GEORGE MONBIOT postao je jedan od vodećih glasova pokreta za globalnu pravdu diljem svijeta. Redoviti je kolumnist za Britain's Čuvar novina i autorica Zarobljena država: korporativno preuzimanje Britanije.
S njim je nedavno razgovarao Socijalistički radnik, a transkript tog intervjua donosimo u nastavku
ŠTO JE PRVO što bi ljudi trebali znati o funkcioniranju MMF-a i Svjetske banke i kako su te međunarodne institucije povezane s korporativnom moći?
KLJUČNO pitanje je da Svjetsku banku i MMF kontroliraju isključivo bogate nacije i rade isključivo u siromašnim nacijama. Oni određuju ekonomske politike za te siromašne nacije i učinkovito uskraćuju vladama tih nacija da ozbiljno pokušaju postaviti vlastitu ekonomsku politiku – a time i vlastite političke recepte.
Dakle, imate izravno pobijanje demokracije koja se ovdje odvija. Imate siromašni svijet kojim upravlja bogati svijet, gotovo kao da još uvijek živimo u kolonijalnim vremenima.
Rezultat je da, vrlo često, vidimo odluke koje se donose ne u korist interesa siromašnog svijeta – kojemu navodno ove dvije institucije pokušavaju pomoći – već u interesu brokera s Wall Streeta, stranih multinacionalnih kompanija, velikih tvrtki sa sjedištem u bogati svijet. Bogati svijet je jako dobro prošao zahvaljujući odlukama Svjetske banke i MMF-a, dok je siromašni i manje razvijeni svijet prošao jako loše.
Uzmimo glavne hitne pakete MMF-a u proteklih nekoliko godina. To je uključivalo enormna spašavanja, čija je primarna svrha omogućiti stranim "ulagačima"—što zapravo znači špekulantima—da izvuku svoj novac prije nego što se gospodarstva siromašnih nacija slome.
U zemljama u kolapsu nije bilo nikakvog značajnog spašavanja za tako bitne stvari kao što su zdravstvo i obrazovanje, socijalna skrb za siromašne koji gube posao kao rezultat krize, vladine institucije koje više ne mogu funkcionirati. Čini se da je cilj spašavanja isključivo osiguranje ulaganja tih stranih špekulanata.
Što je dublje od toga, mnoge krize – a azijska financijska kriza 1997.-98. i sada argentinska kriza vrlo su dobri primjeri – uzrokovane su, uglavnom, kao rezultat politike MMF-a koja je bila usmjerena isključivo na ugađanje financijskoj zajednici u Sjedinjene Države.
Tako smo, na primjer, u Aziji vidjeli kako MMF zahtijeva uklanjanje svih kontrola kapitala i financijskih kontrola, što je Aziju izložilo ovom nevjerojatnom spekulativnom protoku onoga što se naziva vrućim novcem—kratkoročnim sredstvima—dopuštajući brokerima s Wall Streeta pokrenuti žestoke špekulativne napade na valute azijskih zemalja i baciti te zemlje na koljena.
Ukidanje svih propisa, koje je zahtijevao MMF, nije imalo nikakve veze s dobrobiti dotičnih nacija. Jedini mogući razlog za strogost njegovih zahtjeva je to što je Wall Street lobirao da postavi te zahtjeve. Jedina korist od tih politika bili su brokeri koji su zaradili vrlo veliku količinu novca nakon istočnoazijskog kolapsa.
Vidimo da se ovaj obrazac stalno ponavlja, a vi morate nakon nekog vremena pitati: "Tko ovo vozi?" Jedini mogući odgovor koji pada na pamet je da ovi vrlo isključivi financijski interesi na Zapadu pokreću ovo. I sustavno uništavaju gospodarstva diljem svijeta.
JEDNA OD poruka sa Summita Ujedinjenih naroda o Zemlji u Johannesburgu prije nekoliko tjedana jest da su institucije poput MMF-a i Svjetske banke prepoznale pogreške iz prošlosti i pokušavale biti inkluzivnije. Što misliš o ovome?
POSTOJE dva problema s idejom. Prvi je da je nemoguće vidjeti kako se mogu reformirati ako nastave odbijati priznati opseg pogrešaka koje su učinili u prošlosti. Nijedna institucija to nije učinila.
Priznali su određene manje pogreške. Oni su priznali pogreške u provedbi. Priznali su da su u nekim aspektima otišli malo predaleko. Ali nisu se suočili sa sustavnim neuspjehom svojih politika – i činjenicom da su njihove politike, u mnogim slučajevima, bile daleko više destruktivne nego korisne za interese siromašnih.
Dok to ne uspiju, zašto bismo im, zaboga, vjerovali kada kažu da će u budućnosti biti bolji?
Drugo pitanje ovdje je da su i Svjetska banka i MMF ustavom predodređeni da propadnu. Djelomično je to zato što ih kontrolira bogati svijet, radeći na siromašnima, pa su nedemokratski koliko god možete. A u nedostatku demokracije može se očekivati samo neuspjeh. Također, zato što učinkovito provode globalni financijski sustav temeljen na dugu, što može dovesti samo do još većeg duga.
MMF i Svjetska banka stvoreni su kao odgovor na neuspjeh prvotnog prijedloga ekonomista Johna Maynarda Keynesa pred Bretton-Woodsom o samoispravljajućem međunarodnom financijskom sustavu, u kojem su i vjerovnici i dužnici bili obvezni platiti neravnoteže trgovine i međunarodnog duga.
To je izbačeno, prvenstveno zbog lobiranja Sjedinjenih Država, koje su u to vrijeme bile najveći svjetski vjerovnik. A potpuno neadekvatan sustav – naime, Svjetska banka i MMF – stavljen je na njegovo mjesto. Koliko god petljali s tim sustavom, on će ostati potpuno neadekvatan.
“Rat protiv terorizma” američke vlade imao je veliki utjecaj na globalni pokret za pravdu, posebno u SAD-u. Kako vidite odnos između rata i pitanja globalne pravde?
MISLIM da su to blisko povezani i jako mi je drago zbog činjenice da su mnogi ljudi koji su prije vodili kampanju isključivo o pitanjima korporativne moći proširili opseg svoje kampanje kako bi zauzeli snažan stav protiv rata.
Nema sumnje da su ti interesi povezani. Dijelom zbog korporativne moći uopće imate predsjednika koji se zove George Bush. Znamo u kojoj mjeri doprinosi kampanji pomažu u usmjeravanju rezultata na američkim izborima.
Djelomično zato što administracija osjeća potrebu za osiguranjem rezervi nafte imamo ovu mogućnost rata. A jedan od razloga zašto osjeća tu potrebu je to što to administraciju vode naftaši i koja je pod velikim utjecajem naftaša.
Također ima na umu izvanrednu moć onoga što je Dwight Eisenhower nazvao "vojno-industrijski kompleks" – nevjerojatnu moć lobiranja koju obrambena industrija ima u Sjedinjenim Državama, i doista u drugim zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva. Iako to nije cijeli razlog zašto George Bush želi ići u rat, nema sumnje da je to dio razloga.
Dakle, to je blisko povezano s borbom u koju smo mi u pokretu za globalnu pravdu već bili uključeni.
KAKO mislite da se može postići "globalna pravda"?
Trenutačno radim upravo na tome – i gledam kako bi demokracija izgledala kad bi se primijenila na međunarodne odnose.
Kako bi izgledao demokratski svjetski poredak, nasuprot ultra-nedemokratskom svjetskom poretku koji trenutno imamo – Svjetska banka i MMF koje kontrolira nekoliko bogatih nacija, zemlje G-8 donose veliku težinu kada dobiju zajedno na svojim sastancima, Vijeće sigurnosti UN-a koje kontrolira pet najvećih svjetskih trgovaca oružjem, Svjetska trgovinska organizacija koju učinkovito kontroliraju tajanstveni timovi korporativnih odvjetnika koji su potpuno neodgovorni javnosti.
Gledam kako bi alternative mogle izgledati i trenutno pišem knjigu koja će izaći u kolovozu sljedeće godine pod nazivom Dob pristanka. I kažem da je ono prema čemu trebamo raditi globalni ekonomski poredak temeljen na pristanku, a ne sadašnji koji se temelji na prisili.
Tako da imam razne modele koje trenutno razvijam imajući to na umu.
KAKVU ULOGU u svemu tome igra grassroots organiziranje globalnog pokreta za pravdu?
AKO PROČITATE novu knjigu Josepha Stiglitza, Globalizacija i njezino nezadovoljstvo, vidjet ćete da on—čovjek koji je prethodno bio glavni ekonomist Svjetske banke—jasno tvrdi da su ta pitanja uopće na dnevnom redu u bogatim nacijama samo zbog protesta.
Prosvjedi – poput onih koji su viđeni u Seattleu, Pragu i Genovi te Washingtonu prethodnih godina – upozorili su bogati svijet na užasne nepravde koje čine institucije kao što su MMF i Svjetska banka. A to podizanje svijesti je prvi korak prema političkim promjenama.
Stoga bih rekao da su prosvjedi apsolutno bitan korak prema stvaranju pravednog svjetskog poretka.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije