Shvaćam da je krajnje desničarski ponovo korišteni toaletni papir, a to je Breitbart, danas bio hit na mene jer sam se usudio dovesti u pitanje rekord Floride Saint DeSantis da ne radi ništa po pitanju emisija ugljičnog dioksida koje tonu njegovu državu.
Ured Breitbarta je u Los Angelesu, koji je i sam ugrožena razaranjima globalnog zagrijavanja. Možda zaboravljamo da je Malibu spaljen u šumskim požarima, a Kanye i Kim i druge poznate ličnosti su ne tako davno pobjegle spasiti svoje živote. Srećno krpama za smeđu košulju ako žele da poreknu ovu stvarnost.
Breitbart je rasistički izmet koji zapravo propada, i to brzo. Prešli su sa 17.3 miliona čitalaca (ili, znate, ljudi koji pomiču usne dok gledaju teških isprepletenih obrva u sajt) na 4.6 miliona neandertalaca u maju 2019. Uopšte ne bi imali čitaoca da oglašivači imali ikakvog osjećaja građanske odgovornosti – ko bi želio da njihov proizvod bude povezan sa nadmoći bijele rase (osim možda tampona za moždanu tekućinu marke Alex Jones)? Finansiraju ga kćeri Mercer. Patrijarh iz sjene Bob Mercer, koji nam je dao Trumpa za predsjednika, je zajedno sa svojom milijarderskom porodicom odvratni poricatelj klimatske krize. Ne želim nikome loše, ali da sam čuo da posljednjih dana ljetuju na Bahamima bila bi me pogodila ironija.
emisije ugljičnog dioksida, 70% proizvodi 100 najprljavijih korporacija uzrokuju brzo globalno zagrijavanje (mnogo brže od bilo čega u geološkim zapisima, tako da biste to mogli nazvati bez presedana). CO2 je staklenički plin koji zadržava sunčevu toplinu i sprječava je da se vrati u svemir.
Emisije CO2 ne uzrokuju uragane, ali zagrijavaju vodu, što unosi više vlage u atmosferu i hrani snagu i brzinu i dugovječnost uragana. Topla voda se širi (obrati pažnju, Breitbart; znam da si pao iz hemije u 8. razredu jer si njuškao ljepilo u toaletu), što podiže nivo mora. Globalno zagrijavanje također topi površinski led, što također podiže nivo mora. Viši nivo mora doprinosi većim olujnim udarima. Klimatski naučnik Michael Mann objašnjava na Scientific American, koji ljudi iz Breitbarta ne mogu pročitati jer je teško držati časopis dok vučete zglobove po zemlji. Mann ističe da za svaki stepen C. zagrijavanja dobijate povećanje brzine vjetra za 26 stopa u sekundi. Svjetska prosječna površinska temperatura za 2019 je skoro jedan stepen od prosjeka 1950-1980.
Ne ponižavam se čitajući Breitbart. Radije bih ležao gol u svojoj bašti tokom kišne oluje i pustio puževe da prolaze kroz mene, ostavljajući tragove sluzi. Većinu svog postojanja imaju upravo je napravio fašistička sranja, nabacujući Mein Kampf. Ali iz moje pošte mržnje pretpostavljam da su doveli u pitanje moju akreditaciju da govorim o klimatskim promjenama jer sam istoričar.
Ovaj nivo ako me od neznanja boli glava. Zapravo, klima je glavni dio historijskih studija, a predavao sam kurseve o historiji i klimatskim promjenama na Univerzitetu u Mičigenu. Znam da genijalci u Breitbartu preziru učenje i, kao, poznavanje abecede, pa dozvolite mi da se kladim da niko od njih nije čitao bilo koju knjigu iz mog nastavnog plana. Nemaju ni najmanje pojma o čemu pričaju, baš kao ni njihov glavni klovn Tramp.
Moj kolega Emmanuel Le Roy Ladurie (Michigan ima razmjenu sa Pariskom školom za visoke studije) bio je jedan od pionira u pisanju istorije klime, sa svojim Vremena praznika, Vremena gladi (francusko izdanje 1967).
Ova oblast je vremenom postala sofisticiranija, kako je sama nauka napredovala i kako su neki istoričari naučili tehnike poput čitanja uzoraka prstenova drveća sa dugovečnih stabala ili postavljanja uzoraka ledenih jezgara ili jezgara morskog dna.
Sem Vajt je autor revolucionarne knjige o Malom ledenom dobu i istoriji Otomanskog carstva, Klima pobune u ranom modernom Osmanskom carstvu, koji sam predavao na seminaru.
Ne samo istoričari već i humanisti se bave ovim pitanjem. Vidi, npr. Alexander Elliott et al., Klimatske promjene i humanističke znanosti: povijesni, filozofski i interdisciplinarni pristupi suvremenoj ekološkoj krizi (Springer, 2017).
Oni od nas koji pišu modernu i savremenu istoriju ne mogu zanemariti klimatske promjene kao pokretač društvenih promjena. Otkrio sam da je nestašica vode u Egiptu doprinijela ruralnim pobunama u Egiptu 2011. Novi Arapi: Kako Milenijska generacija mijenja Bliski istok (Simon & Schuster, 2014).
Takođe sam se bavio novinarstvom na terenu o ovom pitanju na mestima kao što su na Karibima i Maroko.
Ulazimo u period savremene istorije u kojem uticaji globalnog grejanja i porasta nivoa mora na gradove kao što su Aleksandrija, Egipat, nezaobilazan je dio njihove društvene i ekonomske istorije. Odnosno, nijedna moderna historija grada koja je nastala do sadašnjosti ne bi mogla biti uspješna bez uzimanja u obzir klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Povjesničari pripadaju ovoj raspravi, jer je naš trenutak svjetsko-istorijski i samo ga istoričari mogu staviti u kontekst.
----
Bonus video:
WBIR: “Studija o prstenovima drveća otkriva klimatsku istoriju Tennesseeja”
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati