Važan summit globalnog značaja, održan u Brazilu od 16. do 20. svibnja, uglavnom je prošao ispod radara većine medija, uključujući mnoge lijeve i progresivne izvore.
Ovaj samit nije bio uobičajen tip, uključivao je šefove država i poslovne vođe.
Umjesto toga, bilo je to okupljanje predstavnika društvenih pokreta iz cijele Latinske Amerike i Kariba - mjesto nekih od najintenzivnijih borbi i narodnih pobuna u posljednjih nekoliko desetljeća.
Ova regija također ostaje jedina u kojoj se pojavila alternativa neoliberalnom kapitalizmu. Ovu alternativu zagovara Bolivarska alijansa naroda naše Amerike (ALBA). Predvođen radikalnim vladama Venezuele, Bolivije, Ekvadora i Kube, ima osam država članica, ali nastoji se povezati s pokretima ljudi, a ne samo s vladama.
Svrha brazilskog okupljanja, Prve kontinentalne skupštine društvenih pokreta prema ALBA-i, bila je otići dalje od jednostavne govornice. Cilj mu je bio uspostaviti koaliciju na razini cijele regije koja bi mogla, kako stoji u njegovoj završnoj deklaraciji, “izgraditi kontinentalnu integraciju društvenih pokreta odozdo i slijeva, promičući ALBA-u i solidarnost naroda protiv imperijalističkog projekta”.
Dokument definira ALBA-u kao “u suštini politički, anti-neoliberalni i anti-imperijalistički projekt. Temelji se na načelima suradnje, komplementarnosti i solidarnosti, nastojeći akumulirati narodne i institucionalne snage za novo proglašenje neovisnosti Latinske Amerike.
"To je pokret naroda i za narode, za integraciju naroda, za život, pravdu, mir, suverenitet, identitet, jednakost, za oslobođenje Latinske Amerike, kroz autentičnu emancipaciju koja predviđa indo-afro-američki socijalizam."
Skupština je usvojila i naziv “Hugo Chavez” u čast nedavno preminulog predsjednika Venezuele, koji je zajedno s kubanskim vođom Fidelom Castrom prvi predložio ALBA-u.
Nije slučajnost da je skupština održana u državi Sao Paulo u nacionalnoj obrazovnoj školi brazilskog Pokreta radnika bez zemlje (MST), ne samo najvećeg i najpoznatijeg društvenog pokreta u regiji, već i ključnog zagovornika ovu inicijativu.
Obraćajući se Zeleni lijevi tjednik u studenom 2011., koordinator vijeća društvenog pokreta ALBA, Ruben Pereira, rekao je: „Na devetom samitu ALBA-e u Caracasu u travnju [2010.], vijeće društvenog pokreta predloženo je kao prostor za predlaganje društvenih i ekonomskih politika za ALBA-u, odnosno nego jednostavno izraziti zabrinutost po sektorima.”
Međutim, brzo je postalo jasno da mnogi društveni pokreti iz zemalja koje nisu članice ALBA-e, posebice brazilski Pokret radnika bez zemlje (MST), koji se sastao s Chavezom kako bi razgovarali o inicijativi, žele biti dio koalicije svih društvenih pokreta koji podržavaju ALBA projekt.
Obraćajući se skupštini, čelnik MST-a Joao Pedro Stedile rekao je da okupljanje predstavlja treću fazu u borbi društvenih pokreta Latinske Amerike.
Prema izvješću Comunicacion ALBA-Movimientos od 16. svibnja, Stedile je rekao da je prva faza, od 1990. do 1998., predstavljala “trenutak otpora, u kojem smo uspjeli zaustaviti napredovanje neoliberalizma i imperijalizma, i kada su mreže, organizacije i kontinentalni počeli su se javljati forumi, a koji je kao vrhunac imao nadmoćnu pobjedu Chaveza” 1998. godine, kada je prvi put izabran za predsjednika.
Druga faza uključivala je niz rasprava i okupljanja koja su dovela do stvaranja Skupštine društvenih pokreta, širokog antineoliberalnog saveza, ali koji nije imao socijalizam kao eksplicitni cilj. Ovo je razdoblje također uključivalo izbor drugih progresivnih vlada i stvaranje regionalnih integracijskih organizacija utemeljenih na vladi.
Međutim, treća faza sada zahtijeva od društvenih pokreta da "stvore prijedlog integracije neovisno o vladama, iako ujedinjeni iza istog projekta", rekao je Stedile. Društveni pokreti trebali su “autonomni prostor, s moralnom obvezom kritiziranja i podrške tim vladama kada je to potrebno”.
Primjer ovog stava kritičke potpore bio je poziv skupštine da se prekine okupacija Haitija od strane Ujedinjenih naroda, koja uključuje trupe iz brojnih zemalja Latinske Amerike, uključujući Boliviju, članicu ALBA-e.
Međutim, novoformirana kontinentalna koalicija društvenih pokreta prema ALBA-i jasno je identificirala svog glavnog neprijatelja: američki imperijalizam.
U završnom dokumentu se navodi da je od početka globalne ekonomske krize SAD pokrenuo “još veću imperijalističku protuofenzivu diljem kontinenta, izraženu kroz povećanu prisutnost transnacionalnih kompanija na našim teritorijima; pljačku naših prirodnih resursa i privatizaciju socijalnih prava; militarizacija kontinenta, kriminalizacija i represija narodnih prosvjeda; upletenost SAD-a u državne udare u Hondurasu i Paragvaju; trajna destabilizacija progresivnih vlada Latinske Amerike; pokušaj oporavka političkog i gospodarskog utjecaja kroz inicijative poput Pacifičkog saveza i drugih međunarodnih sporazuma.
“Unutar ovog konteksta obilježenog imperijalističkom ofenzivom s jedne strane, ali i otvaranjem novih mogućnosti u smjeru projekta koji su zacrtale vlade ALBA-e, koordinacija među društvenim pokretima diljem kontinenta je potrebnija nego ikad.”
Usvojen je niz prijedloga uključujući osnivanje izdavačke kuće, uspostavu mreže medijskih kuća pokreta ALBA i dane akcije protiv okupacije Haitija na cijelom kontinentu, kao potporu venezuelanskom predsjedniku Nicolasu Maduru i bolivarskoj revoluciji, protiv militarizacija i obrana okoliša.
Osnovan je organizacijski sektarijat, sastavljen od delegata iz Brazila, Argentine, Kube, Venezuele i Kolumbije, s ciljem pomoći u konsolidaciji lokalnih ogranaka koalicije. Slično tome, uspostavljeno je koordinacijsko povjerenstvo sastavljeno od dva predstavnika iz svake zemlje i nekoliko radnih skupina – mediji, obrazovanje, mobilizacija/solidarnost.
U nastavku donosimo prijevod završne deklaracije Skupštine.
* * *
Od 16. do 20. svibnja, u Nacionalnoj školi Florestan Fernandes, u općini Guararema, država São Paulo, Brazil, mi – više od 200 delegata koji predstavljaju žene, seljake, urbane, domorodačke, studentske, mlade, radničke i agroekološki pokreti i organizacije iz 22 zemlje – činili su Prvu kontinentalnu skupštinu društvenih pokreta prema ALBA-i (The Bolivarian Alliance for the Peoples of Our Americas).
Došli smo ovdje kao dio povijesnog procesa koji nas je ujedinio na forumima, kampanjama, međunarodnim mrežama, sektorskim organizacijama i različitim borbama unutar naših zemalja, podižući iste zastave borbe i dijeleći iste snove za stvarnu društvenu transformaciju.
Živimo kroz novu epohu u našim Amerikama, koja se tijekom posljednjih nekoliko godina izrazila u različitim mobilizacijama i narodnim pobunama, pokušajima prevladavanja neoliberalizma i u izgradnji alternativnog društva koje je pravedno i uključivo, nešto što je sada oboje moguće i potrebno.
Poraz FTAA (Sporazuma o slobodnoj trgovini Amerika) 2005. bio je dokaz postojanja otpora društvenih pokreta i nove kontinentalne geopolitičke konfiguracije, koju karakterizira pojava narodnih vlada koje su se usudile suprotstaviti carstvu. Njegov najnapredniji element u tom smislu, koji su 2004. pokrenuli Fidel Castro i Hugo Chavez, danas se zove Bolivarska alijansa za narode naše Amerike (ALBA).
ALBA je u biti politički, antineoliberalni i antiimperijalistički projekt, utemeljen na načelima suradnje, komplementarnosti i solidarnosti, koji nastoji akumulirati narodne i institucionalne snage za novo proglašenje neovisnosti Latinske Amerike, pokret naroda i za narode, za integraciju ljudi, za život, pravdu, mir, suverenitet, identitet, jednakost, za oslobođenje Latinske Amerike, kroz autentičnu emancipaciju koja predviđa indo-afro-američki socijalizam.
Međutim, carstvo se nastavlja mobilizirati protiv reorganizacije narodnih snaga i pojave novih autonomnih projekata za integraciju Velike domovine. Nakon prvih anti-neoliberalnih pobuna, SAD je počeo preusmjeravati svoju vanjsku politiku, nastojeći povratiti svoju hegemoniju nad kontinentalnim procesom u raznim sferama: ekonomskoj, vojnoj, pravnoj, kulturnoj, medijskoj, političkoj i teritorijalnoj.
Eksplozija kapitalističke krize u srcu Wall Streeta 2008. godine pojačala je te planove. Od tada smo vidjeli još veću imperijalističku protuofenzivu diljem kontinenta, izraženu kroz povećanu prisutnost transnacionalnih kompanija na našim teritorijima, pljačku naših prirodnih resursa i privatizaciju socijalnih prava; militarizacija kontinenta, kriminalizacija i represija narodnih prosvjeda; upletenost SAD-a u državne udare u Hondurasu i Paragvaju; trajna destabilizacija progresivnih vlada Latinske Amerike; pokušaj oporavka političkog i gospodarskog utjecaja kroz inicijative poput Pacifičkog saveza i drugih međunarodnih sporazuma.
Unutar ovog konteksta obilježenog imperijalističkom ofenzivom s jedne strane, ali i otvaranjem novih mogućnosti u smjeru projekta koji su zacrtale vlade ALBA-e, koordinacija među društvenim pokretima diljem kontinenta je potrebnija nego ikada.
Moramo prihvatiti povijesni izazov koordinacije naših otpora i krenuti u ofenzivu s izvornom ideologijom i novim prijedlozima za modele civilizacije, koji se grade na najboljim tradicijama naših naroda.
Potvrđujemo načela, smjernice i ciljeve postavljene u našoj prvoj Povelji društvenih pokreta Amerike za izgradnju kontinentalne integracije društvenih pokreta odozdo i slijeva, promičući ALBA-u i solidarnost naroda protiv imperijalističkog projekta.
Potvrđujemo svoju predanost projektu latinoameričke integracije, da nastavimo antikolonijalne, antikapitalističke, antiimperijalističke i antipatrijarhalne borbe, temeljene na načelu stalne i aktivne solidarnosti među narodima, kroz konkretne akcije protiv svih oblici moći koji tlače i dominiraju.
Ponovno potvrđujemo svoju predanost postizanju samoodređenja naših naroda i narodnog suvereniteta u svim sferama: teritorijalnoj, prehrambenoj, energetskoj, gospodarskoj, političkoj, kulturnoj i društvenoj.
Branit ćemo suverenitet naših naroda da odlučuju što će se dogoditi na njihovim teritorijima, njihovim prirodnim resursima i obvezujemo se braniti prava Majke Zemlje.
Društveni pokreti naše Amerike pozivaju na:
– Promicanje regionalnog jedinstva i integracije usmjereno je na alternativni, održivi, izdržljivi model temeljen na solidarnosti, gdje su načini proizvodnje i reprodukcije u službi naroda.
– Ponovno pokretanje borbi masa i klasne borbe na nacionalnoj, regionalnoj i kontinentalnoj razini, kako bi se zaustavili i demontirali neoliberalni kapitalistički programi i projekti.
– Stvaranje učinkovitih mreža i koordinacija između popularnih medija, koji nam mogu omogućiti da vodimo bitku ideja i zaustavimo manipulaciju informacijama od strane medijskih korporacija.
– Produbiti naše procese političkog i ideološkog obrazovanja kako bismo ojačali naše organizacije, kao i napredovali u procesima jedinstva koji su dosljedni i svjesno u skladu s potrebnim transformacijama.
U isto vrijeme,
– Izjavljujemo našu potporu i solidarnost s kolumbijskim narodom u ovom ključnom trenutku u procesu dijaloga i pregovora prema potpisivanju mirovnog sporazuma utemeljenog na socijalnoj pravdi, a koji istinski rješava probleme koji su doveli do oružanog sukoba. Pažljivi smo prema razvoju ovog procesa i spremni smo surađivati i pratiti ga na bilo koji način koji kolumbijski narod smatra prikladnim.
– Izjavljujemo svoju podršku bolivarskoj vladi Venezuele, na čelu s drugom predsjednikom Nicolasom Madurom, koji predstavlja nepogrešivu narodnu volju venezuelanskog naroda što se odražava na izborima 14. travnja, usprkos stalnim pokušajima destabilizacije od strane desnice koja nastoje ignorirati suverenu odluku naroda i voditi zemlju prema političkoj, institucionalnoj i gospodarskoj krizi.
Ova kontinentalna koalicija društvenih pokreta prema ALBA-i dio je procesa emancipacije koji od haićanske revolucije do danas nastoji izgraditi pravednije i dublje ljudsko društvo. Naša je predanost nastaviti nasljeđe milijuna revolucionara kao što su Bolívar, San Martín, Dolores Cacuango, Toussaint L'Overture, José María Morelos, Francisco Morazán, Bartolina Sisa i mnogi drugi koji su solidarno posvetili svoje živote ovim idealima.
Potvrđujući vlastitu povijest, naša je Skupština prihvatila ime jednog od njih, ime našeg zapovjednika Huga Chaveza, kojemu odajemo počast ponovnim podizanjem njegovih zastava borbe za jedinstvo i bratstvo između svih naroda ove velike, slobodne i suverene domovine. .
“Jedinstvo i integracija naših Amerika je naš cilj i naš put!”
Preveo Federico Fuentes. Zajedno s Rogerom Burbachom i Michaelom Foxom koautor je knjige Turbulentne tranzicije Latinske Amerike: Budućnost socijalizma 21. stoljeća (Zed Books 2013). Fuentes također uređuje Uspon Bolivije.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije