ua tuana'i, o aia tatau e le mafai ona tu'uina atu e pulega agalelei, po'o le manumalo i ni gaioiga fa'afuase'i 'auai i ni nai fa'ata'ita'iga po'o le tuleia o se lever i le fa'apitoa fa'a-fa'a-fa'aleaganu'u o lo'o fa'aalia o 'polokiki fa'atemokarasi.' E pei ona masani ai i aso ua mavae, o galuega e manaʻomia ai le faʻamaoni i lea aso ma lea aso e faʻavae - i se vaega toe faʻafouina - o le faʻavae mo se aganuu faʻatemokalasi o loʻo galue ai tagata lautele i le fuafuaina o faiga faʻavae, e le gata i le tulaga faʻapolokiki mai. lea e tele lava ina le aofia ai, ae faapena foi i le tulaga taua o le tamaoaiga, lea e le aofia ai i mataupu faavae. E tele auala e fa'alauiloa ai le fa'atemokalasi i totonu o aiga, ma fa'auluina i tulaga fou. E tele avanoa, ma o le le malamalama i ai e foliga mai e i ai ni aafiaga mata'utia: mo le atunuu, mo le lalolagi, ma mo tupulaga o le lumanai.
O Noam Chomsky o le tusitala o le tele o galuega faʻapolokiki sili ona faʻatau atu. O ana tusi fou o Failed States, Imperial Ambitions, ma Hegemony or Survival, uma i le American Empire Project series of Metropolitan Books, 9-11 (Seven Stories Press), Understanding Power (New Press), ma New Horizons in the Study of Language. ma le Mafaufau (Cambridge University Press). E nofo o ia i Lexington, Massachusetts, ma o se polofesa i le Matagaluega o Linguistics and Philosophy i le Massachusetts Institute of Technology.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo