WikiLeaksovo objavljivanje depeša iz veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u La Pazu rasvijetlilo je njegove pokušaje stvaranja podjela u društvenim i domorodačkim pokretima koji čine bazu podrške prvoj vladi u zemlji predvođenoj domorodačkim stanovništvom.
Depeše dokazuju da je veleposlanstvo nastojalo iskoristiti agenciju američke vlade za pomoć, USAID, za promicanje američkih interesa.
Depeša od 6. ožujka 2006. pod naslovom "Neslaganje u Evovim redovima" izvještava o sastanku samo nekoliko mjeseci nakon Moralesove inauguracije predsjednika u prosincu 2005. s "vođom društvenog sektora" iz regije altiplano (visoravni) na zapadu.
Društveni vođa navodno je bio povezan s radikalnom federacijom gradskih vijeća u El Altu (Fejuve), sindikatom uzgajivača koke u Los Yungas i seljačkom organizacijom u La Pazu.
Mnoge od tih organizacija, posebice Fejuve, predvodile su val pobune kojom su svrgnuta dva proamerička neoliberalna predsjednika 2003. i 2005. To je također bilo ključno za izbor Moralesa.
Unatoč promatranju ovih sektora kao "tradicionalno sukobljenih organizacija", tadašnji veleposlanik David Greenlee vjerovao je da: "Bez obzira na smjer politike [SAD-a] u Boliviji, bliža suradnja s tim predstavnicima društvenog sektora" koji su izražavali neslaganje s Moralesom "čini se da je najviše koristan interesima [vlade SAD-a]”.
Još jedna depeša od 25. veljače 2008. izvještava o sastanku tadašnjeg američkog veleposlanika Philipa Goldberga s “starosjedilačkim vođama (osobito vođama istočnih nizina)”.
Većina dvaju najvećih autohtonih naroda Bolivije, Aymara i Quechua, živi u brdovitim i središnjim regijama.
Istok je dom za preostala 34 autohtona naroda. Također je dom plinskih transnacionalnih kompanija i velikih agrobiznisa.
Istok je bio žarište desničarskih pokreta koji su pokušali svrgnuti Moralesa.
U depeši se velika pozornost pridaje "rastućim napetostima" između Aymara i Quechua s jedne strane i domorodačkih skupina u nizinskim područjima "koje se osjećaju zapostavljenima od strane samoproglašenog Aymara, predsjednika cocalero".
Televizija od 17. listopada 2007. pod naslovom "Pucanje autohtone kohezije u Boliviji" izvijestila je da
čelnik iz Nacionalnog vijeća Ayllusa i Marka iz Qollasuyua (CONAMAQ), koje okuplja 16 ruralnih domorodačkih organizacija u altiplanu, rekao je službenicima veleposlanstva da Moralesova vlada jednostavno koristi domorodačke narode za promicanje svog “cilja socijalizma [koji] ne poklapaju s 'istinskim domorodačkim' ciljevima”.
Povećani interes veleposlanstva SAD-a za sve što je "autohtono" nakon desetljeća podupiranja vlada koje su ih potiskivale i isključivale objašnjeno je u depeši od 6. veljače 2007.
U njemu je Goldberg rekao da bi "samo ljevičarska vlada koja uključuje autohtone interese … imala priliku upravljati razdornom Bolivijom".
Budući da bi "desničarska vlada vjerojatno dovela do većeg sukoba", bila je neophodna sposobnost da se dopre do domorodačkih vođa sklonih podršci američkim interesima.
Iz tog razloga, Goldberg je zaključio svoju depešu od 25. veljače 2008. rekavši da će sastanci s "starosjedilačkim vođama izvan dominantnih zajednica Aymara i Quechua pružiti korisne informacije i pokazati da su Sjedinjene Države zainteresirane za stajališta svih autohtonih naroda".
Važan alat koji se koristi za dopiranje do autohtonih zajednica je USAID.
U depeši od 28. siječnja 2008. piše da će se vladi pokazati da će socijalne programe USAID-a usmjerene na "najsiromašnije i marginalizirane skupine" teško napasti. Depeša završava tvrdnjom da bi programi USAID-a trebali "također pokušati suprotstaviti se retorici protiv SAD-a (američke vlade)..."
To je omogućeno financiranjem nezavisnih radijskih novinara koji su izvještavali o "dobrobitima pomoći američke vlade ruralnim zajednicama" i raznim radionicama održanim u autohtonim zajednicama.
Depeša od 15. lipnja 2009. otkrila je zabrinutost SAD-a u pogledu njihove sposobnosti da postigne svoje ciljeve radeći izravno s vladom.
U njemu su istaknuti "anti-američki stavovi na ključnim vodećim pozicijama" i "nacionalistička briga oko toga da se prema njima postupa s 'dostojanstvom'".
U depeši se navodi protivljenje bolivijske vlade da američki ataše za poljoprivredu ima pravo veta na predložene programe.
Nedavni govor vladinih dužnosnika o protjerivanju USAID-a zbog njihovih subverzivnih aktivnosti mogao bi predstavljati neposredniju prijetnju američkom imperijalizmu koji ostvaruje svoje ciljeve u Boliviji.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije