OOd svih ljudi koje je Donald Trump mogao okriviti za epidemiju opioida, izabrao je žrtve. Nakon što je njegova vlastita komisija o opioidnoj krizi objavila privremeni izvještaj ove sedmice, Trump je rekao da mladima treba reći da droge nisu dobre, stvarno loše za vas u svakom pogledu.
Predsjednikov poticaj da slijedite jadno neadekvatne savjete Nancy Reagan i samo recite ne drogama daleko je od koristi. Tadašnja prva dama nije napravila ni mrvicu razlike u odnosu na crack epidemiju 1980-ih. Ali Trumpova karakterizacija izvora opioidne krize bila je više uznemirujuća. "Najbolji način da se spriječi ovisnost o drogama i predoziranje je spriječiti ljude da zloupotrebljavaju drogu na prvom mjestu", rekao.
To je direktno iz priručnika proizvođača opioida. Suočene s gomilom tužbi i prijetnjom za svoju dobit, farmaceutske kompanije pomjeraju liniju da epidemija ne proizlazi iz veleprodajnog propisivanja moćnih lijekova protiv bolova – u suštini heroina u obliku tableta – već njihove zloupotrebe od strane nekih od onih koji tada postanu zavisni.
In sudski podnesci, farmaceutske kompanije blate oko dva miliona ljudi koji su se navukli na njihove proizvode kao kriminalce koji su sami krivi za svoju ovisnost. Neki od onih koji su u njenom stisku krše zakon kupujući drogu na crnom tržištu ili prelazeći na heroin. Ali prečesto je ta ovisnost počela slijedeći savjet liječnika koji je, zauzvrat, slijedio upute proizvođača lijekova.
Trump to nije spomenuo niti je obuzdao masovno propisivanje koji podupire epidemiju. Umjesto toga, igrao je na narativ zlostavljanja kada je krizu predstavio kao pitanje reda i zakona i kritizirao Baracka Obamu zbog smanjivanja krivičnog gonjenja i smanjenja kazni.
Ali, kako je napomenula i sama predsjednikova komisija, ovo nije epidemija koju izazivaju oni koji su uhvaćeni u njenu ruku. „Imamo ogroman problem koji često ne počinje na uglovima ulica; počinje u liječničkim ordinacijama i bolnicama u svakoj državi u našoj naciji”, navodi se.
Opioidi ubijeni više od 33,000 Amerikanaca u 2015 a putarina je gotovo sigurno bila veća prošle godine. Otprilike polovina smrtnih slučajeva uključivala je lijekove protiv bolova na recept. Većina onih koji se predoziraju heroinom ili sintetičkim opijatom, poput fentanila, prvo se navuku na legalne tablete.
Ovo je gotovo jedinstvena američka kriza vođena dobrim dijelom posebnim američkim problemima, od utjecaja farmaceutskih kompanija na medicinsku politiku do kulture „pilule za svaku bolest“. Trumpova komisija, koja je epidemiju opioida nazvala "neuporedivom", rekla je da je mračna realnost da je "količina opioida propisana u SAD-u bila dovoljna da svaki Amerikanac dobije lijekove 24 sata dnevno tokom tri sedmice".
SAD konzumira više od 80% globalne proizvodnje opioidnih pilula iako ima manje od 5% svjetske populacije. U proteklih 20 godina, jedna za drugom federalne institucije stajale su iza lažnih tvrdnji proizvođača lijekova o epidemiji neliječenog bola u SAD-u. Čini se da se nisu pitali zašto nijedna druga zemlja očigledno nije patila od takve epidemije ili dajući opioide svojim pacijentima u svakoj prilici.
Sa novcem farmaceutskog lobija koji drži Kongres na svojoj strani, propisi su prepisani dozvoliti ljekarima da prepišu onoliko tableta koliko žele bez zamjerke. Zaista, doktori su se ponekad našli pred etičkim odborima zbog nedovoljne ponude.
Za razliku od većine drugih zemalja, zdravstveni sistem u SAD vodi se kao industrija, a ne kao usluga. To daje značajnu moć proizvođačima lijekova, zdravstvenim radnicima i društvima za zdravstveno osiguranje da utiču na politiku i praksu.
Prečesto je njihov krajnji rezultat profit, a ne zdravlje. Opioidne pilule su daleko jeftinije i lakše od pružanja drugih oblika liječenja boli, poput fizikalne terapije ili psihijatrije. Kao senator Joe Manchin iz Zapadne Virdžinije rekao je Guardian prošle godine: „To je epidemija jer imamo poslovni model za to. Prati novac. Pogledajte koliku su količinu tableta isporučili u određene dijelove naše države. To je bio poslovni model.”
Ali sistem takođe daje veliku moć pacijentima. Ljudi koji iskašljavaju velike količine novca u premije osiguranja i participacije očekuju rezultate. Oni su, na kraju krajeva, više kupci nego strpljivi. Ljekari se žale na pacijente koji dođu očekujući tabletu za rješavanje zdravstvenih stanja, a da pritom ne preuzimaju odgovornost za svoje zdravlje tako što bolje jedu ili više vježbaju.
Konkretno, zavladala je ideja, gurnuta od strane farmaceutske industrije, da postoji pravo na bezbolnost. Druge zemlje slijede strategije za smanjenje i upravljanje bolom, a ne povećavaju očekivanja da se jednostavno može učiniti da on nestane. U svemu tome, regulatori su postali fasilitatori. Uprava za hranu i lijekove je odobrila jednu za drugom pilulu opioida.
Još 2013. godine, kada su razmjeri epidemije bili jasni, FDA je dozvolila moćan opijat, Zohydro, na tržište preko skoro jednoglasan prigovor vlastite komisije za reviziju. Sa saslušanja je bilo jasno da su doktori shvatili opasnosti, ali se činilo da je agencija na prvom mjestu stavila komercijalne aspekte.
Američke države su se davno probudile zbog krize jer su se mrtvačnice punile, socijalne službe su se borile da izađu na kraj s djecom koja su ostala bez roditelja ili su zbrinuta, a epidemija je uzela ekonomski danak. Šefovi policije i lokalni političari rekli su da je to društvena kriza, a ne problem reda i zakona.
Neka državna zakonodavna tijela počela su ograničavati masovno propisivanje. Sve vreme su tražili vođstvo od Vašingtona. Nisu dobili mnogo od Obame ili Kongresa, iako je prošle godine usvojen zakon koji odobrava milijardu dolara za liječenje ovisnosti. Umjesto toga, na džepovima razuma je bilo da se povuku.
Prošle godine, tadašnji direktor Centra za kontrolu bolesti, Tom Frieden, dao je svoj trag smjernicama pozivajući liječnike da ne prepisuju opioide kao prvi korak za kroničnu ili rutinsku bol, iako je čak i to naišlo na politički otpor u Kongresu gdje je moć farmaceutski lobi nije mnogo smanjen.
Postoje i znaci promjene u FDA-i nakon toga izvršio pritisak na proizvođača da povuče opioidnu drogu, Zadivljen, koji uopće nije trebao biti u prodaji. Prvobitno je povučen 1970-ih, ali ga je FDA dozvolila natrag na tržište 2006. godine nakon što su promijenjena pravila za testiranje lijekova. U to vrijeme mnogi su optuživali farmaceutske kompanije za platiti da ih prepišu.
Trumpova komisija za opioide ponudila je nadu da će epidemija konačno dobiti potrebnu pažnju. Napravio je niz razumnih, iako ograničenih preporuka: više tretmana za mentalno zdravlje ljudi s poremećajem ovisnosti o drogama i efikasnijim oblicima rehabilitacije.
Tramp je u četvrtak konačno stigao da kaže da je epidemija vanredna situacija na nacionalnom nivou nakon što je kritikovan jer je ignorisao preporuku sopstvene komisije da to učini. Ali on je pojačao ideju da su žrtve krive nesavesnim spominjanjem LSD-a.
Pravo vodstvo još uvijek nema – i to nimalo neće zamjeriti farmaceutskim kompanijama.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati