Adam Jones i luga Rwanda ma le Fasioti Tagata: Se Tali
Edward S. Herman ma David Peterson
E pei o le "toe iloilo" tetee a Gerald Caplan o la tatou tusi, O Upufai o le Fasioti Tagata, O le osofaʻiga malosi a Adam Jones i la tatou tali atu ia Caplan e mafai ona faʻamatalaina i se vaega taua e ala i le loloto o le tautinoga a Jones i se faʻamatalaga faʻavae i luga o le fasiotiga tagata Rwanda lea tatou te talitonu e sese-o se tasi e faʻasese le matafaioi autu mo lena faʻalavelave faʻafuaseʻi, ae pulea e le uiga lelei o mea fa'apolokiki ma le fa'ata'atiaga o le mafaufau.[1] Na tuuina atu e Caplan pe tusa o le 5 pasene o lana "toe iloilo" i la tatou tusi, ma le 95 pasene o totoe i se osofaiga ia i tatou mo lo tatou togafitia o Rwanda ma le Democratic Republic of Congo.Ae na alu Jones ia Caplan-sili atu, e le amanaiaina atoa la matou tusi (lea i le taimi o lana tusitusiga e foliga mai e lei faitau e Jones, e ui lava i lona popole tele i le "fasioti tagata") ao taulai atu i la matou tali atu ia Caplan.O le taunuuga o se faasologa o tuuaiga sese ma le taufaifai faalelagona lea—a itiiti mai i le mataupu mulimuli—matou te lei vaai muamua i le galuega a Jones.
O loo i ai isi feeseeseaiga i le va o Jones ma i tatou e ono faaita pe ita ai o ia: E eseese mea e faamuamua e ia ma a tatou amio, faatasi ai ma le tele o taimi e fetaui lelei ai Jones ma mea e faamuamua a US ma isi malo i Sisifo, ae o tatou e mautinoa lava e leai.O le isi eseesega o le talitonuga vavalalata o Jones e faapea o le itu i Sisifo na faatulagaina ma pulea faalapotopotoga e pei o faamasinoga mo le muamua. Yugoslavia ma mo Rwanda tu'uina atu se mea e sili atu nai lo le fa'amasinoga a le manumalo lea e fa'asala ai fili o le au lagolago a nei faamasinoga i fa'asalaga (fa'atusa, fa'atagata Serbs ma Hutu), a'o latou ma a latou uo e fiafia e le fa'asalaina.
Jones, Genocide, ma Fa'amuamua
E tusa ai ma mea e ave i ai le faamuamua, o le pulega i Sisifo ua tuuitiitia le gauai atu i "faʻasalaga o le tele o faʻaumatiaga" na tuʻuina atu i luga. Iraq e ala i le Amerika Tele ma Peretania e ala i le UN Security Council (1990-2003), lea na iʻu ai i le maliliu o le tusa ma le tasi miliona tagata.I lana tusi aoga 2006, Fasiotiga Tagata: Ose Folasaga Atoa, e faalua ona taʻua e Jones e talitonu o nei faasalaga o se mataupu o le fasioti tagata, ona o le fua o mafatiaga ma le maʻimau o le ola na mafua ai, ma le "malamalama o lena mea leaga" e i latou o loʻo i le pule-le Genocide Convention's tane rea po'o le fa'amoemoe e fa'atupu ai ia gau.Ae ua fa'aagavaaina e Jones lenei fa'amasinoga, ma fa'aopoopo mai, e pei e talafeagai, na ia "iloa le natura fa'aleagaina o le pulega a Iraqi" i le vaitaimi o fa'asalaga, ma na ia lisiina fa'asalaga i se vaega o lana tusi a'oga ua ta'ua o "Mataupu Tauvaga, " nai lo le ofoina atu e avea o se mataupu e tatau ona gauai atu i ai.[2]Ua le mafai foi ona ta'ua e le tusi a Jones i le 2006 le osofa'iga a le US-UK i Iraq i le masina o Mati 2003, e ui na ia iloa lelei o le to'atele o tagata ua maliliu ma ua fa'ate'aina i totonu pe liliu atu i tagata sulufa'i i le taimi na alu atu ai lana tusi e lolomi.[3]Mo se tusi a'oga ua fuafuaina e a'oa'oina ai talavou e tautala i le gagana Peretania, o ni vaega mata'ina tele o le leoa.
I le tusi lava lea e tasi 2006, e tuʻuina atu e Jones naʻo le sili atu ma le tasi le itulau atoa i le "The US in Indochina" (Vietnam, Laos, ma Cambodia), e ui lava na ia faʻaalia "I le va o le lua miliona ma le lima miliona Indochinese na maliliu, tele i le lima o le Iunaite Setete ma ana uo," ma sa aafia i se "tulaga e leʻi tupu muamua i le tala faasolopito o taua tau vailaau" (aemaise lava faasaga i le itu i saute o Vietnam), faatasi ai ma se fua faatatau "3.5 miliona landmines ma le 300,000 tone o le tulafono e leʻi pa" na tuua e le Iunaite Setete. i le taimi na faaui i tua i le 1975.[4]
I le isi itu, ua tuʻuina atu e Jones se mataupu atoa i le "Cambodia ma le Khmer Rouge."Ae, ma le fia iloa, e ui lava na matauina e Jones o le "US pomu o se faitau aofaʻi e le mafai ona puipuia o le mea sili lea ona taua i le aumaia o le Khmer Rouge faʻaumatia i le pule," ma e ui lava na taʻua e Jones lenei taua a le US pomu "Atonu o le fasioti tagata lava ia,"[5] ona ia sii maia lea o le tagata Kanata pseudo-moralist Michael Ignatieff, o ana upu o loo faaaoga e Jones e faatulaga ai le vaega o totoe o le mataupu: "E le faapea o Amerika e nafa ma le fasioti tagata i Cambodia."[6]
E sili atu ona lauiloa o le mea moni e faapea o Jones e tuʻuina atu se mataupu atoa i le "Bosnia ma Kosovo," e lua fale tifaga o feteenaiga na sili ona fiafia i ai i le au "taua alofa" a le faalapotopotoga i Sisifo."O le faataapeina o Yugoslavia i le amataga o le 1990s na toe aumaia ai le fasioti tagata i Europa," o le amataga lea o lenei mataupu, a o toe taʻua e Jones tala pepelo uma o le luasefulu tausaga talu ai: Mai le "[Slobodan] Milosevic na luluina fatu mo le fasioti tagata ia Aperila 1987, i se asiasiga. i le itumalo le mautonu o Albania o Kosovo," lea na taʻua ai e Milosevic "E leai se tasi e tatau ona sasaina oe," ma "faia se valaau faʻatasi a Serb faʻaonapo nei" mo lana taumafaiga "e faʻamautinoa teritori lea na malosi ai le au Serbia mo lana 'Serbia Tele. '," i le talatuu Serb "tolauapiga toso teine,"[7] e oo atu lava i le "faiga fasioti tagata mulimuli e faia i le tauvaga a Milosevic mo se Serbia Tele—i Kosovo, le itumalo o Serb lea na amata ai lana taʻavale a le atunuu."[8]Ua uma ona matou taulimaina nei tagi i se taimi umi i se isi nofoaga ma o iinei o le a na ona faasino atu ai le au faitau i lenei mea ma isi suʻesuʻega.[9]Ae i luga o le talepeina o Yugoslavia, O le tusi aoga a Jones i le 2006 o le auala e le faitioina o se laina-parti e sili ona luitauina, ma e le o ese mai le talafaasolopito o le faavaeina.
mataupu a Jones i Bosnia ma Kosovo lele foi i le feagai ai ma lana tautinoga e faapea na ia "faaaogaina se faiga faatusatusa e le siitia ai le fasioti tagata faapitoa i luga o isi, se'i vagana ai le fua ma le malosi e tatau ai ona gauai faapitoa."[10]Fua i le "fua ma le malosi," o taua a le malo i Bosnia - Herzegovina ma Kosovo e leʻi mamao i le liki tutusa ma le osofaʻiga a le US i Vietnam, o fasiotiga i Initonesia (i le ogatotonu o 1960s, i le taimi ma le maeʻa ai o le faatoilaloina o Sukarno) , o vaega e lua oo le fasioti tagata a Iraq (le vaitaimi o faasalaga ona sosoo ai lea ma le taua o osofaiga-nofoaga), poʻo le faʻaauau pea o osofaʻiga-nofoaga a le Democratic Republic of Congo.E le gata i lea, o lana togafitiga o numera i Bosnia e taufaasese.Ua taʻua e Jones e faapea “o le kuata miliona o tagata na maliliu i Bosnia ma Herzegovina” i tausaga e oo atu i le maliega a Dayton i le faaiʻuga o le 1995.[11]Ae e oo ane i le taimi na tusia ai e Jones lenei mea, e lua suʻesuʻega faʻavae taua na faʻaalia ai o le aofaʻi o le aofaʻi o tagata maliliu i taua i itu uma, o fitafita faʻapea foʻi ma tagata lautele, e tusa ma le 100,000.[12]Mai nei maliu, e tusa ma le 40,233 ua lipotia nei e le o ni fitafita (39,199 tagata lautele, ma le 1,035 leoleo).[13]O lea ua taofia ai e Jones faʻamatalaga o le a faʻaalia ai le faʻamatalaga masani muamua o le 250,000 maliu o se faʻateleina o tala faʻasolopito o taua.
O le mea e sili ona taua, ma e leai se masalosalo e mafua ai ona le mafai e Jones ona taʻua lenei suiga mataʻutia i lalo i fuainumera, o le mea moni o nei fuainumera e laʻititi e faʻatatau i mataupu e le o faʻaalia e Jones i lana tusi 2006, ae e le fetaui lelei ma le faauo. fa'aaliga o le matafaioi a le fa'avae papalagi i le fasioti tagata. Fa'avae ile Laulau 1 ile tatou tusi O Upufai o le Fasioti Tagata,[14] e mafai ona tatou faʻatusatusa le fua faatatau o le "fua" o tagata Mosalemi maliu i Bosnia (1992-1995) i le oti i isi fale tifaga e le o faʻaalia e Jones i lana tusi aʻoga 2006: Faʻapea o Bosnian Muslim deaths = 1, ona maliu ai lea o Iraqi i le taimi o faasalaga. era = 24, maliu Iraqi i le taua a le US ma Peretania = 30, ma maliu i DRC = 164.[15]O le fua o maliu i Vietnam ma Initonesia o le a maua mai ai tulaga tutusa e faʻaititia ai foi le oti i Bosnia.Atonu tatou te manatua le faasinoga a Jones ia Kosovo o le "faiga fasioti tagata mulimuli" a Milosevic—o se mataupu lea na fuafua ai le aofai o tagata oti mulimuli i le au Kosovo Albanians (e oo atu ia Iuni 1999) e tusa ma le 4,000 (po o le 0.1, i le fua o loo matou faaaogaina iinei) .E manino lava, o le mataupu a Jones i le "Bosnia ma Kosovo" e le faʻavae i luga o iloiloga o le "fua ma le malosi," ae i luga o manatu faʻapolokiki, manino ma faigofie.
Jones, Rwanda, ma le DRC
O le faaoolima a Jones i lo tatou faiga o Rwanda e le sili atu le pasese nai lo lana togafiti Bosnia ma Kosovo. O le mea e sili ona taua, o Jones e aloese mai le feagai ai ma manatu autu na matou faamamafaina i la matou tusi faapea foi ma la matou tali ia Gerald Caplan.Mo se faʻataʻitaʻiga, ua talia lautele e faapea o le fanaina o le vaalele o loʻo ave ai le Peresetene Rwanda Juvenal Habyarimana i lena taimi, o le Peresetene Burundi Cyprien Ntaryamira, ma le 10 isi i lona agai atu i le Malae Vaalele Faavaomalo o Kanombe i Kigali i le afiafi o Aperila 6, O le 1994 o le "mea na tupu" i le fasiotiga tagata na sosoo ai.Matou te faʻailoa atu o le suʻesuʻega i le fasioti tagata na faia e Michael Hourigan i lalo o le puipuiga a le International Criminal Tribunal mo Rwanda maua Paul Kagame ma le RPF e nafa ma ia, ae o lenei suesuega na faalēaogāina e le ICTR Sili Faafoe Moliaga Louise Arbour, i luga o mafuaaga taufaasese, ina ua uma ona feutagai ma US ofisa.[16] O le suʻesuʻega a le Faʻamasino Farani e tetee atu i faiga faatupu faalavelave o Jean-Louis Bruguière na aʻafia ai foi Kagame ma le RPF, ma finau ai e manaʻomia e Kagame le "faʻateʻaina faaletino" o Habyarimana e pei ona mautinoa e Kagame ma le RPF o le a faiaina le palota o loʻo faia i lalo o le Arusha Accords na sainia ia Aokuso 1993.[17]Matou te maitauina foi na le mafai e le ICTR ona faia se isi suʻesuʻega i le fasioti tagata i le 12 tausaga talu ona faʻamutaina e le loia a le malo le uluai suʻesuʻega na faasino ia Kagame ma le RPF.Aisea o le a faia ai e le ICTR lenei mea seʻi vagana ua mautinoa le taʻusalaina o Kagame e fiafia i Sisifo?Ma o le a le mea e fai e nei mea moni i le manatu autu o Jones e faapea o se vaega o le au taupulepule a le Hutu Power na fuafuaina le fasiotiga tagata, pe afai o le mea moni o na fasiotiga tagata na mafua ona o le faaiuga a le Kagame-RPF e osofaia?
Ona i ai lea o le mea moni na alu le au a Kagame i totonu o le itula o le fana, ma i totonu o le 100 aso, na faamanuiaina i le puʻeina o le malosi o le setete i totonu. Rwanda.O le malosi o le Hutuo tagata taupulepule e foliga mai ua matua le mautonu, ae o le au a Kagame na galulue ma le malosi tele, lea ua toe faasino atu i se taupulepulega a Kagame-RPF e faoa le malo-malo, nai lo le taupulepulega a Hutu e aveesea le Tutsi toalaiti a le atunuu. Matou te faamamafaina foi le mea moni e faapea o le Amerika Tele palota e faʻaititia le au faʻanofo filemu a UN i totonu Rwanda, ma o le mea lea na manaʻo ai Kagame, ae na tetee le vaega totoe o le malo Hutu.Ma le isi, o lenei mea e ogatasi ma le manatu o Kagame's RPF o loʻo faia le fasiotiga autu, ma e le manaʻo e faʻalavelave se tasi.Aisea e fai ai Kagame ma lana US so'o tete'e i le "auala alofa" i Rwanda, se'i vagana ua sologa lelei mea na tutupu e lagolagoina ai le sini a le RPF o le faoa faamalosi o le setete o Rwanda?E le gata ina le mafai e Jones ona taulimaina nei fesili taua.Na te le tausiaina foi i latou.
Fai mai Jones o Kagame ma le RPF e le o ogatasi ma Tutsi o Rwanda, o le osofaiga a le RPF ua tuuaia e "leai se sootaga i, ma e foliga mai e leai se alofa faapitoa mo, le faitau aofaʻi o tagata Tutsi o. Rwanda."Ua le mafai e Jones ona taʻua le vaeluaga o le vasega umi ma taua i le va o Tutsi ma Hutu, ma le fausiaina o le tele o selau afe o tagata sulufaʻi Hutu ina ua maeʻa le osofaʻiga a le RPF i Rwanda ia Oketopa 1990, o le fasioti tagata Tutsi-faatulagaina o le Hutu peresitene Melchior Ndadaye o tuaoi. Burundi ia Oketopa 1993, ma le faamaligi toto tetele na sosoo ai.Na te le mafai ona taʻua le tusi i totonu o le Matagaluega a le Setete o Setema 1994 lea matou te taʻua ai e faapea o le "[RPF] ma Tutsi suitulaga [na fasiotia] le 10,000 pe sili atu Hutu tagata lautele i le masina, ma le [RPF] e maua ai le 95% o le fasioti tagata,” ma e faapea o le faamaumauga “na faapea mai o le faamoemoega o le fasioti tagata o se taumafaiga o le faamamaina o ituaiga e faamoemoe e faamama nisi o vaega i le itu i saute o Rwanda mo tagata Tutsi.”[18]
Ua faailoa e Jones se tasi o faaiuga na tusia e Christian Davenport ma Allan Stam mai le la galuega Rwanda 1994: o le "toatele o i latou na fasiotia e foliga mai o Hutus" (i'inei o loo sii mai ai Jones), ae na ia osofaʻia le "tulaga le talafeagai" lea na ia tuuaia ai le uiga o la latou galuega, ma le "faʻaaogaina ma le faʻaogaina e Herman ma Peterson."“O le a le mea na ono fasiotia ai e Hutu isi Hutu i se tulaga tele,” o le fesili lea a Jones, “ma i se faiga e foliga mai e masani?… o le tafetotoi, faatasi ai ma tagata Tutsi na afaina i le pito i tua?"
O le tetee a Jones e le malamalama, e oo lava i le talie, ma latou te faaseseina uma ia mea Davenport ma le galuega a Stam faapea foi ma le auala tatou te faaaogaina ai.Seʻi mātau, mo se faaaʻoaʻoga, le na ona lē amanaʻia e Jones o le tali manino o le fesili na ia lāgā e tusa ai ma le māfuaaga ua maliliu ai le toʻatele o Hutu—le taʻitaʻi malosi faamiliteli ae vaivai i faiga faapolotiki o le Tutsi RPF, o Paul Kagame, i le iloaina na te leʻi maua se avanoa e maua ai se mea. i le palota a le atunuu na valaauina e le Arusha Accords, na faatonuina ai le fasiotia o le peresitene Hutu o Rwanda (faatasi ai ma le peresitene Hutu o Burundi), ma i lenei gaoioiga e tasi, na mafua ai le vave faateleina o sauaga faaupufai e mulimuli ai.Talu ai ona o le Tutsi RPF e sili ona faatulagaina lelei, saunia lelei ma saunia lelei a Kagame, na faalauiloa ai lana fuafuaga e faoa le malo o Rwanda i le afiafi o Aperila 6, 1994, ma teena-faatasi ai ma le lagolago a le US i le Fono Puipuiga-o le au faamalosia o le filemu a UN. semanu e fesoasoani e taofia le fasiga, na mafai ai e le RPF ona vave osofaʻia le atunuu, faʻaumatia le Army a Rwanda, ma faʻaauau pea ona fasiotia le faitau afe o Hutu i masina uma, seia oʻo i le 1995.E le'i mana'omia se "fa'ama'a toto tele a Hutu-on-Hutu" mo tagata Hutu i se tulaga tele.
RwandaO le tusigaigoa aloaia a Aukuso 15, 1991 na lipotia ai le malepelepe o le atunuu e 91.1% Hutu, 8.4% Tutsi, 0.4% Twa, ma 0.1% isi.E pei ona fuafuaina e le 1991 tusiga igoa RwandaO le aofa'i o le faitau aofa'i e 7,099,844, o lona uiga o nei pasene RwandaO le faitau aofa'i o Tutsi la'ititi e 596,387, fa'atusatusa i le to'atele o tagata Hutu e 6,467,958.(Tagaʻi i le Laulau 1 i la matou Faʻaopoopoga, i lalo.)
Fai mai Davenport ma Stam, afai e tusa ma le 600,000 Tutsi i Rwanda i le 1991, e pei ona maua i le tusiga igoa o le 1991, ma afai, "e tusa ai ma le faalapotopotoga o le ola o Ibuka, e tusa ma le 300,000 Tutsi na sao mai le fasiga i le 1994," ona "mai le 800,000." i le 1 miliona na talitonu na fasiotia i lena taimi, e silia ma le afa o Hutu,"[19] ma semanū e lē mafai—ma e leai, e pei ona taʻua e Jones i lana tusi aʻoga i le 2006, “o le tele o Tutsi.”[20]O le mea moni, o finauga uma a Jones ma le faʻataʻitaʻiga masani e faapea o le tele poʻo le "lofāina" le tele o le ono miliona o tagata maliliu i totonu. Rwanda i le taimi lea e mana'omia ai e Tutsi le tele o tagata Tutsi na maliliu e sili atu nai lo le aofa'i o Tutsi na ola i le amataga.E manino lava e leai se Tutsi e totoe i totonu Rwanda e fesoasoani ia Kagame e pulea lenā atunuu ma manumalo ai i le 95 pasene o palota i le palota i le 2003!
E tutusa le taua, o Jones e faʻaseseina Davenport ma Stam's sailiga autu, e pei ona faaalia i la latou Oketopa 2009 Miller-McCune tusiga, e faapea "e le o Rwanda uma na lofia i le vevesi i le taimi e tasi" i le 1994, ae o le "saua na salalau mai le tasi nofoaga i le isi, ma e foliga mai o loo i ai se faasologa mautinoa o le salalau."A o latou faamatalaina le losika i tua atu o le fa'asologa o sauaga fa'apolokiki a Rwanda:
O fasiotiga tagata i le sone e pulea e le FAR [Army of Rwanda] na foliga mai na faateteleina a o agai atu le RPF [Rwandan Patriotic Front] i totonu o le atunuu ma maua ai le tele o teritori. Ina ua alualu i luma le RPF, sa faateleina le fasioti tagata. Ina ua taofia le RPF, o le tele o fasiotiga tagata na matua faaitiitia.O faʻamaumauga na faʻaalia i totonu o matou faʻafanua na ogatasi ma faʻamatalaga a le FAR o le a taofia le tele o le fasioti tagata pe ana fai e le RPF na o le taofi o lana osofaʻiga. O lenei faaiuga e feteenai ma faamatalaga a le pulega a Kagame e faapea o le RPF na faaauau lana osofaiga e taofia ai le fasioti tagata.[21]
I la tatou tusi O Upufai o le Fasioti Tagata, matou te faailoa atu e faapea "O le galuega a Davenport ma Stam o loʻo faʻaalia ma le mautinoa o fale tifaga lea na sili atu ai le fasioti tagata faʻatasi ma spikes i gaoioiga RPF (faʻataʻitaʻiga, faʻatasi ai ma le RPF 'siʻitia', i a latou faaupuga), o se faasologa o le alualu i luma o le RPF, aemaise lava i le masina o Aperila 1994, na faia ai ni faiga feoai o le fasioti tagata;"[22] i se isi nofoaga matou te taʻua ai so'o se taimi ma po'o fea fo'i le aga'i i luma o le RPF, e to'atele tagata Rwanda na maliliu, ma so'o se taimi ma po'o fea fo'i na taofia ai e le RPF ana aga'iga, e to'aitiiti tagata Rwanda na maliliu.[23]I totonu o la matou tusi, e le gata i lea, matou te tusia e faapea "E matamuli Davenport ma Stam mai le taʻu atu o le lesona sili ona taua o la latou galuega" (lea faatoa matou aoteleina), ma e "le ogatasi i luga o le fesili a tagata e ono faia, ma a latou faʻamaoniga e foliga mai. O le matafaioi a le RPF ua feteenai ma faamatalaga o le matafaioi autu a le FAR."[24]Matou te faia nei faitioga i itulau e 58 ma le 59, ma le faamatalaga faaiu 129 (itulau 132-133); so'o se tasi e fia a'oa'o pe fa'afefea ona matou fa'aogaina le mea taua a Davenport ma Stam, pe a fai o nisi taimi e le mautonu ma fete'ena'i, galue,[25] e tatau ona liliu iina nai lo Jones.
lea mamanu o le RPF-taʻeleʻele mai ia Aperila ia Iulai 1994 e leʻi muta ina ua faoa e le RPF le malo o Rwanda ia Iulai, ae na faʻaauau i le vaega o totoe o le 1994 ma oʻo atu i le 1995 (manatua mea na maua i le Setema 1994 State Department memorandum), ma mulimuli ane. na faalautele atu i oganuu tetele o tuaoi o Zaire (lea ua taʻua nei o le Democratic Republic of Congo).Ua matua faaseseina e Jones lenei vaega lona lua, e sili atu le tele o le fasioti tagata a le RPF i le isi itu. Aferika Tutotonu.Na ia finau e faapea ina ua faalautele atu e le RPF ana fasiotiga fanua i Zaire, e mafua ona o le lua miliona Hutu sulufai na auina atu i fafo "fasioti tagata" mai Rwanda i Zaire, "faʻamalosia le pulega RPF fou i totonu Rwanda e amata ai galuega i totonu o le itulagi lea na mafua ai ona maliliu le faitau afe o tagata lautele, faatasi ai ma hardcore fasioti tagata."[26]
Ae pei o le lipoti a le UN i le 2002 Vaega o Tomai Fa'apitoa i le Fa'aaogaina Fa'asolitulafono o Punaoa Faanatura ma Isi Tulaga Oloa a le Democratic Republic of Congo. ua matua manino lava, e ui lava "Ua faamanuiaina taʻitaʻi o Rwanda i le tauanauina o le lalolagi lautele e faapea o lo latou auai faamiliteli i le itu i sasaʻe o le Democratic Republic of Congo e puipuia le atunuu mai vaega tetee i le Democratic Republic of Congo, o ē, latou te fai mai, o loʻo faʻatupuina se osofaʻiga e faasaga ia i latou, " "E tele faʻamaoniga a le laulau e faʻafeagai ai" - o le "faamoemoega umi mo se taimi umi, o le faʻaaogaina lea o le faaupuga o loʻo faʻaaogaina e le Congo Desk a le Rwandan Patriotic Army, e 'puipuia meatotino'."[27]I se faapuupuuga, o le taimi lava na pulea ai e le RPF le setete o Rwanda, na vave ona liliu atu lana masini fasioti tagata mataʻutia i le. Zaire'oa faanatura.Atonu na faia lenei mea i lalo o le ufiufi o le tuliloaina o le Hutu "fasioti tagata," ae o le faomea o Zaire - o le DRC na aoga tele mo le RPF lea e oo atu i le faaiuga o le 1990 na i ai "fausiaina se tamaoaiga faʻatupeina e le tagata lava ia e faʻatatau i le faʻaaogaina o minerale," i upu a le UN Panel,[28] faatasi ai ma le faoa o punaoa ua matua atoatoa e le gata ina faatupeina le osofaiga a le RPF, ae maua ai foi tupe faasili faaletausaga i tua i Kigali.E pei ona aoteleina e le tusitala o talafaasolopito o René Lemarchand lenei faiga o le toto ma tupe: “E faigata ona aloese mai le faaiʻuga e ala i le liliu ese o mata i tupe mama e maua mai le gaoia o le CongoO le tamaoaiga, o le lalolagi lautele ... o loʻo faʻamalosia faʻamalosi se atinaʻe faʻakolone i tu ma aga sili a le malo o Europa."[29]O le mea moni, o le mea moni e uiga i le "faʻalapotopotoga faʻavaomalo," e moni foi i aʻoaʻoga.
O le lipoti a le UN Panel i le 2002 na faamuta ai lana vaega i Rwanda fa'atasi ai ma su'esu'ega o le "Fete'ena'iga fa'aauupegaina ma ona a'afiaga" ma le "Ma'i ma le oti." Na lapatai mai "sili atu nai lo le 3.5 miliona o tagata maliliu ... mai le amataga o le taua [Aokuso 1998] e oo atu ia Setema 2002," ma faaopoopo mai "O nei oti o se taunuuga tuusao o le nofoia [o le DRC i sasae] e Rwanda ma Uganda."[30]O le mea moni, e sili atu le tele o tagata maliliu na lipotia mai i le valu tausaga talu mai le 2002.[31]
Faaiuga Faaiu E faʻaaoga e René Lemarchand le fuaitau "faʻamatalaga saʻo faʻapolokiki o le fasioti tagata" e faʻasino i le mea tatou te taʻua o le faʻataʻitaʻiga masani o le "Rwandan Genocide," lea e puipuia e le toʻatele o tusitala faʻasolopito e oʻo lava i le tele o faʻamaoniga e faʻafeagai ai.Faatasi ai ma mea moni talafeagai o lenei "faʻamatalaga saʻo faʻapolokiki" faʻaititia pe taofiofia, o le taua tele o le osofaʻiga o Oketopa 1, 1990 a Rwanda e le RPF i lalo o le lagolago a le US ma Uganda, o se taua o le osofaʻiga (e le o se taua faʻale-malo) le sini vave o le lea o le fa'ate'aina o le malo tele o Habyarimana - Hutu ma le pu'eina o le malo-malo e lenei sui mai fafo; le matafaioi a le RPF mo le fasiotiga o Habyarimana, o le "mea na tupu" o Aperila - Iulai 1994 faamasaa toto, ma le faʻamaoniga (lea e toʻaitiiti tagata atamamai e naunau e suʻesuʻe) o le mea moni o le taga o le RPF mai le taimi nei agai i luma lea na mafua ai le fasioti tagata, faatasi ai ma le sini umi a le RPF o le faʻalolotoina ma le faʻalauteleina o ana lava (ma le US) aafiaga i Aferika Tutotonu.I le lalolagi moni, o le "Rwandan Genocide" (o lona uiga, o le maliliu o pe tusa o le tasi miliona tagata Rwanda mai ia Aperila ia Iulai, 1994) na tupu i totonu. lea tala faasolopito-e pei ona i ai le sili atu le tafe toto o Kagame's ma Museveni's autau a le malo, sui, "fesoʻotaʻiga faʻapitoa" ma tagata galulue faʻatasi na faʻaalia e faasaga i le DRC talu mai le 1994 i se taumafaiga e puʻeina ana punaoa faanatura, faatasi ai ma le le faʻalavelaveina o le lagolago a le US i aso nei.
E leai se masalosalo o le lapataʻiga a Lemarchand o loʻo faʻaalia ai se manatu taua tele e uiga i tala faʻasolopito iloga i Rwanda-o le tele o le fefe o loʻo faʻafefe i potu o "Suʻesuʻega Faʻasalaga."O le faʻaleagaina o nei faʻalavelave mataʻutia o Aferika Tutotonu o feteenaiga ua matua faafaigofieina e le manumalo faaupufai o le "faamatalaga saʻo," ma le teenaina o le ituaiga o "revisionism" ma le "faafitia" lea e taʻua ai osofaʻiga a le itu i Sisifo ma le taʻavale. fasioti tagata a Paul Kagame ma Yoweri Museveni i o la igoa talafeagai.
—- FAAOPOOPO—-
Laulau 1. Le faitau aofa'i o tagata Rwanda i le 1991, malepelepe e ona vaega tetele e lua [1]
Taunuʻuga
Hutu
Tutsi
Aofa'iga [2]
Butare
618,172 (82.0%)
130,419 (17.3%)
753,868
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.