Oslobađanje južnog lučkog grada Hersona sredinom studenog predstavljalo je važnu pobjedu u ukrajinskom pravednom ratu otpora protiv brutalne invazije ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Ponovno zauzimanje jedinog većeg grada koji su zauzele ruske snage od 24. veljače uslijedilo je nakon oslobađanja velikih dijelova istočne Harkovske oblasti od rujna i predstavlja dosad najznačajniji dobitak ukrajinske protuofenzive, koja je započela u kolovozu.
Mještani Hersona slavili su i klicali ukrajinskim borcima kada su ušli u grad i podigli nacionalnu zastavu nad Trgom slobode 11. studenog. Slike su bile oštar kontrast hrabrim nenaoružanim prosvjedima mještana protiv dolaska ruskih okupacijskih snaga prije devet mjeseci, prosvjedima koji su naknadno su potisnuti.
Dok se borbe nastavljaju u oblastima Luhansk, Zaporizhzhia i Donetsk, a Rusija pokušava zaustaviti daljnje ukrajinsko napredovanje u Harkivu i Hersonu, Putin je nastojao demoralizirati ukrajinski narod kroz masovnu kampanju uništavanja iz zraka koja je oštetila većinu ukrajinske energetske infrastrukture usred hladne zime.
SAD su otvorene za pregovore
U tom kontekstu, iz Sjedinjenih Država i Rusije javlja se sve veći broj glasova koji pozivaju na pregovore.
Na strani SAD-a, sve veći trošak rata - u smislu financijske pomoći i iscrpljenih vojnih zaliha - zajedno s pritiskom europskih čelnika suočenih s domaćim previranjima zbog rastućih cijena energije, ima motiviran želje za pregovore.
Najistaknutiji od tih glasova bio je general američke vojske Mark Milley, najviši američki vojni časnik. U govor Ekonomskom klubu u New Yorku 9. studenog, Milley je rekao: “Mora postojati uzajamno priznanje da vojna pobjeda, u pravom smislu riječi, možda nije ostvariva vojnim sredstvima, stoga se morate obratiti drugim sredstva."
Milley je rekao da bi se prilika za okončanje sukoba mogla pojaviti kada se linije bojišnice zimi stabiliziraju: "Kada postoji prilika za pregovore kada se može postići mir, iskoristite je."
Komentari su došli samo nekoliko dana nakon što je glavni savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Joea Bidena, Jake Sullivan, nenajavljeno posjetio Kijev. Na sastanku s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim istaknuo je "potrebu za diplomatskim rješenjem rata", prema 10. studenoga. NBC Vijesti prijaviti.
Rusija traži prekid vatre
Milleyjevi komentari također su došli dok su vijesti filtrirane iz "povjerljivih razgovora" između SAD-a i Rusije.
Korištenje električnih romobila ističe Vol Strit novine izvijestio 7. studenog da je Sullivan bio u tekućim razgovorima s Putinovim savjetnikom za vanjsku politiku Jurijem Ušakovim i tajnikom ruskog Vijeća sigurnosti Nikolajem Patruševim kako bi se zaštitili "od rizika eskalacije".
Štoviše, prema AP Vijesti iz kluba, direktor CIA-e Bill Burns i šef ruske obavještajne agencije SVR Sergej Nariškin sastali su se 14. studenoga u "najvišem susretu licem u lice između američkih i ruskih dužnosnika" od početka rata.
Sastanak je održan u Turskoj, čiji je predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, nakon pristupa SAD-a, "signalizirao spremnost da pomogne u postizanju dogovora" NBC News prijavljen.
Još sredinom listopada, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da je njegova zemlja "spremna surađivati sa Sjedinjenim Državama ili Turskom oko načina za okončanje rata". Nije bilo spominjanja spremnosti za suradnju s Ukrajinom.
Tjedan dana nakon Sullivanovog posjeta Kijevu, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova izjavila je da je Rusija "i dalje otvorena za pregovore, nikada ih nismo odbili, spremni smo ih voditi - uzimajući, naravno, u obzir realnost koja se trenutno uspostavlja ”.
Pod "stvarnostima koje se utvrđuju", Zakharova je mislila na rusku proglašenu aneksiju Donjecke, Hersonske, Luganske i Zaporoške oblasti nakon lažnih referenduma koje su organizirale njezine invazione snage u rujnu.
U isto vrijeme, Rusija se suočila s ogromnim gubicima u smislu broja vojnika i vojne opreme, te je suočena s rastućom demoralizacijom među vojnicima na bojišnici i sve većim protivljenjem ratu kod kuće.
Mirovni prijedlog Zelenskog
Odgovarajući na Sullivanove pozive na "diplomatsko rješenje rata", Zelenski je naglasio, prema NBC News, “da se Ukrajina zalagala za diplomaciju s Rusijom u prvim mjesecima rata i skinula razgovore s [Putinom] sa stola tek nakon dokumentiranih zločina i navodnih ratnih zločina za koje je dužnosnik rekao da su razgovore s Moskvom u kratkom roku učinili neugodnim za ukrajinske javnosti”.
Ali Zelenski je također upozorio da, iza razgovora o pregovorima, "Rusija sada traži kratko primirje, predah kako bi povratila snagu". Adresiranje Međunarodnom sigurnosnom forumu u Halifaxu 18. studenog, Zelenksy je dodao: “Netko bi [prekid vatre] mogao nazvati krajem rata. Ali takav predah će samo pogoršati situaciju.”
“Nemoralni kompromisi dovest će samo do nove krvi”, nastavio je, ističući da se “pošten mir” može postići samo “potpunim uništenjem ruske agresije”.
Adresiranje na summitu G20 15. studenog, Zelensky je iznio ukrajinski prijedlog mira: “Da bismo oslobodili cijelu našu zemlju od [Rusije], još ćemo se morati boriti još neko vrijeme … Međutim, ako će pobjeda u svakom slučaju biti naša — i mi sigurni u to — ne bismo li onda trebali pokušati provesti našu formulu za mir kako bismo spasili tisuće života i zaštitili svijet od daljnjih destabilizacija?”
Formula Zelenskog temelji se na planu od deset točaka koji se odnosi na: radijacijsku i nuklearnu sigurnost; sigurnost hrane; energetska sigurnost; oslobađanje svih zatvorenika i deportiranih osoba; provedba Povelje Ujedinjenih naroda i obnova teritorijalne cjelovitosti Ukrajine i svjetskog poretka; povlačenje ruskih trupa i prekid neprijateljstava; obnova pravde; suzbijanje ekocida; sprječavanje eskalacije; i potvrda završetka rata.
Zelenski je rekao da pregovori "trebaju biti javni, a ne iza kulisa" i da "ovaj agresivni ruski rat [mora] završiti pravedno i na temelju Povelje UN-a i međunarodnog prava".
"Ako se Rusija usprotivi našoj mirovnoj formuli, vidjet ćete da želi samo rat."
ukrajinski socijalisti
U članak objavljenom na web stranici ukrajinske socijalističke skupine Social Movement, Denys Bondar i Zakhar Popovych iznijeli su pogled svoje organizacije na izglede za mirovne pregovore.
“Svi ratovi, naravno, završavaju pregovorima. Ukrajina je uvijek jasno isticala da nema namjeru marširati na Moskvu i prisiliti je na punu i bezuvjetnu predaju.”
No, napominju da “u ukrajinskom društvu postoji konsenzus da je za postizanje mira potrebno istjerati rusku vojsku iz zemlje (uništenjem, ako je moguće) i 'demilitarizirati' Rusku Federaciju, barem dok ne može više granatirati mirne ukrajinske gradove i ucjenjivati nas uskraćivanjem struje, vode i grijanja…”
Nadalje, dodaju, oni koji se protive "nekim teritorijalnim ustupcima radi mira" popeo se na 87% stanovništva, s "velikom većinom ispitanika u svim regijama Ukrajine" i "predstavnicima svih većih etničkih i jezičnih skupina" uključeni u ovu skupinu, prema nedavnoj anketi Kijevskog instituta za sociologiju.
“Oni ljudi u SAD-u, Europi i svijetu koji doista žele početak mirovnih pregovora moraju, u najmanju ruku, zahtijevati trenutni prekid uništavanja ukrajinske kritične infrastrukture ruskim projektilima i ponovnu uspostavu normalne opskrbe stanovništva električnom i toplinskom energijom. …
“Umjesto da gubimo vrijeme pričajući o tome u što svijet treba uvjeriti Zelenskog, bilo bi bolje prvo uvjeriti svjetske vlade da prestanu kupovati rusku naftu i plin i opskrbe Ukrajinu sustavima proturaketne obrane i barem nekoliko tisuća industrijskih transformatora uspostaviti normalnu opskrbu strujom, vodom i toplinom…”
“Ne može se isključiti da bi Ukrajinci mogli pristati na neke pregovore, ako bi Rusi javno ponudili razgovor o mirovnom planu koji bi uključivao povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine i izglede za obnovu teritorijalnog integriteta zemlje.
“No trenutno se ne iznose prijedlozi koji uključuju povlačenje ruskih trupa. Zapravo, Rusi 'nude pregovore' samo o prekidu ukrajinske protuofenzive dok ne akumuliraju snage...”
Sumirajući stajalište većine Ukrajinaca, oni pišu: “Nije sigurno da ruske vlasti uopće razumiju da Zelenski ne može jednostavno potpisati što god želi, te da čak ni Biden ne može prisiliti Zelenskog da potpiše sporazum koji neće odobriti većina od Ukrajinaca…
“Ukrajinci žele mir, a ne još jedan 'prekid vatre' koji će trajati do sljedeće invazije. Kampanja za mir zapravo se vodi čak iu glavnim ukrajinskim medijima, ali povjerenje u mirovne pregovore i trajni mir nemogući su bez javne rasprave o njegovim uvjetima.
“Glavni urednik ukrajinskog Pravda, Sevgil Musaeva, Ukrajinka krimskotatarskog podrijetla — unatoč tome što odgoda krimskog pitanja znači za nju osobno — ne odbija pregovore, ali poziva na javno formuliranje pravednih mirovnih uvjeta, jer ako 'ukrajinsko društvo ne osjeća pravdu, bilo koji sporazumi su od početka osuđeni na propast'
“Mi, ukrajinski socijalisti, sada moramo pažljivo paziti da nitko ne zaboravi da mirovni pregovori moraju biti javni i samo javni, i samo pod uvjetima prihvatljivim Ukrajincima. Samo tako možemo računati na pravedan i trajan mir.”
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije