Tri najkritičnija gasa koji zadržavaju toplotu u Zemljinoj atmosferi ponovo su dostigla rekordne nivoe prošle godine, navodi američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu rekao Petak, naglašavajući neadekvatnost napora da se smanje emisije stakleničkih plinova usljed pogoršanja klimatske vanredne situacije.
NOAA je saopćila da su tri najvažnija staklenička plina uzrokovana ljudskim djelovanjem – ugljični dioksid (CO2), metan i dušikov oksid – “nastavili svoj stalni uspon tokom 2023. godine”.
Iako nivoi ovih gasova koji zadržavaju toplotu nisu porasli „tako visoko kao rekordni skokovi primećeni poslednjih godina“, brojke su „bile u skladu sa strmim porastom uočenim tokom protekle decenije“.
Globalne površinske koncentracije CO2 u proseku su prošle godine iznosile 419.3 delova na milion (ppm), što predstavlja povećanje od 2.8 ppm. Bila je to 12. godina zaredom u kojoj su svjetske koncentracije CO2 porasle za više od 2 ppm.
Atmosferski metan—koji, iako nije u tolikoj količini kao CO2 87 puta jači u periodu od 20 godina—porastao je za 10 dijelova na milijardu (ppb) na 1,922.6 ppb, dok je dušikov oksid porastao za 1 ppb na 336.7 ppb.
“Kao što ove brojke pokazuju, imamo još puno posla da uradimo kako bismo postigli značajan napredak u smanjenju količine stakleničkih plinova koji se akumuliraju u atmosferi”, rekla je Vanda Grubišić, direktorica NOAA-ovog Globalnog nadzornog laboratorija.
Upravo u: Nivoi tri najvažnija gasova staklene bašte (GHG) uzrokovanih ljudskim djelovanjem – ugljičnog dioksida, metana i dušikovog oksida – nastavili su stalni rast tokom 2023. Saznajte kako se prošlogodišnje koncentracije GHG mjere u odnosu na prethodne godine na linku ispod.https://t.co/v4xPKmTfn0 pic.twitter.com/1gQIManpDK
— NOAA istraživanje (@NOAAResearch) April 5, 2024
Prema NOAA:
Količina CO2 u atmosferi danas je uporediva s onom gdje je bila prije oko 4.3 miliona godina tokom sredinePliocenska epoha, kada je nivo mora bio oko 75 stopa viši nego danas, prosječna temperatura je bila 7°F viša nego u predindustrijskim vremenima, a velike šume su zauzimale područja Arktika koja su danas tundra.
Otprilike polovina emisija CO2 iz fosilnih goriva do sada je apsorbovana na površini Zemlje, otprilike podjednako podijeljena između okeana i kopnenih ekosistema, uključujući travnjake i šume. CO2 apsorbuju svjetski okeani doprinosi zakiseljavanju okeana, što uzrokuje fundamentalnu promjenu u hemiji okeana, sa uticajem na morski život i ljude koji zavise od njega. Okeani su također apsorbirali oko 90% viška topline zarobljene u atmosferi stakleničkim plinovima.
„Desetogodišnji skok metana trebao bi nas užasnuti“, rekao je Rob Jackson, klimatolog sa Univerziteta Stanford koji vodi Globalni ugljični projekat—koji prati globalne emisije, ali nije bio dio napora NOAA—rekao jeNBC News.
“Zagađenje fosilnim gorivima zagrijava prirodne sisteme poput močvara i permafrosta”, dodao je Jackson. “Ti ekosistemi ispuštaju još više stakleničkih plinova kako se zagrijavaju. Uhvaćeni smo između kamena i ugljenisanog mesta.”
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati