Tajno pakistansko oružje prodaja SAD-u pomogla je da se olakša kontroverzni spas od Međunarodnog monetarnog fonda ranije ove godine, prema dva izvora koji znaju za aranžman, uz potvrdu iz internih dokumenata pakistanske i američke vlade. Prodaja oružja obavljena je u svrhu snabdijevanja ukrajinske vojske - označavajući umiješanost Pakistana u sukob na koji je bio suočen sa pritiskom SAD da zauzme stranu.
Otkriće je prozor u vrstu zakulisnog manevrisanja između finansijskih i političkih elita koje je rijetko izloženo javnosti, iako javnost plaća cijenu. Oštre reforme strukturne politike koje je tražio MMF kao uslove za svoj nedavni paket pomoći pokrenule su tekuću rundu protesta u zemlji. Veliki štrajkovi imaju održana u cijelom Pakistanu posljednjih sedmica kao odgovor na mjere.
Protesti su posljednje poglavlje u političkoj krizi koja traje godinu i po dana koja muči zemlju. U aprilu 2022. pakistanska vojska je, uz ohrabrenje SAD-a, pomogla u organizaciji glasanja o nepovjerenju za smjenu premijera Imrana Khana. Uoči svrgavanja, diplomate State Departmenta privatno su izrazile ljutnju svojim pakistanskim kolegama zbog, kako su nazvali, "agresivno neutralnog" stava Pakistana o ukrajinskom ratu pod Kanom. Oni upozorio na strašne posljedice ako Kan ostane na vlasti i obećao da će „sve biti oprošteno“ ako bude smijenjen.
“Pakistanska demokratija bi na kraju mogla biti žrtva ukrajinske kontraofanzive.”
Od Kanovog svrgavanja, Pakistan se pokazao kao korisna podrška SAD-u i njihovim saveznicima u ratu, pomoći koja je sada otplaćena zajmom MMF-a. Hitni zajam omogućio je novoj pakistanskoj vladi odgodila nadolazeću ekonomsku katastrofu i odgoditi izbore na neodređeno vrijeme - vrijeme koje je koristilo za pokretanje širom zemlje propadanje on civilnog društva i zatvor Khan.
„Pakistanska demokratija na kraju može biti žrtva ukrajinske kontraofanzive“, rekao je za Intercept Arif Rafik, nerezidentni naučnik na Bliskoistočnom institutu i specijalista za Pakistan.
Pakistan je poznat kao proizvodno središte za tipove osnovne municije potrebne za brušenje ratovanja. Dok se Ukrajina borila sa hronične nestašice municije i hardvera, prisustvo granata proizvedenih u Pakistanu i drugih oruđa ukrajinske vojske pojavilo se u izvještajima otvorenog koda o sukobu, iako ni SAD ni Pakistanci nisu priznali dogovor.
Zapisnici o transakcijama oružja procurili su u Intercept ranije ove godine od izvora unutar pakistanske vojske. Dokumenti opisuju prodaju municije dogovorenu između SAD-a i Pakistana od ljeta 2022. do proljeća 2023. Neki od dokumenata su ovjereni tako što se potpis američkog brigadnog generala poklapa s njegovim potpisom na javno dostupnim hipotekarnim evidencijama u Sjedinjenim Državama ; usklađivanjem pakistanskih dokumenata sa odgovarajućim američkim dokumentima; i pregledom javno dostupnih, ali prethodno neprijavljenih Pakistanaca obelodanjivanja prodaje oružja SAD-u koju je objavila Državna banka Pakistana.
Ugovore o oružju posredovala je, prema dokumentima, Global Military Products, podružnica Global Ordnancea, kontroverznog trgovca oružjem čije su zaplete sa manje nego renomiranim ličnostima u Ukrajini bile predmet nedavni članak New York Timesa.
Dokumenti koji ocrtavaju trag novca i razgovore sa američkim zvaničnicima uključuju američke i pakistanske ugovore, licencne dokumente i dokumente o rekvizicijama u vezi sa ugovorima o kupovini pakistanskog vojnog oružja za Ukrajinu uz posredovanje SAD-a.
Ekonomski kapital i politička dobra volja od prodaje oružja odigrali su ključnu ulogu u osiguravanju spasa od MMF-a, pri čemu je State Department pristao da uzme u povjerenje MMF u vezi s neotkrivenim sporazumom o oružju, prema izvorima koji znaju za aranžman, i potvrđeno srodnim dokumentom.
Da bi dobio zajam, Pakistan je od MMF-a rekao da mora ispuniti određene ciljeve finansiranja i refinansiranja u vezi sa svojim dugom i stranim ulaganjima – ciljeve koje se zemlja bori da ispuni. U pomoć je pritekla prodaja oružja, a sredstva prikupljena prodajom municije za Ukrajinu uvelike su pokrila taj jaz.
Osiguravanje zajma ublažilo je ekonomski pritisak, omogućivši vojnoj vladi da odgodi izbore — što je potencijalno obračunavanje nakon dugog vremena nakon Kanove smjene — i produbi obračun protiv Khanovih pristalica i drugih neistomišljenika. SAD su uglavnom šutile o izvanrednim razmjerima kršenja ljudskih prava koja su dovela u sumnju budućnost pakistanske demokratije.
“Pretpostavka je da moramo spasiti Ukrajinu, moramo spasiti ovu granicu demokratije na istočnom perimetru Evrope”, rekao je Rafiq. “I onda ova smeđa azijska zemlja mora platiti cijenu. Dakle, oni mogu biti diktatura, njihovom narodu mogu biti uskraćene slobode za koje svaka druga slavna ličnost u ovoj zemlji kaže da treba da podržimo Ukrajinu — sposobnost da biramo svoje vođe, sposobnost da imaju građanske slobode, vladavinu zakona, sve ovo neke vrste stvari koje mogu razlikovati mnoge evropske zemlje i konsolidovane demokratije od Rusije.”
Bombe za spasavanje
Dana 23. maja 2023., prema istrazi The Intercepta, pakistanski ambasador u SAD-u Masood Khan sastao se sa pomoćnikom državnog sekretara Donaldom Luom u State Departmentu u Washingtonu, DC, na sastanku o tome kako bi pakistanska prodaja oružja Ukrajini mogla ojačati svoju finansijsku poziciju u očima MMF-a. Cilj sjednice, održane u utorak, bio je da se iznesu detalji dogovora uoči predstojećeg sastanka u Islamabadu sljedećeg petka između američkog ambasadora u Pakistanu Donalda Blomea i tadašnjeg ministra finansija Ishaqa Dara.
Lu je rekao Khanu na sastanku 23. maja da su SAD odobrile plaćanje za pakistansku proizvodnju municije i da će povjerljivo reći MMF-u o programu. Lu je priznao da Pakistanci vjeruju da su doprinosi za oružje vrijedni 900 miliona dolara, što bi pomoglo da se pokrije preostali jaz u finansiranju koje zahtijeva MMF, koji je vezan na otprilike 2 milijarde dolara. Koju tačnu cifru će SAD dati MMF-u, ostaje da se pregovara, rekao je on Khanu.
Na sastanku u petak, Dar je pokrenuo pitanje MMF-a sa Blomeom, prema a izvještaj u Pakistan Today, koji je rekao da je "sastanak naglasio značaj rješavanja zastoja sporazuma sa MMF-om i pronalaženja efikasnih rješenja za pakistanske ekonomske izazove."
Glasnogovornik pakistanske ambasade u Washingtonu odbio je komentirati, uputivši pitanja State Departmentu. Glasnogovornik State Departmenta negirao je da su SAD imale bilo kakvu ulogu u pomaganju pri nabavci zajma. "Pregovori o reviziji MMF-a bili su predmet rasprave između Pakistana i zvaničnika MMF-a", rekao je portparol. „Sjedinjene Države nisu bile strana u tim raspravama, iako nastavljamo ohrabrivati Pakistan da se konstruktivno angažuje s MMF-om na svom programu reformi.”
Portparol MMF-a negirao je pritisak na instituciju, ali nije komentirao da li je uzeta u povjerenje u vezi sa programom naoružanja. "Kategorički poričemo tvrdnje da je na MMF bilo kakvog vanjskog pritiska na ovaj ili onaj način dok smo razgovarali o podršci Pakistanu", rekla je glasnogovornica MMF-a Randa Elnagar. (Global Ordnance, firma uključena u posao sa oružjem, nije odgovorila na zahtjev za komentar.)
"Moje razumijevanje, na osnovu razgovora sa ljudima u administraciji, je da smo podržali paket zajma MMF-a s obzirom na očajnu ekonomsku situaciju u Pakistanu."
Demanti State Departmenta proturječio je demokratski senator iz Marylanda Chris Van Hollen, vodeći glas u Washingtonu za vanjske poslove. Ranije ovog mjeseca, Van Hollen rekao je grupe pakistanskih novinara, “Sjedinjene Države su bile vrlo instrumentalne u osiguravanju da MMF izađe sa svojom hitnom ekonomskom pomoći.” Van Hollen, čiji su roditelji bili stacionirani u Pakistanu kao službenici State Departmenta, rođen je u Karačiju i poznato je da je najbliži posmatrač Pakistana u Kongresu.
U intervjuu za The Intercept na Kapitolu u utorak, Van Hollen je rekao da je njegovo znanje o ulozi SAD-a u omogućavanju zajma MMF-a došlo direktno od Bidenove administracije. "Moje razumijevanje, na osnovu razgovora sa ljudima u administraciji, je da smo podržali paket zajma MMF-a s obzirom na očajnu ekonomsku situaciju u Pakistanu", rekao je.
Jedanaestosatni sporazum MMF-a
Diplomatska rasprava o zajmu došla je mjesec dana prije isteka roka 30. juna za MMF-ovu reviziju planirane isplate od milijardu dolara, dio sporazuma od 6 milijardi dolara sklopljenog 2019. Neuspješna revizija značila bi da nema infuzije gotovine, ali u mjesecima a nedeljama pre roka, pakistanski zvaničnici su javno demantovali da su se suočili sa ozbiljnim izazovima u finansiranju novog zajma.
Početkom 2023. godine, Dar, ministar finansija, rekao je da osiguranje vanjskog finansiranja - drugim riječima, finansijske obaveze iz mjesta poput Kine, zaljevskih država ili SAD - nisu uvjet na kojem MMF insistira da Pakistan ispuni. U martu 2023., međutim, predstavnik MMF-a zadužen za bavljenje Pakistanom javno je suprotstavio Darovu ružičastu procjenu. Esther Perez Ruiz iz MMF-a rekla je u email za Reuters da svi zajmoprimci moraju biti u stanju da pokažu da mogu finansirati otplate. „Pakistan nije izuzetak“, rekao je Perez.
Izjava MMF-a navela je pakistanske zvaničnike da se bore za rješenje. Potrebna finansijska sredstva, prema javnom izvještavanju i potvrđenim od izvora koji poznaju aranžman, određena su na 6 milijardi dolara. Da bi postigla taj cilj, pakistanska vlada je tvrdila da je osigurala oko 4 milijarde dolara obaveza od zemalja Zaljeva. Tajni sporazum o oružju za Ukrajinu omogućio bi Pakistanu da doda još skoro milijardu dolara u svoj bilans stanja - ako bi SAD otkrile tajnu MMF-u.
"Bilo je u ćorsokaku zbog preostalih 2 milijarde dolara", rekao je Rafiq, naučnik Bliskoistočnog instituta. „Dakle, ako je ta brojka tačna, 900 miliona dolara, to je skoro polovina toga. To je prilično značajno u smislu tog jaza koji je morao da se premosti.”
Dana 29. juna, dan prije nego što je prvobitni program trebao isteći, MMF je iznenađujuće objavio da umjesto produženja prethodne serije zajmova i oslobađanja sljedeće rate od 1.1 milijarde dolara, banka bi umjesto toga ušla sporazum – koji se naziva Stand-by aranžman – sa manje obaveza, povoljnijim uslovima i vredan 3 milijarde dolara.
“Da se to nije dogodilo, došlo bi do potpunog ekonomskog sloma u zemlji. Tako da je to bio trenutak za stvaranje ili prekid.”
Sporazum je uključivao uslove da valuti bude dozvoljeno da slobodno pluta i da će se povući energetske subvencije. Dogovor je finaliziran u julu nakon što je parlament odobrio uslove, uključujući skoro 50 posto povećanja cijene energije.
Uzair Younus, direktor Pakistanske inicijative u Centru za Južnu Aziju Atlantskog vijeća, rekao je da je sporazum s MMF-om ključan za kratkoročni ekonomski opstanak Pakistana. „Da se to nije dogodilo, došlo bi do potpunog ekonomskog sloma u zemlji“, rekao je Younus. “Dakle, to je bio trenutak za stvaranje ili prekid.”
Pitanje kako je Pakistan prevazišao svoje finansijske prepreke, ostalo je misterija čak i za one koji profesionalno prate situaciju. MMF izdaje javno računovodstvo o svojim pregledima, napomenuo je Rafiq, ali to ako se finansiranje odnosi na tajne vojne projekte predstavlja neobičan izazov. „Pakistan je veoma čudan, na mnogo načina“, rekao je, „ali ne znam kako bi tajni, tajni, tajni vojni program ušao u njihove proračune, jer sve bi trebalo da bude otvoreno i po knjigama i sve to. ”
Imran Khan, Ukrajina i budućnost Pakistana
Na početku rata u Ukrajini, Pakistan je bio u značajno drugačijem geopolitičkom i ekonomskom položaju. Kada je sukob počeo, Khan, u to vrijeme premijer, bio je u zraku na putu za Moskvu na dugo planirani bilateralni sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Posjeta je razbjesnila američke zvaničnike.
Kao Intercept prethodno prijavljeno, Lu, visoki dužnosnik State Departmenta, rekao je na sastanku s tadašnjim pakistanskim ambasadorom Asadom Majeedom Khanom dvije sedmice nakon invazije da je uvjerenje SAD-a da je Pakistan zauzeo neutralnu poziciju isključivo po Khanovom uputstvu, dodajući da „svi bilo bi oprošteno” ako je Khan smijenjen u glasanju o nepovjerenju. Od njegovog svrgavanja, Pakistan je čvrsto stao na stranu SAD-a i Ukrajine u ratu.
SAD, u međuvremenu, i dalje poriču da su stavile svoj palac na vagu pakistanske demokratije - zbog Ukrajine ili bilo kojeg drugog razloga. U nezvaničnoj, virtuelnoj gradskoj vijećnici s pripadnicima pakistanske dijaspore krajem avgusta, Luova zamjenica, Elizabeth Horst, odgovorila je na pitanja o izvještavanju Intercepta o Luovom sastanku s pakistanskim ambasadorom.
„Želim da iskoristim trenutak da se pozabavim dezinformacijama o ulozi Sjedinjenih Država u pakistanskoj politici“, rekao je Horst na vrhu razgovora, čiji je audio snimak jedan učesnik dao The Interceptu. “Ne dozvoljavamo da propaganda, dezinformacije i dezinformacije ometaju bilo koji bilateralni odnos, uključujući naš cijenjeni odnos s Pakistanom. Sjedinjene Države nemaju stav o jednom političkom kandidatu ili jednoj stranci nasuprot drugoj. Sve tvrdnje o suprotnom, uključujući izvještaje o navodnoj šifri su lažne, a sami visoki pakistanski zvaničnici su priznali da to nije istina.”
Visoki pakistanski zvaničnici, uključujući bivšeg pakistanskog premijera Shehbaza Sharifa, jesu potvrđeno autentičnost kabla, interno poznata kao šifra, koju je objavio The Intercept.
Van Hollen je u svom brifingu za novinare sa pakistanskim novinarima zauzeo isti stav kao State Department, rekavši da ga je administracija uvjerila da se SAD ne miješaju u pakistansku politiku. U svom intervjuu za Intercept, on je pojasnio da je mislio da SAD nisu osmislile Khanovo svrgavanje. „Ne osporavam tačnost kabla“, rekao je Van Hollen. “Gledaj, nemam pojma gdje je administracija o tome kakav je njihov stav o konačnom rezultatu, ali ne čitam da [kabel] znači da su Sjedinjene Države osmislile njegovo uklanjanje.”
Nakon što je orkestrirala Khanovu smjenu, vojska je krenula u kampanju iskorijenjivanja njegove političke stranke kroz val ubistava i masovnih zatvaranja. Sam Khan je trenutno u zatvoru optužbe za pogrešno rukovanje povjerljivim dokumentom i suočava se s oko 150 dodatnih optužbi - optužbe koje se naširoko smatra izgovorom da ga se spriječi da učestvuje na budućim izborima.
Horst, u gradskoj vijećnici, je također bio pod pritiskom zašto su SAD tako prigušene kao odgovor na obračun. Ona je tvrdila da su SAD, u stvari, govorile u ime demokratije. “Vidite, znam da se mnogi od vas osjećaju snažno i veoma su zabrinuti zbog situacije u Pakistanu. Čuo sam se od tebe. Vjeruj mi kad kažem da te vidim, čujem se od tebe. I želim da reagujem”, rekla je. “Nastavljamo javno i privatno govoriti za pakistansku demokratiju.”
Dok Pakistan okleva od uticaja politike štednje pod vodstvom MMF-a i političke disfunkcije koja je uslijedila nakon Khanove smjene, njegovi novi vojni lideri dali su uzvišena obećanja da će strana ekonomska podrška spasiti zemlju. Prema izvještajima pakistanske publikacije Dawn, načelnik vojske general Asim Munir nedavno rečeno skup pakistanskih biznismena da ta zemlja može očekivati čak 100 milijardi dolara novih investicija iz Saudijske Arabije i drugih zaljevskih država, nagovještavajući da više neće biti žalbe MMF-u.
Međutim, malo je dokaza da su zaljevske zemlje spremne priskočiti u pomoć Pakistanu. Saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman, ili MBS, nedavno je najavio velika ulaganja i ekonomska partnerstva sa Indijom tokom posete tamo za samit G20. Uprkos izvještajima u pakistanskoj štampi izražavanje nade da će MBS posjetiti Pakistan, nijedna se nije ostvarila, a kamoli bilo kakve veće najave o novim investicijama.
Odsustvo druge strane podrške ostavilo je pakistanski vojni režim koji je bio u sukobu dalje ovisan o MMF-u, SAD-u i proizvodnji municije za rat u Ukrajini kako bi se održao kroz krizu koja ne pokazuje znake rješenja.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati