Sa matou lipotia uma ma tetee i solitulafono tau a Amerika mo le tele o tausaga, ma faasaga i solitulafono tutusa na faia e US soʻo ma sui e pei o Isaraelu ma Saudi Arabia: faʻaaogaina faasolitulafono o le militeri e taumafai e aveese malo poʻo "pulega"; galuega faafitafita; le fa'atatauina o sauaga fa'afitafita e fa'amaonia e ala i tu'uaiga o "fa'alavelave"; o le pomu ma le fasiotia o tagata lautele; ma le faatafunaga tele o aai uma.
O le toʻatele o tagata Amelika e faʻasoa se faʻasalalauga lautele i taua, ae e masani ona talia lenei faiga faʻavae mai fafo aua e matua afaina lava i tatou i faʻasalalauga, o masini o faʻasalalauga lautele e galulue faʻatasi ma masini o le fasioti tagata e faʻamaonia ai mea mataʻutia e le mafaufauina.
O lenei fa'agasologa o le "fa'atagaga o le gaosiga" e galue i le tele o auala. O se tasi o faiga sili ona aoga o faʻasalalauga o le leoa, naʻo le le taʻuina mai ia i tatou, ma e mautinoa lava e le o faʻaalia mai ia i tatou, o le a le mea o loʻo faia e taua i tagata o latou fale ma nuʻu ua liua i le taua lata mai a Amerika.
O le osofaʻiga sili ona leaga na faia e le militeri US i tausaga talu ai nei pa'ū sili atu i le 100,000 pomu ma fana i luga Mosul i Iraq, Raqqa i Suria, ma isi vaega o lo'o nofoia e ISIS po'o Da'esh. O se lipoti a le Iraqi Kurdish intelligence na fuafuaina e sili atu nai lo 40,000 tagata lautele na fasiotia i Mosul, ae o Raqqa na sili atu le atoatoa faaumatia.
O le fanaina o Raqqa o le osofaʻiga pito sili ona mamafa a le US talu mai le Taua a Vietnam, ae na tau le lipotia i le aufaasālalau a le US. O se New York Times talu ai nei mea e uiga i manu'a mata'utia o le fai'ai ma le PTSD na mafatia ai le au fana a Amerika o lo'o fa'aogaina 155 mm howitzers, lea na ta'i ta'itasi e o'o atu i le 10,000 atigi i Raqqa, sa fa'aigoaina talafeagai o A Secret War, Strange New Wounds and Silence from the Pentagon.
O le ufitia faalilolilo o sea oti tele ma le faatafunaga o se mea mataʻina. Ina ua maua e le tusitala Peretania o Harold Pinter le Nobel Prize for Literature i le 2005, i le lotolotoi o le Taua a Iraki, na ia faaulutalaina lana lauga Nobel "Art, Truth and Politics," ma faʻaaogaina e faʻamalamalamaina ai lenei itu leaga o le taua a Amerika. -faia.
Ina ua uma ona talanoa e uiga i le faitau selau o afe o fasiotiga tagata i Initonesia, Eleni, Iurukuei, Pasila, Paraguay, Haiti, Turkey, Filipaina, Kuatemala, El Salvador, Chile ma Nicaragua, Pinter Fesiligia: “Pe na tupu? Ma o latou i tulaga uma e mafua mai i faiga faʻavae a Amerika? O le tali o le ioe, na latou faia ma e mafua mai i faiga faʻavae a Amerika i fafo, "
“Ae e te le iloaina,” sa ia faaauau ai.” E lei tupu lava. E leai se mea na tupu. E oo lava i le taimi na tupu ai e leʻi tupu. E le afaina. Sa leai se fiafia. O solitulafono a le Iunaite Setete sa faasolosolo, faifai pea, sauā, leai se salamo, ae toaitiiti lava tagata na talanoa moni e uiga ia i latou. E tatau ona e tuʻuina atu i Amerika. Ua fa'atinoina le fa'aogaina o le malosi i le lalolagi atoa a'o fa'afoliga ose malosi mo le manuia lautele. O se gaioiga atamai, e oo lava i le atamai, sili ona manuia o le hypnosis.”
Ae o taua ma le fasioti tagata o loʻo faʻaauau, i lea aso ma lea aso, i lea tausaga ma lea tausaga, e le o iloa ma le mafaufau mo le tele o tagata Amerika. Na e iloa o le Iunaite Setete ma ana paaga ua paʻu i lalo o pomu 350,000 ma fana i luga o 9 atunuu talu mai le 2001 (e aofia ai 14,000 i le taua nei i Kasa)? Ole averesi lena ole 44 osofa'iga i le aso, i lea aso ma lea aso, i fafo, mo le 22 tausaga.
Isaraelu, i lana taua nei i Kasa, ma fanau e sili atu nai lo le 40% o le sili atu nai lo le 11,000 tagata na maliliu e oʻo mai i le taimi nei, e mautinoa lava e manaʻo e faʻataʻitaʻi i le tulaga tulaga ese a Amerika e nana ai lona sauā. Ae e ui lava i taumafaiga a Isaraelu e faʻamalosia se faʻalavelave faʻasalalau, o le fasioti tagata o loʻo faia i totonu o se taulaga laʻititi, puipui, toʻatele tagata, e masani ona taʻua o se falepuipui tatala, lea e mafai ai e le lalolagi ona vaʻaia le tele o mea e sili atu nai lo le masani i le aʻafiaga. tagata moni.
Ua fasiotia e Isaraelu se numera faamaumauga o tusitala i Kasa, ma e foliga mai o se fuafuaga fuafuaina, e pei o le taimi a le US tulimatai tusitala i Iraq. Ae o loʻo tatou vaʻavaʻai pea i ata mataʻutia ma ata o faʻalavelave fou i aso uma: tamaiti oti ma manuʻa; falemaʻi o loʻo tauivi e togafitia tagata manua; ma tagata atuatuvale ua sosola ese mai lea nofoaga i le isi e ala i otaota o o latou fale ua faaleagaina.
O le isi mafuaaga e le o natia lelei ai lenei taua ona o Isaraelu o loo tauina, ae le o le Iunaite Setete. O le US o loʻo tuʻuina atu le tele o auupega, ua auina atu vaʻalele i le itulagi, ma auina atu US Marine General James Glynn e tuʻuina atu fautuaga faʻapitoa e faʻavae i luga o lona poto masani i le faia o ni fasiotiga tagata faapena i totonu Fallujah ma Mosul i Iraq. Ae o taʻitaʻi o Isaraelu e foliga mai ua sili atu le manatu i le tulaga e puipuia ai i latou e le masini tau taua a le US mai suʻesuʻega lautele ma le tali atu i faiga faaupufai.
E le pei o Fallujah, Mosul ma Raqqa, o loʻo vaʻaia e tagata i le lalolagi atoa le vitio o faʻalavelave faʻafuaseʻi i luga oa latou komepiuta, telefoni ma TV. Netanyahu, Biden ma le leaga "tagata suʻesuʻe puipuiga" i luga o le TV uaea e le o toe faia le tala, aʻo latou taumafai e faʻaogaina tala faʻapitoa i luga o le mea moni mataʻutia e mafai ona tatou vaʻaia uma e i tatou lava.
Faatasi ai ma le moni o taua ma fasiotiga tagata o loʻo vaʻavaʻai atu i le lalolagi i foliga, o tagata i soʻo se mea o loʻo luʻitauina le le faʻasalaina lea o loʻo solia ai e Isaraelu tulafono faʻavaomalo fesoasoani alofa.
Michael Crowley ma Edward Wong ei ai lipotia i le New York Times o loʻo puipuia e le au taʻitaʻi o Isaraelu a latou gaioiga i Kasa e ala i le faʻasino atu i solitulafono tau taua a Amerika, ma fai mai o loʻo latou faʻamatalaina tulafono o taua i le auala lava e tasi na faʻamatalaina ai e le Iunaite Setete i Iraq ma isi sone taua a Amerika. Latou te faʻatusatusa Kasa ia Fallujah, Mosul ma e oʻo lava i Hiroshima.
Ae o le kopiina o solitulafono tau a Amerika o le mea tonu lava lea e le tusa ai ma le tulafono a Isaraelu. Ma o le le mafaia e le lalolagi ona tali atu le Iunaite Setete ua faamalosia ai Isaraelu e talitonu foi e mafai ona fasioti tagata e aunoa ma se faasalaga.
Ua solia e le Iunaite Setete le tulafono a le UN Charter e faasaga i le taufaamataʻu poʻo le faʻaaogaina o le faʻamalosi, faia o faʻamaoniga faʻapolokiki e fetaui ma mataupu taʻitasi ma le faʻaogaina o lana veto a le Fono Puipuia e aloese ai mai le tali atu faavaomalo. O ana loia a le militeri latou te fa'aaogaina fa'amatalaga tulaga ese, fa'apitoa o le Feagaiga lona Fa o Sineva, lea o puipuiga lautele e fa'amaonia e le Feagaiga i tagata lautele o lo'o fa'aluaina i sini a le militeri a Amerika.
E tetee malosi le Iunaite Setete i pulega faa-faamasinoga a le International Court of Justice (ICJ) ma le International Criminal Court (ICC), ina ia mautinoa o ana faauigaga tulaga ese o tulafono faava-o-malo e le mafai lava ona faia i lalo o le faamasinoga le faaituau.
Ina ua faʻatagaina e le Iunaite Setete le ICJ e pule i lana taua faasaga ia Nicaragua i le 1986, na faʻatonuina e le ICJ o lona faʻapipiʻiina o le "Contras" e osofaʻia ma osofaʻia Nicaragua ma lana lalagaina o uafu o Nicaragua o le. gaioiga fa'asagatau i le solia o tulafono faava o malo, ma faatonuina le Iunaite Setete e totogi tau toe faaleleia i Nicaragua. Ina ua faailoa e le Iunaite Setete o le a le toe amanaʻia le pulega a le ICJ ma ua le mafai ona totogi, na talosaga Nicaragua i le UN Security Council e faamalosia le toe faaleleia, ae na teena e le US le iugafono.
O faiga sauā e pei o Hiroshima, Nagasaki ma le pomuina o aai Siamani ma Iapani e "talaʻi" ai le faitau aofaʻi o tagata lautele, e pei ona taʻua e Winston Churchill, faatasi ai ma le mataʻutia o le Nazi Holocaust a Siamani, na taitai atu ai i le taliaina o le Feagaiga Fou lona Fa i Sineva i le 1949, i. puipuia tagata lautele i sone o taua ma lalo o galuega a le militeri.
I le 50 tausaga o le Feagaiga i le 1999, na faia ai e le Komiti Faavaomalo a le Koluse Mumu (ICRC), lea e nafa ma le mataʻituina o le tausisia faavaomalo o Feagaiga i Sineva, na faia se suʻesuʻega e iloa ai le lelei o le malamalama o tagata i atunuu eseese i puipuiga a le Feagaiga. .
Na latou suʻesuʻeina tagata i atunuu e sefululua na afaina i taua, i atunuu e fa (Farani, Rusia, Peretania ma le US) o sui tumau o le UN Security Council, ma i Suiselani lea e faavae ai le ICRC. Na lomia e le ICRC le i'uga o le su'esu'ega i le 2000, i se lipoti ua faaulutalaina, People on War – Civilians in the Line of Fire.
O le su'esu'ega na fai atu ai tagata e filifili i le va o le malamalama sa'o i puipuiga fa'ale-malo a le Feagaiga ma se fa'auiga fa'amama o ia mea e tutusa lelei ma loia a le militeri Amerika ma Isaraelu.
O le malamalama saʻo na faʻamatalaina e se faʻamatalaga e faapea o tagata tau "e tatau ona osofaʻia naʻo isi tagata tau ae tuʻu tagata lautele." O le faʻamatalaga vaivai ma le le saʻo e faapea "e tatau i tagata tau ona aloese mai tagata lautele i le tele e mafai ai" aʻo latou faʻatautaia galuega a le militeri.
I le va o le 72% ma le 77% o tagata i isi atunuu o le UNSC ma Suiselani na ioe i le faʻamatalaga saʻo, ae o le Iunaite Setete o se tulaga ese, ae na o le 52% na ioe. O le mea moni 42% o tagata Amerika na ioe i le faʻamatalaga vaivai, faʻaluaina le tele nai lo isi atunuu. Sa i ai foi ni eseesega tutusa i le va o le Iunaite Setete ma isi i fesili e uiga i sauaga ma le faiga o pagota o taua.
I Iraq o lo'o nofoia e le Iunaite Setete, o fa'amatalaga vaivai a le Iunaite Setete o Feagaiga i Sineva na mafua ai feeseeseaiga e le uma ma le ICRC ma le UN Assistance Mission for Iraq (UNAMI), lea na tuʻuina atu ai lipoti faʻaleagaina o aia tatau a tagata soifua. Na fa'amauina pea e le UNAMI e fa'apea o osofa'iga a le US i nofoaga to'atele o tagata lautele o ni soliga o tulafono fa'ava-o-malo.
Mo se faʻataʻitaʻiga, o lana lipoti o aia tatau a tagata mo le kuata lona 2 o le 2007 tusia O suʻesuʻega a le UNAMI i faʻalavelave e 15 lea na fasiotia ai e le US occupation forces le 103 Iraqi civilians, e aofia ai le 27 na maliliu i osofaiga a le ea i Khalidiya, latalata i Ramadi, i le aso 3 o Aperila, ma tamaiti 7 na maliliu i se osofaʻiga helikopa i se aoga tulagalua i le itumalo o Diyala i le aso 8 o Me.
Na manaʻomia e le UNAMI le "suʻesuʻeina maeʻaeʻa, vave ma le le faʻaituau o tuʻuaʻiga uma o le fasioti tagata faʻale-tulafono a le MNF (Multi-National Force), ma faia se gaioiga talafeagai e faasaga i tagata militeri na maua na faʻaaogaina le malosi tele pe le faʻaituau."
Na faamatala mai e se vaefaamatalaga, “O le tulafono o fesoasoaniga agaalofa faavaomalo e manaomia ai, i le tele e mafai ai, o sini faamiliteli e le tatau ona i ai i totonu o nofoaga e toʻatele tagata lautele. O le iai o tagata tau taʻitoʻatasi i totonu o le toʻatele o tagata lautele e le suia ai uiga faʻasalalau o se eria."
Na teena foi e le UNAMI le faamatalaga a le US e faapea o le salalau atu o le fasiotia o tagata lautele o le taunuuga lea o le tetee a Iraqi i le faaaogaina o tagata lautele e fai ma "talita a tagata," o se isi tala pepelo a Amerika o loo faataitai e Isaraelu i aso nei. O tuuaiga a Isaraelu i le talipupuni o tagata e sili atu ona valea i le toʻatele o tagata, vaʻavaʻa faʻatapulaʻaina o Kasa, lea e mafai ai e le lalolagi atoa ona iloa o Isaraelu o loʻo tuʻuina tagata lautele i le laina afi aʻo latou sailia le saogalemu mai le osofaʻiga a Isaraelu.
O valaau mo se taofiga i Kasa o loʻo faʻalogoina i le lalolagi atoa: e ala atu i maota o Malo Aufaatasi; mai malo o tu ma aga US uo pei o Farani, Sepania ma Nouei; mai a fou fa'atasi luma o taʻitaʻi Sasaʻe Tutotonu na vaeluaina muamua; ma i auala o Lonetona ma Uosigitone. Ua faaui i tua e le lalolagi lana maliega mo se fasiotiga tagata "lua-setete fofo" lea e na o Isaraelu ma Amerika e na o le lua setete e mafai ona foia le taunuuga o Palesitina.
Afai o loo faamoemoe taitai o Amerika ma Isaraelu e mafai ona latou fememea’i i lenei faalavelave, ma o le masani ai o le pu’upu’u o le vaai a le atunuu o le a tafiesea ai le mata’utia o le lalolagi i solitulafono o loo tatou molimauina uma, atonu o se isi lea faamasinoga matuia. E pei o Hannah Arendt Na tusia e i le 1950 i le faatomuaga i The Origins of Totalitarianism.
“E le mafai ona tatou toe gafatia e ave mea lelei i aso ua mavae ae na ona ta’ua o lo tatou tofi, o le lafoai o le leaga ae na ona mafaufau i ai o se uta mate e na o le taimi lava e tanu ai i le galo. Ua i'u lava ina aliali mai le vaitafe i lalo o le eleele o talafaasolopito i Sisifo ma faoa ai le mamalu o la tatou aganuu. O le mea moni lea o loo tatou ola ai. Ma o le mafuaaga lea e le aoga ai taumafaiga uma e sola ese mai le leaga o le taimi nei i le le mautonu mo se taimi ua tuanaʻi o loʻo tumau pea, poʻo le faʻagaloina o se lumanaʻi lelei."
Medea Benjamin ma Nicolas JS Davies o tusitala o Taua i Iukureini: Faia o se Feteʻenaʻiga Leai, lomia e OR Books ia Novema 2022.
Medea Peniamina o le lagolago o CODEPINK mo le Filemu, ma le tusitala o nisi o tusi, e aofia ai I Totonu o Iran: O le Talafaasolopito Faʻasolopito ma le Faʻapolokiki o le Islamic Republic of Iran.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo