Holokaust koji je kapitalizam (europska inačica i američka inačica u nastajanju) donio Africi i milijunima koji su poput stoke odvedeni na novi kontinent – i njihovim potomcima – lebdi iznad uzavrelog New Yorka.
Lebdi iznad praznične grozničavosti kozmopolitskog grada sa svojom dobro skrojenom prisutnošću crnih profesionalaca ili mladih ljudi koji gađaju koševe na uglu Treće ulice i Šeste avenije. (Riječ "holokaust" dovodi u zabludu zbog svoje nadljudske nijanse, ali budući da je to uobičajeni izraz, jasan je i prikladan.)
Kao što je to u svakom holokaustu, učinci kapitalizma na Afrikance i Afroamerikance ne mogu se izbrisati. (Odsutnost domorodačkog stanovništva u gradskom pejzažu New Yorka olakšava prikrivanje njihovog holokausta.)
Za razliku od drugog šoa (koji su počinili nacistička Njemačka i njeni saveznici), američki nastavlja sa širenjem institucionaliziranog ugnjetavanja i izrabljivanja, diskriminacije i rasizma, ponižavanja i prijezira preživjelih potomaka.
Ima dovoljno podsjetnika na strašnu prošlost koja se ne može pokopati: malo povijesne pozadine o kvartovima i uglovima ulica, brzo prebrojavanje tko je među prosjacima i beskućnicima crnac (većina), slučajni razgovori koji otkrivaju pećinski jaz u obiteljska povijest (najraniji primjer je koliba robova na jugu). Zatim su naravno projekti javnog stanovanja.
Svako doba rađa vlastite masovne borbe. Sada je faza Black Lives Matter, pokreta čije je osnivanje proizašlo izravno iz policijskog svjetlećeg prsta dok su se suočavali s crncima, čija je boja dovoljna da definira njihove živote kao nepoželjne. Nakon velikih prosvjeda na red su došli organizatori, društveni aktivisti, elokventni glasnogovornici i pisci.
Nije stoga ni čudo da upravo u ovo vrijeme kada izraelski vojnici, policija i privatni zaštitari pogubljuju osumnjičene palestinske nosioce noževa ne pokušavajući ih uhvatiti žive, veze između američkih crnačkih aktivista i palestinskih aktivista rastu. Veze se uspostavljaju s obje strane; oni govore o vladarevom preziru prema vrijednosti života, prema samim životima Palestinaca i crnaca.
Sličnost između svrbežnog prsta obarača nositelja uniformi u obje zemlje i pravosudnih vlasti koje razumiju, legitimiziraju i izbjegavaju odmjeravanje kazne jest vanjska opna. Ispod su drugi slojevi sličnosti.
Nema Afroamerikanca čija vlastita zemlja i njezini bijeli građani njemu i njegovoj obitelji nisu prouzročili strašnu katastrofu u bližoj ili daljoj prošlosti − a i mnogim drugima u sadašnjosti. Nema Palestinca kojemu Izrael i njegovi građani u prošlosti i sadašnjosti nisu izazvali strašnu katastrofu − protjerivanje iz domovine; ubijanje prijatelja i rodbine; krađa zemlje, kuće i sredstava za život; kidanje korijena i prekrajanje povijesti; pokušaj brisanja identiteta; raspad obitelji.
Ogromna priča o uspjehu koju si obje zemlje pripisuju i koju plasiraju na tržište drugi je aspekt mreže iskorištavanja i katastrofe koja je ispletena u dva društva – afroameričko i palestinsko.
Ovdje sličnost vrišti. Sjedinjene Države su zemlja neograničenih mogućnosti i slobode − individualni napredak za svakoga tko to želi i može. Samo ne za mase crnaca, kojima duguje toliko svoje akumulacije kapitala i prosperiteta. Izrael je ponovno rođenje i čudo, demokracija, startup nacija, med − za svakog Židova na svijetu, a samo ne za Palestince, izvorni narod zemlje.
Veze i veze koje grade Afroamerikanci i Palestinci pokazuju da usprkos pobjednicima, poraženi također pišu povijest. Zajedničko pisanje je jedan od načina da se promijeni njegov put.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije