Pe tusa o le tasi vaetolu o le auala e ui atu ai Le Ala i le Zero: Fa'atalanoaga i Tulaga Faaniukilia (Paradigm, 2012), David Krieger, o se tasi o tusitala, o loʻo fautua mai se Zen koan - o se tupua e faʻafefe ai le mafaufau ua mamanuina e faʻaleleia ai le malamalama - e faʻapea: "O le a le mea e lafo ai se ata pogisa pe a moe ma se ao afi o le oti pe a toe faʻaolaina?" O le tali o auupega faaniukilia, o le autu o lenei tusi.
E mautinoa lava o se mataupu taua. O le feteenaʻi i le va o le malosi o auupega faaniukilia e faʻaumatia ai le lalolagi ma le faʻamoemoe o malo e umia ia mea o se faʻafitauli tutotonu o aso nei. E sili atu i le 67 tausaga talu ona faʻaumatia e pomu atomika a Amerika le faitau aofaʻi o aai Iapani e lua, e tusa ma le 20,000 auupega faaniukilia - afe ma afe o latou mataala - o loʻo nofo i totonu o auupega a atunuu e iva. E tusa ma le 95 pasene oi latou e umia e le Iunaite Setete ma Rusia. E le gata i lea, e ui lava i se tautinoga faʻaupuga i le fausiaina o se lalolagi e leai ni auupega faaniukilia, o nisi o malo o loʻo faia ni polokalame e tele-piliona tala e faʻafouina ai a latou fale gaosi auupega faaniukilia, ae o isi e foliga mai o loʻo agai atu i le avea ma malosiaga faaniukilia.
I le feagai ai ma lenei lē ano mai leaga o malo o le atunuu i le iʻuga o le lalolagi, e lelei ona suʻesuʻe tagata o le lalolagi. Le Ala i le Zero, o se talanoaga faaumiumi i le faafitauli faaniukilia a le toʻalua o ana tagata suʻesuʻe sili ona atamamai, malamalama, ma loloto. O Richard Falk o Albert G. Milbank Polofesa o Tulafono Faava-o-malo ma Fa'ata'ita'i Fa'atonu i le Iunivesite o Princeton ma o lo'o avea nei ma polofesa su'esu'e i le Iunivesite o Kalefonia-Santa Barbara. Krieger o le faʻavae-faʻavae ma le peresetene o le Nuclear Age Peace Foundation i Santa Barbara ma se Faipule i le Fono a le Lalolagi i le Lumanai.
I totonu o lenei tusi mataʻina, Falk ma Krieger lauga ma le tele o le tautala i le tele o mataupu, e aofia ai le matautia o auupega faaniukilia, malosiaga faaniukilia, tulafono faava o malo, le malosi o le militarism, le le fiafia o tagata lautele, faʻateleina faaniukilia, pulea o auupega faaniukilia, ma le faʻaleagaina o auupega.
Falk e tuʻuina atu lana mataupu e faasaga i le "nuclearism" i luga o le ola mama ma tulafono. Na ia faamatala mai: "E le taliaina le fasioti pe faʻafefe e fasioti tagata le sala i luga o le faʻavae o se auupega ma se aʻoaʻoga faʻapitoa e le faʻaituau i le tulimataʻi ma e toetoe lava a iʻu ai i le faʻaleagaina tele." I se taimi mulimuli ane, na ia faaopoopo mai ai: "I totonu o se faiga faatemokalasi, e tatau ona mafai ona tatou faʻamalosia e lagolagoina e le tatou malo filifilia le tulafono ma amio faʻapitoa e faʻatatau i se mataupu taua e pei o le matafaioi o auupega faaniukilia. Ma pe a faʻafeiloaʻi lena faʻamalosi ma le aloese ma le le leoa mo le tele o tausaga, e tatau ona tatou faʻaalia nei faaletonu o pulega a le atunuʻu ma, masalo, faʻalautele le talanoaga i le le atoatoa o se faatulagaga o le lalolagi ua fausia i luga o nofoaga geopolitical o malosi malosi ma le le mafai ona tali atu. o auupega faaniukilia e tuʻuina atu i tulafono faʻavaomalo poʻo le UN Charter."
E pei o Falk, ua faia e Krieger se mataupu malosi e faasaga i auupega faaniukilia. E le o manino lava le aoga o le puipuiga faaniukilia, na ia matauina. O le mea moni, "o le puipuiga o fana, o se ioeina e faapea e le lava le puipuiga faaniukilia e taofia ai se osofaiga faaniukilia." E le gata i lea, o le faʻapipiʻiina o ia puipuiga e le atunuu A "o se faʻamalosiaga mo le atunuu B e faʻaleleia le lelei ma faʻateleina le aofaʻi o ana auupega faaniukilia." O teteega i sauniuniga mo taua faaniukilia, ua finau mai ai Krieger, e avea o se “leo o le lotofuatiaifo . . . ma fafagu ai ma faaauai isi i le tauiviga mo se lalolagi sili atu ona lelei.”
Falk ma Krieger e le o taimi uma e malilie ai. I se tulaga lautele, o Falk e sili atu ona le fiafia i le taimi ua tuanai le pulea o auupega faaniukilia ma le faʻaleagaina o auupega a malo ma e sili atu le le mautonu e uiga i le alualu i luma i le lumanaʻi. O le mea moni, na ia finau mo le mea na ia taʻua "o faiga faʻapolokiki e le mafai" - o se tasi e taulaʻi i se "faʻaeteete ma le faʻamoemoeina iʻuga" nai lo lona tulaga faʻapolokiki talafeagai.
Ae ui i lea, o tagata uma e lua e tutusa le talitonuga o se lalolagi e leai ni auupega faaniukilia e taua mo le ola i le lalolagi atoa ma malilie i laasaga patino e tatau ona faia i lena sini. O Krieger e aoteleina lelei a latou maliega. “Muamua, matou te ioe e ono manaʻomia le taʻitaʻiga a le US [malo] ae . . . e foliga mai e le oo mai e aunoa ma se uunaiga tele mai tagata. Lona lua, o ia uunaiga mai lalo e le o i luga o le tafailagi i le taimi nei, ae e le tatau ona tatou fiu i a tatou taumafaiga faaleaoaoga e fafagu tagata Amerika ma auai i latou i se gaioiga e ausia ai se lalolagi e leai ni auupega faaniukilia. O le lona tolu ma le fa, na matauina ai e Krieger, ona o le leai o se uunaiga a le malo o Amerika mo le tafiesea o auupega, "e tatau ona tatou vaavaai i se isi nofoaga mo le taʻitaʻiga." O lenei taʻitaʻiga "e mafai ona sau mai setete e le o ni auupega faaniukilia o loʻo avea ma vaega i le Feagaiga e le Faʻateleina." I le taʻua o sea taʻitaʻiga, "e tatau ona latou aufaatasi ma faia ni manaʻoga malosi i setete o auupega faaniukilia" - manaʻoga e "atonu e tatau ona i ai i le tulaga o . . . tuuina atu o se ultimatum e alu ese mai le NPT” i lalo o aiaiga o le feagaiga o le Mataupu X – seivagana ua ioe le setete o auupega faaniukilia i se fuafuaga mautu mo le tafiesea atoatoa o auupega faaniukilia. Latou te fautuaina "se manaʻoga muamua" i malo faaniukilia o No First Use, ae finau e faapea "o le suʻega sili ona malosi" o lo latou faamaoni o le a taloina feutagaiga i luga o se feagaiga e soloia ai auupega faaniukilia.
I le taimi nei, e pei ona ioe uma nei alii, e foliga mai e le mafai ona faatino lenei polokalame. Ae ui i lea, na taʻua e Krieger, “o le lumanaʻi e leʻi fuafuaina ma e mafai ona suia. E mafai ona toe faʻafeiloaʻi e tagata taʻitoʻatasi ma le faʻavaeina o faʻalapotopotoga fou. . . . O le fatufatua’i ma le finafinau, e maua’a i le faamoemoe, e mafai ona suia ai le lalolagi.”
Le Ala i le Zero - o se galuega o le malamalama sili ma le poto - o se vaega taua o lena suiga o le lalolagi.
Lawrence S. Wittner (www.lawrenceswittner.com) o le Polofesa o Talafa'asolopito o lo'o fa'amutaina i le Iunivesite a le Setete o Niu Ioka/Albany. O lana tusi fou o le Galue mo le Filemu ma le Amiotonu: Faamanatuga a se Tagata Faigaluega Fa'atonu (University of Tennessee Press).
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo